PREDIZBORNA LAZ ILI BORACKA SVAKODNEVICA

Ponovo o povratku i iseljavanju

Sarajevo, 20.08.98. (AIM) Senka Nozica, kandidatkinja za clanicu bosanskohercegovackog Predsjednistva, optuzena je za predizbornu laz. Ovu optuzbu na njen racun izrekao je Jusuf Pusina, inace clan GDS-a koji participira u SDA-ovskoj Koaliciji za cjelovitu i demokratsku BiH, i istovremeno clan Komisije za zastitu prava demobilisanih boraca, ratnih vojnih invalida i porodica sehida i poginulih boraca. Na ovaj nacin je po prvi otkako se u BiH odrzavaju demokratski izbori upotrijebljen ovakav vokabular, a sve je jos cudnije ako se zna da ga koristi jedan - hadzija.

Nozica veli da ne namjerava odgovarati na ove uvrede i upustati se sa Pusinom u polemiku, a ni skupljati jeftine predizborne poene manipulisuci imenima ljudi koje ona kao advokat zastupa pred sudom, te na osnovu tih saznanja iznosi cinjenice za koje Pusina kaze da su - laz.

No, cijela prica je pocela ovako: Samo nekoliko dana nakon sto je predsjednik Stranke demokratske akcije i aktuelni predsjedavajuci bosanskohercegovackog Predsjednistva, na prvoj predizbornoj press konferenciji Koalicije za cjelovitu i demokratsku BiH kazao da demobilisani borci, ratni vojni invalidi i porodice sehida i poginulih boraca nece biti izbacivani iz stanova na koje posjeduju privremeno rjesenje za koristenje i nakon sto su to isto ponovili guverner Kantona Sarajevo i visoki funkcioner vladajuce stranke Midhat Haracic i portparol stranke Ismet Grbo, Organizacija porodica sehida i poginulih boraca Kantona Sarajevo uputila je pismo Visokom predstavniku UN za BiH, Carlosu Westendorpu, u kome se kaze da "Dok god se ne obezbijedi dvosmjerni povratak, te ne poprave kuce i stanovi u prijeratnim mjestima boravka nasih porodica, mi ih ne mozemo iseljavati iz stanova i kuca, pa ni pod vasim pritiscima". Pismo je bilo samo posljedica ocaja unutar ove organizacije, a koji se javio nakon nekoliko delozacija porodica ovih kategorija. Kao ilustracija navedeno je da je za posljednjih deset dana koji su prethodili pismu (kraj jula mjeseca) izvrseno 14 delozacija porodica sehida i poginulih boraca.

Samo nekoliko dana nakon ovog pisma, kandidatkinja za clana drzavnog Predsjednistva, inace advokatica Senka Nozica, pokusavajuci upozoriti na sudsku praksu donosenja rjesenje koje je ona nazvala "po babu i po stricevima", navela je da se u svojoj advokatskoj praksi srece sa velikim brojem slucajeva delozacija, i to upravo demobilisanih boraca i ratnih vojnih invalida. Naime, i kada sud zakljucuje slucaj nepravnog koristenja stana, rjesenje zavisi od toga da li neko ko mora napustiti stan ima nekoga iza sebe, dakle "vezu" ili nema. Ukoliko ima, veli Nozica, onda je sud znatno "labaviji" prema njemu, ostavlja mu se ponekad cak i 90 dana kao vrijeme u kome mora napustiti stan. Ukoliko "veza" ili zastita ne postoji, stan se, kako zakon i nalaze, mora napustiti odmah. Nista od ovog sto je Nozica kazala nije uznemirilo vladajuci establisment, a trebala je to biti ova prica o neujednacenom ponasanju suda, ali jeste navod da - postoje delozacije i to ratnih vojnih invalida i porodica sehida i poginulih boraca.

