AROGANCIJA VLADAJUCIH I NADE OPOZICIONIH

Uoci jos jednih bosanskohercegovackih izbora

AIM, Sarajevo, 8.9.1998. Medjunarodna zajednica je jasno dala do znanja - strategijom permanentnih izbora do demokracije u BiH. Robert Barry, prvi covjek OSCE-a u BiH, prije koji dan je na tribini nezavisnih intelektualaca "Krug 99" bio veoma optimistican glede novih izbora u BiH, i kao usput citirao jednog poljskog zvanicnika kako je za demokraciju u Poljskoj trebalo sest izbornih procesa. Da to i nije rekao, te tako potvrdio ono sto svaki ozbiljniji analiticar politickih prilika u BiH zna, jasno je da su izbori put BiH iz politicke predpovijesti u demokraciju. Jos nisu do kraja implementirani prethodni opcinski izbori (Srebrenica je najdrasticniji primjer), a vec imamo opce izbore. Sljedece godine su opet opcinski, a vec 2OOO. - iznova opci.

Naime, ovogodisnji su izbori trebali imati cetverogodisnji "rok trajanja", ali je, sto sama sto pod pritiskom opozicije, medjunarodna zajednica odlucila da i ovi izbori imaju samo dvogodisnju vrijednost, a tek i samo clanovi Predsjednistva trajat ce cetiri godine, osim ako koji od njih ranije ne umre.

Nakon sto je srusila bastion Pala i svega sto one simboliziraju, nakon sto je propala inicijativa objedinjavanja socijademokrata kao put udara na SDA, medjunarodna zajednica je snazno udarila na HDZ i tako je i definitivno, izgleda, razbijen svemocni predratni formalni, i ratni i poslijeratni neformalni, trokut nacionalistickih stranaka. I dok se obicnom bosanskom covjeku ne cini da na bh. politickoj sceni ima ista novo, pogotovu s obzirom na njegov socijalni status, svijet cini promjene sitnih koraka koje se u ciklusima od izbora do izbora cine epohalnim! Tko je uopce i mogao zamisliti pred godinu dana takav slom paljanske tvrdjave? Tko je mogao zamisliti pukotinu unutar HDZ? Tko takav pritisak na Izetbegovicev nacionalisticki projekt?

I uopce vise nije vazno sto ce i koliko ce uzeti glasova njihove alternative i koliko su te alternative uopce stvarna politicka alternativa militantnim nacionalistickim projektima, vec je i sama ta promjena vrlo dramatican politicki cin unutar onoga sto se tako neprecizno imenuje kao daytonska BiH. Svi udari na SDA i njihovu koaliciju dobrano su poljuljali i njihovu poziciju, ako ne u onoj najvidljivijoj, politickoj sferi, svakako u onim polugama koje su znacile apsolutnu moc: medijima, policiji, vojsci i novcu. No, to je jos uvijek daleko od udara koji su uzdrmali SDS i HDZ i svakako su oni sljedeci na redu, a nastavit ce se tamo gdje je i zapocelo: na elementima Sarajevske deklaracije, povratku izbjeglica, reviziji skolskog programa, medijskom monopolu, ukidanju partijske tajne policije AID, kontroli financijskih sredstava, i to sve na crti one ilegalne suradnje izmedju SDS, SDA i HDZ koja je proizvodila nekontrolirani novac kojim su na svakim izborima u startu bili jaci od sve opozicije zajedno.

Slabost opozicije u BiH jednaka je po tipu onome sto imamo u najblizem susjedstvu, u Hrvatskoj i Jugoslaviji, s tim da je ovdje jos opterecena i tronacionalnim, jos uvijek jako dominantnim podjelama, gdje ni socijaldemokracija nema odgovor na tako zivo i stvarno "nacionalno pitanje" i iznova, kao i SKJ nekad, bjezi od njega. To je najvidljivije kod najmalobrojnijeg naroda, Hrvata, koji se ne mogu prepoznati u jednom takvom politickom projektu koji ih ne moze mehanizmima Doma naroda ili slicno zastititi. Na tom su fonu i hrvatski zahtjevi za BiH s tri entiteta i strah Republike Srpske da se ne "utopi u unitarnoj BiH", tj. od konstitutivnosti svih na svakom dijelu BiH. Strah od socijaldemokracije bosanskohercegovackog tipa ili postkomunistickog tipa ima i Crkva tako snazno politicki involvirana u politicki zivot Hrvata.

