PRIVATIZACIJA VODI KA PRIVATNOJ DRZAVI
aim/pod/pubs/zi
Zapad trazi od vlasti da krenu u reforme
TXT:
Tri mjeseca nakon izborne pobjede Milo Djukanovic je dobio prva upozorenja Zapada, koji snazno podrzava njegove stavove o Kosovu I najavljenu demokratizaciju drustva. Primbjedbe se odnose na proces privatizacije koji je sve manje javan I transparentan, a ne odvija se po utvrdjenoj dinamici i proceduri. Ambasador Velike Britanije, Brajan Doneli i americki otpravnik poslova Ricarda Majls, nasli su cak vremena da usred vrucih kosovskih dogadjaja posjete crnogorskog predsjednika na Svetom Stefanu i o tome sa njim porazgovaraju?
Razloge za zabrinutost treba traziti u privm potezima nove Vujanoviceve Vlade. Privatizacija velikih privrednih sistema obavlja se mimo utvrdjene procedure, bez medjunarodnih tendera (konkursa) i kontrole. U koalicionoj Vladi ukinuti su i resor i Komisija za privatizaciju, koji su po preporuci savjetnika crnogorske Vlade - eksperata britanskog Know How fonda I americkog USAID - ustanovljeni u prethodnom Vujanovicevom kabinetu. Na tome se insistiralo da bi se proces privatizacije bolje organizovao, ubrzao i odvijao pod kontrolom. Nakon izbora zaboravilo se i na konstituisanje skupstinske komisije koja bi nadzirala ovaj kapitalni projekat tranzicije. A na to se, u momentima slabosti, ranija vlast obavezala u Sporazumu potpisanom sa opozicijom prosle godine.
Prvi ozbiljan prestup crnogorske vlasti nacinile su u jeku izborne kampanje. Institut "Simo Milosevic" prodat je bez medjunarodnog tendera americkom biznismenu I prijatelju ovdasnje politicke elite, Milanu Panicu. To je bio I povod za prvo pismeno upozorenje Britanaca. U pismu se crnogorska vlast upozorava da vise ne pravi slicne greske jer bi mogla ostati bez podrske britanske vlade. Ova se podrska sada izrazava kroz` vrlo znacajnu tehnicku saradnju, ciji je najveci dio usmjeren za ekspertsku pomoc u procesu privatizacije, narocito oko organizovanja tendera. Pedantnim Britancima tada je objasnjeno da je dil sa Panicem korektan, jer je njemu prodata samo trecina Instituta, a da ce se ostali, vecinski paket akcija prodati putem tendera. Ovaj na brzinu napravljen ugovor sa Milanom Panicem, mozda je mogao da prodje jer je sacinjen u jeku izborne kampanje.
Medjutim, i nakon izbora izgleda da se veliki crnnogorski sistemi pokusavaju prodati na isti nacin - bez medjunarodnih javnih tendera, kako je to predvidjeno zakonom i Planom privatizacije Vlade Crne Gore. Citav posao sada ide preko tzv. pregovarackih timova za koje se uglavnom ne zna ni ko ih sacinjava niti kome odgovaraju.
Jedan takav pregovaracki tim, kojim rukovodi Mihailo Banjevic, uticajni funkcioner DPS-a, vec je odmakao u direktnim pregovorima sa svajcarskom firmom Glenkor oko privatizovanja Kombinata aluminijuma u Podgorici (KAP). To je vodece crnogorsko preduzece od cijeg poslovanja I sudbine zavisi prakticno citav repro lanac u republici - Rudnici boksita, Elekktroprivreda, Zeljeznica i Luka Bar. Dakle, pregovori se vode samo sa jednom firmom, bez pozeljne konkurencije i raspisanog tendera. Za odstupanje od procedure opravdanje se trazi u losem finasijskom stanju preduzeca, koje bi trebalo sto hitnije popraviti. Glenkor se predstavlja kao jedini moguci spasilac koji je zainteresovan da izvuce posrnuli gigant. Vise se ne daje sansa drugima. A samo prije neki mjesec ovdasnja stampa je bucno najavljivala da se za KAP interesuju vodece svjetske firme koje se bave proizvodnjom i prometom aluminijuma.
Skrivene igre oko privatizovanja velikih sistema izazvale su i prva negodovanja u vladajucoj koaliciji. Reagovao je Zarko Rakcevic, predsjednik SDP-a u intervjuu nedjeljniku "Monitor" : " Ispada da se proces tranzicije obavlja daleko od ociju javnosti, bez medjunarodnih tendera, bez prihvatanja onoga sto preferira ovlasceni konsultant (Kreditna komercijalna Francuske), bez postovanja striktnih pravila privatizacije u kojima je ucestvovao britanski Know How Fund i americki USAID". Rakcevic zahtijeva da proces "iz sjene postane javan" I kaze da nema demokratske infrastrukture sa monopolom, sa vlasnistvom nad najvecim firmama u Crnoj Gori, koje se privatizuju preko zatvorene mreze... Ako se bez javne kontrole, tendera I utvrdjene procedure privatizuje pet, sest velikih firmi u Crnoj Gori ona moze postati privatna drzava, vlasnistvo nekoliko familija, tvrdi Rakcevic.
