VIP-NETU HRVATSKI POSAO STOLJECA

AIM, ZAGREB, 9.9.1998. VIP-Net, mjesoviti hrvatsko-austrijsko-americki konzorcij, dobio je u ponedjeljak 7. rujna, desetgodisnju koncesiju za izgradnju druge hrvatske mreze digitalnih mobilnih telefona (GSM). Drzavni operater Hrvatska posta i telekomunikacije tako je dobio konkurenciju, gradjanima su obecane bolje usluge i nize cijene, a koncesionaru se smijesi bogata zarada. Koncesija za drugu GSM nazvana je vec u Hrvatskoj "poslom stoljeca": procjenjuje se da ce u deset godina koncesionar obrnuti oko dvije milijarde maraka. Zato su hrvatski "tajkuni" i njihovi mocni lobiji u vrhu vlasti ulozili sve moguce napore ne bi li se domogli pet dragocjenih glasova nadleznog Vijeca za telekomunikacije.

Opcenito se smatra da Vijece tek formalno donosi odluku, a da je stvarno donosi Tudjman i njegov uzi kabitenet suradnika. Dva clana Vijeca - Ivic Pasalic i Vesna Skare-Ozbolt zaposleni su u Tudjmanovm uredu, a ujedno predstavljaju i dvije glavne struje unutar HDZ-a koje se bore za Tudjmanovu naklonost. Za dobitnika VIP-Net u hrvatskim se novinama tvrdi da je pod kontrolom desne struje u HDZ-u, bliske Hercegovcima i emigraciji, dok se za Zagitel, konzorcij koji je figurirao kao najveci konkurent, tvrdilo da ga nadzire suparnicka, tzv. tehnomenadzerska struja u stranci. Uz Pasalica i Skare-Ozbolt jos su cetiri hadezeovca u Vijecu pa je osigurano da ce dobitnik - ostati "u obitelji".

Osnivaci VIP-Neta su dnevne novine Vecernji list, Hrvatska postanska banka i poduzece Ingra, udruzeni s austrijskim i americkim GSM operaterima Mobilkom i Western Wireless Internationalom, pri cemu hrvatska poduzeca imaju 51 posto udjela. Zagitel su osnovali naftna kompanija Ina i najveca hrvatska financijska institucija Zagrebacka banka, zajedno s Deutsche Telekomom i Westelom, madjarskim GSM poduzecem.

To medjutim nisu bili jedini kandidati. Bio je tu jos Rumeli Telekom, natjecatelj iz Turske, jedan od najbrze rastucih GSM operatera u Evropi. Pored Turske, rade i na Cipru i u Kazahstanu. Rumeli Telekom dio je treceg po velicini holdinga u Turskoj, vrijednog nekoliko milijardi dolara. No, iako su - suprotno predrasudama koje vladaju o turskom nacinu poslovanja - igrali posve cisto i javno obecali da ce 500 milijuna kuna (oko 150 milijuna njemackih maraka) pokloniti hrvatskom Mirovinskom fondu koji grca u kronicnoj besparici, Turci su davno prije donosenja odluke, ispali iz trke. Bas kao i konzorcij HrTelekom, sastavljen posve od domacih, hrvatskih poduzeca. "Veliki igraci" nisu dopustili relativno jakim Turcima, kao ni autsajderima iz vlastitog dvorista, da se priblize koncesiji. "Jednostavno, Hrvati su nam rekli - ne mijesajte se, ovo je nas posao", rekao je AIM-u predstavnik Rumeli Telekoma, koji je zelio ostati anoniman.

Napetost je dosegla vrhunac u tjednu uoci odluke. Glasina koja se pojavila u novinama - za koju se vjeruje da potjece od "tehnomenadzera" - govorila je da ce odluka biti odgodjena za jos najmanje dva tjedna. U "Globusu", tjedniku koji se smatra bliskim "tehnomenadzerima" (u koje ubrajaju sefa Tudjmanova ureda Hrvoja Sarinica, bivseg i sadasnjeg premijera Nikicu Valentica i Zlatka Matesu, direktora Ine Davora Sterna i druge), problematizirano je pitanje dodjele koncesije VIP-Netu: je li u redu da u tom velikom poslu zaradi neki nepoznati bogatas koji stoji iza tvrtke s Djevicanskih otoka, vecinskog vlasnika Vecernjeg lista?