I sto onda ostaje? U RS ocekivati pobjedu antiesdeesovske koalicije, kod Bosnjaka pobjedu SDA-ovske koalicije, a kod Hrvata unatoc snaznoj podrsci koju ima Zupkova Nova hrvatska inicijativa, ipak HDZ-ovsku pobjedu. Mala ili nikakva razlika u odnosu na prosle izbore. Pa ipak, etablirat ce se nova vlast u RS, a SDA i HDZ vise nece, bez obzira na postotak glasova, biti snazne strukture. Naime, SDA vec odranije u koaliciji dijeli vlast i u koaliciju je usla zbog vlastitih slabosti, a HDZ vise nije jedini gospodar bh. Hrvata. No, to ima i dodatne zamke: SDA koalicija ce snaziti u RS, a pojavak Nove hrvatske inicijative, natjerao je i HDZ da se takmici i u RS, pa ce i hrvatski segment tamo jacati. To bi moglo homogenizirati srpske nacionalne snage oko projekta obrane "etnicki ciste RS" pogotovu nakon ponovljenih prijetnji Albrightove o dva "mulietnicka entiteta". Taj bi cin iznova probudio nove-stare tajne koalicije Srba i Bosnjaka protiv Hrvata (aktualna je prica o dvojnoj podjeli BiH) i Hrvata i Srba na racun snazenja populacijski najpropulzivnijih Bosnjaka. Stari strahovi u novim varijantama...

Ipak, najrealnije je ocekivati snazenje socijademokracije koja ce nakon ovih izbora biti svakako druga politicka sila, ali i dalje podijeljena na nekoliko varijeteta i to u oba entiteta. Daleko od integracijske svijesti, ona ce se i dalje biti nerazmljivo pocijepana kao i liberalna politicka struktura koja je samo u Federaciji, iako minorna, podijeljenja na tri stranke.

Prema nekim istrazivanjima, realno je da stranke opozicije, posebno socijaldemokratske provenijencije i Zupkova NHI, u drzavnom Parlamentu osvoje trecinu i tako postanu politicki faktor koji je u stanju vetom zaustaviti prolaz projekata nacionalisticke opcije. To se ocekivanje moze cuti i u Uredu visokog predstavnika koji, uz dakako narod BiH, najvise trpi opstrukcije i blokade koje proistjecu iz sadasnje politicke konfiguracije u BiH.

I dok je izborna utrka za parlamente na svim razinama (kantoni, Federacija, Republika Srpska i BiH) modificirano ponavljanje vec vidjenoga, dotle utrka za mjesta u Predsjednistvu, kao zanimljiviji i za narod intrigantniji dio izborne kampanje, izgleda neizvjesnija. Izetbegovic, koji ce lako pobijediti medju bosnjackim kandidatima i sasvim sigurno prvu godinu nece biti, nakon niza godina jednogodisnjeg mandata, predsjedavajuci (u prva dva mandata po sest mjeseci bit ce Srbin i Hrvat), ponovno je pokazao aroganciju izbjegavajuci tv-debatu sa svojim protukandidatima, ponajprije Seferom Halilovicem i Fikretom Abdicem, kao najzescim kriticarima, kojima bi (kao i narodu) morao odgovoriti na niz neugodnih pitanja. Tek, dao je snimljeni interview mediju maloga dometa "Nezavisnom studiju 99", bez mogucnosti pitanja i odgovora sto je inace uobicajeno u Kulenovicevim (urednik tv 99) razgovorima s drugima.

Posebna prica o aroganciji Izetbegovica i njegove stranke je u tome sto sve sto je obnovljeno i izgradjeno od stranih donacija ili kredita, a koje ce vracati buduce generacije, pripisuje svojoj stranci i sebi, te sto je broj tih novootvorenih infrastrukturnih objekata i proizvodnih kapaciteta veci u posljednjih mjesec dana, nego za prethodne dvije godine. Tako se stvara lazna slika o SDA kao o stranci kojoj sve zahvaljujemo, sto je Izetbegovic nedvosmisleno potvrdio, naravno nijecuci i odgovornost za neisplacene mirovine, pomoc borcima, obiteljima poginulih, nezaposlenima, odlivu mladih u svijet i sl.