Postoji li zaista opasnost da se i najveca crnogorska preduzeca nadju u rukama privilegovane politicke elite I njima bliskih ljudi? Javna je tajna da je svajcarska firma Glenkor poslovni partner podgoricke "Vektre", ciji je vlasnik Dragan Brkovic, blizak vrhu DPS-a. Brkovic je veoma zainteresovan za sudbinu KAP-a ciji je on vodeci domaci trgovacki partner i kreditor.
"Nijesu tacne informacije da smo poceli pregovore oko prodaje KAP-a sa svajcarskom kompanijom. Pregovori su u toku samo oko menadzmenta", kaze u intervjuu "Monitoru" crnogorski premijer Filip Vujanovic. On tvrdi da se nije odustalo od prodaje ove firme putem medjunarodnog tendera. "KAP se nalazi u izuzetno teskom finansijskom polozaju, sada prolazi kroz prvu fazu privatizacije I bilo bi dobro da se napravi ugovor o menadzmentu. Kasnije, kada novi menadzment poboljsa ekonomski polozaj Kombinata, privatizacija bi se mogla dalje realizovati putem tendera", kaze Vujanovic.
Crnogorski premijer, medjutim, ne objasnjava zasto se ne bi islo na medjunarodni tender I radi skalpanja ugovora o menadzmentu. U pitanju je veliki posao od kojeg zavisi oporavak ne samo ove fabrike vec i dobrog dijela crnogorske privrede. S druge strane, KAP je bez obzira na trenutno lose ekonomsko stanje , po misljenjima inostranih strucnjaka, dobra prilika za strane partnere. To potvrdjuje i cinjenica da se na medjunarodnom konkursu za angazovanje savjetnika za privatizaciju KAP-a, raspisanom krajem 1997. godine, prijavilo sest vodecih svjetskih investicionih banaka. Pored Kreditne komercijalne banke Francuske, koja je na kraju dobila ovaj posao, za savjetnicke usluge svoje ponude su dale i Meril Linc, Hong Kong Sangaj Banka, Pariska nacionalna banka... Prije nastupa ove su banke sigurno anketirale svoje klijenate I utvrdile da na svjetskom trzistu postoji interesovanje za crnogorsku fabriku aluminijuma. Zato su se uostalom I javile na konkurs.
"Kombinat je u teskoj situaciji i mozda bi bila sramota izaci sa takvom ponudom na medjunarodni tender", kaze Predrag Drecun, ministar u Vujanovicevoj Vladi i potpredsjednik Narodne stranke, trece clanice koalicije. Za razliku od SDP-a, predstavnici Narodne stranke su veoma ukljuceni u ove poslove. Sam Drecun je u bivsoj Vujanovicevoj Vladi vodio resor privatizacije u svojstvu potpredsjednika. Sada je "samo" ministar za rad i socijalno staranje, ali time ocito nije zadovoljan pa se javno kandiduje i za sefa projekta masovne vaucerske privatizacije. Drecun je trenutno veoma aktivan u odbrani strategije direktnih pregovora. Zanimljivo je da je bas on ucestvovao u slicnom aranzmanu sa Milanom Panicem prilikom prodaje Instituta u Igalu. Drugi istaknuti clan Narodne stranke, biznismen i savjetnik premijera, Vojin Lazarevic, ovih je dana potrosio mnogo rijeci da ubijedi javnost da je sve u najboljem redu, te da su upozorenja zapadnih predstavnika upucena crnogorskoj vlasti izmisljena!
No, svako ko pazljivije cita crnogorsku stampu mogao je vidjedi da je nakon sastanka Majls-Djukanovic zvanicno saopstenje puno zaklinjanja da se nece odustati od utvrdjenih pravila privatizacije, te da ce citav proces biti transparentan. A i lider SDP-a, Zarko Rakcevic, potvrdjuje da je u razgovoru sa ambasadorom Donelijem konstatovano da neki poslovi ne idu po dogovorenoj procediri propisanoj zakonom.
"Reforme u Crnoj Gori su sada samo na nivou price. Milo Djukanovic ima najvise sest mjeseci da uradi nesto ozbiljno. Ako se crnogorske reforme budu zavrsile samo na pokusajima privatizacije bez stvaranja adekvatnog makroekonomskog ambijenta koji bi podrzao proces privatizacije, Djukanovic bi mogao izgubiti popularnost", kaze Mladen Dinkic. Interesantno je da ovaj dobro obavijesteni ekonomsti takodje primjecuje da "unutar same crnogorske koalicije postoje ljudi koji ne vide cjelinu od djelova, buduci da je njihov licni interes privatizacija pojedinih preduzeca."
Ako prevladaju licni interesi visegodisnji sunovrat crnogorskog drustva ce se nastaviti. Mozda ce biti doveden u pitanje I opstanak vladajuce koalicije, jer u SDP-u tvrde da ne zele da ucestvuju u sumnjivim poslovima. Djukanovic, kao predvodnik pobjednicke koalicije, koja je obecala reforme nema mnogo vremena I mora brzo pokazati da "misli ozbiljno". U protivnom ne rizikuje samo stabilnost vladajuce koalicije, vec I podrsku medjunarodne zajednice. Sindikati i radnici vec najavljuju vrelu jesen i socijalne nemire. Sve to bi, u pesimistickoj varijanti, moglo biti uvod za neslavan kraj price o obecanom evropskom putu Crne Gore.
Milka TADIC AIM Podgorica