Naime, pocetkom godine Vecernji list je u brzopoteznom javnom natjecaju, u samo tjedan dana, prodan za 19 milijuna maraka off-shore poduzecu Caritas Fund, registriranom na Djevicanskim otocima. Iako cvrstih dokaza jos nema, dobar dio javnosti je uvjeren da je pravi kupac netko u Hrvatskoj. Zbog podudarnosti uredjivaÞke politike Vecernjeg lista s politikom HDZ-om potencijalni kupac ne trazi se daleko od te stranke. Neven Barac, bivsi direktor Dubrovacke banke - koji je nekoliko mjeseci proveo u pritvoru i bit ce mu sudjeno zbog nepravilnosti u poslovanju banke - otkrio je novinama da je u to doba nekoliko milijuna maraka posudio, na dan-dva, Miroslavu Kutli, velikom poduzetniku koji godinama siri svoje poslovno carstvo u sprezi s HDZ-om. Zakljucujuci na osnovu toga i konzultirajuci druge izvore, novinari tjednika Nacional zakljucili su da je Vecernji list pripao HDZ-u, odnosno, Miroslavu Kutli, koji se pod pritiskom "tehnomenadzera" nedavno morao odreci vlasnistva nad svojim prvim dnevnim listom, Slobodnom Dalmacijom, kako bi vratio dugove - Dubrovackoj banci.

Kutle je sve demantirao. Tvrdio je da nema veze s Vecernjim listom, opovrgnuo je i bilo kakvo svoje sudjelovanje u natjecaju. Rijetko mu tko to vjeruje. Javna je tajna da ima ogroman utjecaj u Hrvatskoj postanskoj banci, gdje posjeduje udjel nepoznate velicine, ali i mjesto u nadzornom odboru. Osim toga, Neven Barac u zatvoru je zavrsio nakon sto je javno priznao da je Dubrovacku banku trebao preuzeti preko ortackog ugovora u kojem su, uz ostale, ortaci bili on, Miroslav Kutle i - Ivic Pasalic!

VIP-Net je dan-dva prije zakljucenja natjecaja lansirao dodatni dzoker: objavio je da ce konzorciju pristupiti i Croatia osiguranje, najvece hrvatsko osiguravajuce drustvo. Prednost Croatije nije samo u ekonomskoj snazi, vec prvenstveno u licnosti direktora, Suada Rizvanbegovica. Rijec je o jednom od najblizih Tudjmanovih prijatelja, njegovom redovitom teniskom i preferans partneru. Vjest igrac, kazu, i zato partije protiv Tudjmana redovito - gubi.

Konkurencija je jedva stigla primjetiti da u slucaju Croatia osiguranja postoji klasicni sukob interesa - Ivic Pasalic je dugo godina proveo u nadzornom odboru Croatia osiguranja, pa bi u svojstvu clana Vijeca za telekomunikacije odlucivao izravno o svojem poduzecu. To ne bi proslo glatko cak ni u demokraciji kakva je hrvatska, no VIP-Net je pokazao da je mislio na sve: 1. rujna, sest dana prije odluke Vijeca, Ivic Pasalic je istupio iz clanstva u nadzornom odboru Croatia osiguranja. Sjednica Vijeca za telekomunikacije mogla je poceti...

Ipak, pouzdani izvori tvrde da ni osnivaci Zagitela nece ostati kratkih rukava. Utjesit ce ih se prilikom skore privatizacije drzavnih telekomunikacija, u sklopu koje je prva, drzavna GSM mreza. Taj "kolac" - jer ukljucuje nadzor nad zemaljskom, najrasirenijom telefonijom - mozda je i izdasniji od pojedinacne GSM mreze. Tako se ostvaruje i jedna od varijanti "pomirbe", Tudjmanu tako dragog postupka.

Hrvatska drzavna GSM mreza (Cronet) sada ima oko 110. 000 pretplatnika. Cijene aparata s prikljuckom krecu se od 700 do 1.300 njemackih maraka (moze i na rate). Mjesecna pretplata je 100 kuna (30 maraka). Minuta razgovora stoji oko dvije kune (0,6 DM), sto pretplatnicima donosi mjesecne raÞune od prosjecnih stopedeset do dvjesto maraka. VIP-Net je objavio da ce njegova mreza poceti s radom za samo sest mjeseci s 15 posto manjim cijenama. Ponudit ce siroku lepezu usluga kako bi privukao sto vise pretplatnika. U izgradnju mreze ulozit ce oko 400 milijuna maraka, a prvi profit trebao bi ubrati za cetiri godine.
Svi vjeruju da ce prometa i zarade biti dovoljno i da ce se moci oduziti i onima koji su im pomogli da osvoje taj "hrvatski posao stoljeca"...

IGOR VUKIC