Nimalo manje arogantan nije bio ni predsjednik, tko zna vec koji po redu u kratkoj povijesti HDZ-a, Ante Jelavic, koji se takodjer nije pojavio u debati pred kamerama. U nedostatku argumenata, elokvencije, a moze biti i od straha od prejakih za njega Kresimira Zupka, Senke Nozice ili Gradimira Gojera, on je izbjegao pojaviti se uzdajuci se u svoju stranku (bas kao i Izetbegovic) a samim tim pokazujuci nedostatak osobne hrabrosti i sposobnosti. Ovdje su u pravu oni koji su jos 1990. tvrdili da je dovoljno bilo i ka kravu ili konja napisati SDA, HDZ ili SDS i oni bi pobijedili, jer se nisu birali ljudi po programu i sposobnosti, nego pravio popis po nacionalnoj pripadnosti. Simptomaticno je da tv-debatu za hrvatskoga clana u Predsjednistvu, TVBiH nije pustila na satelit, cime je, po misljenju Stjepana Kljuica, predsjednika Republikanaca koji za predsjednickog kandidata imaju sarajevsku odvjetnicu Senku Nozicu, da je ova kuca privatna prcija obitelji Izetbegovic, jer je i novi direktor te kuce (Mirsad Purivatra) u srodstvu s Izetbegovicem. Taj cin Kljuic i njegov koalicioni partner u Koaliciji centra, Muhamed Filipovic, predsjednik Liberalno-bosnjacke stranke BiH, vide kao jos jedan pakt vladajucih nacionalistickih stranaka SDA i HDZ.

Dok ovaj tekst nastaje ne zna se kako ce biti s tv-debatom kandidata za predsjednicko mjesto u RS i za srpskoga clana u Predsjednistvu BiH, ali je svakako sigurno da je, makar samo i tv-debatom po prvi put BiH bila do kraja medijski integrirana, jer su debatu prenosile tri najjace tv-kuce u BiH, TVBiH, Srpska televizija i OBN.

Vec ova cinjenica, pored svih drugih, ukazuje da se novi izbori odrzavaju u bitno drukcijim, demokratskijim okolnostima, u milieu koji je miljama daleko od onih tvrdih, rigidnih, prethodnih izbora, te da situacija svakim danom postaje sve bolja. Otuda i moze vec spominjani ambasador Barry obecati da ce se sljedece godine opcinski izbori odrzati po novom, trajnijem izbornom zakonu za razliku od svih dosadasnjih, pa i ovih, koji su isli po privremenom izbornom zakonu. Pritisak medjunarodne zajednice i narastanje demokratskih snaga svakodnevno pokazuju sve slabosti nacionalnog koncepta kao jedinog politicki relevantnog. Zajedno s narastanjem politicke svijesti kod obicnog biraca, privatizacije koja ce potom ici i do kraja razgolititi sva lazna obecanja koja nacionalisticke stranke daju gradjanstvu, te novog izbornog zakona, realno je ocekivati okrupnjavanje politicke scene i jos radikalnije zahvate u politicko-parlamentarnom zivotu BiH i kao cjeline, ali i obaju njezinih entiteta.

Zeljko IVANKOVIC (AIM, Sarajevo)

* Anterfile

Kriminalci sva tri naroda i dalje na vlasti?

"Medjunarodna zajednica je i ove godine propustila uciniti odlucan zaokret u izmjeni Izbornih pravila, kojim bi u ravnopravan polozaj sa kandidatima vladajucih nacionalistickih partija bili dovedeni kandidati gradjanskih stranaka. Zao mi je zbog toga, ali da ne bih bio pogresno shvacen: optuzivati "medjunarodnu zajednicu" sto ce kriminalizovane strukture iz sva tri naroda i nakon ovih izbora ostati na vlasti ravno je optuzbama na putare zbog nesrece koju je prouzrocio mortus pijan vozac autobusa prepunog putnika.

Nekoliko dana prije izbora, sarajevski magazin "Dani" je objavio specijalno izdanje magazina, sa stenogramima zatvorenih sjednica vrha Stranke demokratske akcije odrzavanih u Zenici istovremeno dok je u Srebrenici trajao"rucni rad " Mladicevih koljaca. Iz diskusija bosnjackih lidera vidljivo je da njima masakri nad Srebrenicanima nisu bili ni izdaleka prioritetni koliko unutarstranacko, frakcijsko prepucavanje u ocuvanju stecenih pozicija. Procitavsi te materijale, roditelji jednog borca Armije BiH, poginulog u jednoj od nepripremljenih akcija deblokade Sarajeva, jednostavno odbijaju vjerovati dokumentima, jer bi onda morali izvuci zakljucke i o tome ko je njihovog sina poslao u smrt.

Iz ove jedne tuzne price, ja izvlacim puno siri zakljucak: obican puk u svim krajevima zemlje je potpuno sludjen katastrofalnim posljedicama povjerenja poklonjenog nacionalnim liderima i "zastitnicima". Puckom kategorijalnom aparatu rasudjivanja prijeti potpuno unistenje ukoliko se izmedju poraznih cinjenica i retorike vlastitih lidera odluci za prvo. Stoga se velika vecina glasaca i pored svijesti o dugorocnoj stetnosti njihovog izbora, poput svakodnevnog uzimanja "apaurina", ipak odlucuje za vladajuce stranke. Suprotan izbor predstavljao bi - nesanicu"

Senad Pecanin urednik "Dana", Sarajevo