Inace porodice demobilisanih boraca, ratnih vojnih invalida i porodica sehida i palih boraca u Sarajevu u ovom trenutku zauzimaju uglavnom stanove izbjeglih iz grada i opet uglavnom pripadnika srpske nacionalnosti. Kako su vlasti potpisale Sarajevsku deklaraciju, "a da su pri tome znali da je to neostvarivo" - ukazuju nedavno neki unutrasnji posmatraci. Stanovi onih koji se zele vratiti moraju se isprazniti ili osloboditi, kako ko vise voli. Stranka privrednog prosperiteta iz Zenice nedavno je ponudila jednu soluciju - funkcionere sa raznih nivoa vlasti treba vratit u njihove prijeratne stanove, a onda u stanove koje su zaposjeli oni - useliti izbjeglice i ratne vojne invalide, te porodice sehida i palih boraca i tako ce se, smatraju u SPP BiH, dobiti jedan nemali broj raspolozivih stambenih jedinica. Negdje na ovoj liniji su i federalni ombudsmeni, oni ukazuju da su zakon o izbjeglicama i raseljenim licima, kao i svi drugi zakoni koji tretiraju ovu problematiku, sasvim jasni i da ih se samo treba pridrzavati, te onda niko nece morati ni trebati ici na ulicu i dodaju da "ljudsko pravo jednog covjeka ne moze pocinjati tamo gdje prestaje isto pravo drugog covjeka".

Istovremeno, advokatica i kandidatkinja Nozica ukazuje da su gotovo svaki dan prisutne delozacije ili "bespravna" pravna rjesenja. Ona ne zeli govoriti o broju i imenima, no na slicnu pojavu ukazao je i nezavisni kandidat Vladimir Srebrov nedavnim saopstenjem za javnost i to nakon pokusaja delozacije Nade Ivekovic, samohrane majke troje djece koja je nakon muzevljeve pogibije 1992. i granatiranja stana u Dobrinji, dobila na privremeno koristenje stan u Podgaju. Pocetkom augusta ove godine nalozeno joj je da taj stan napusti, a da joj istovremeno nije ponudjeno drugo rjesenje, a ponajmanje da je obnovljen njen i stan njenog pokojnog muza u Dobrinji. U svom saopstenju Srebrov je ukazao da se porodice poginulih boraca deloziraju da bi se u stanove uselili armijski oficiri i administrativno osoblje Armije BiH, cije je stalno mjesto prebivalista inace izvan Sarajeva.

Nakon Nozicinog istupa o delozacijama izbjeglica i raseljenih, te porodica poginulih boraca i sehida, putem medija oglasio se jedan od savjetnika predsjedavajuceg bh. Predsjednistva Alije Izetbegovica, Jusuf Pusina i Nozicu optuzio za "predizbornu laz": "To je jedan od predizbornih lazi Koalicije centra. Pozivamo gospodju Nozicu da javno navede imena boraca i izbjeglica koji su delozirani... Bilo je delozacija samo u slucaju da neko ima dva stana. Senka Nozica nema nikakvog osnova da bude veci prijatelj borcima od nas", izjavljuje Pusina. Na upit Senki Nozici da mozda dodatno pojasni svoje navode, ona odgovara da ne namjerava ulaziti u polemike sa Pusinom, te da je neposredno pred nas poziv imala razgovor sa jednim demobilisanim borcem izbacenim na ulicu, ili deloziranim, te da joj jedino nije jasno "kako jedan hadzija (sto Pusina jeste nakon odlaska na hadz) moze upotrebljavati termin laz?".

O tome ko u ovom slucaju govori istinu mozda bi mogli nesto vise kazati oni koji su izbaceni iz svojih privremenih stanova ili oni oko cijih istih stanova oblijecu policijske i druge nadlezne komisije za delozacije. No u daljem tretiranju ove problematike Nozica u jednom od svojih predizbornih istupa nudi sasvim novu opciju, koja i nije tako nova, ali je malo ko rabi. Naime, radi se o rjesavanju problema izbjeglica - goruceg problema u BiH - na jedan sasvim drugi nacin - izgradnjom novih stambenih naselja. Zasto? Nozica pominje jednu kategoriju, koju u sebi sadrzi i Daytonski mirovni sporazum, a koji mnogi previdjaju - pravo na izbor mjesta zivota, dakle mogucnost izbora - povratak, odlazak na trece mjesto ili ostanak tamo gdje je rat nekoga donio. Ovu odrednicu - pravo na ostanak - je nedavno i Nova hrvatska inicijativa unijela u svoj Statut, nakon primjedbe jednog clana Sredisnjeg odbora koji dolazi iz Drvara. Ovim povodom Nozica veli da je neumjesno, rjesavajuci probleme na ovaj nacin, stavljati cijele populacije gradjana jedne protiv drugih. "Vec to sto je neko privremeno u tudjem stani znaci da je uzeto nesto tudje, a to je duboko moralni problem. Istovremeno, Zakon o prestanku vazenja zakona o napustenim stanovima mora se postovati i sprovoditi", veli ona i pita se ko to ima pravo manipulisati tragedijom ratnih vojnih i civilnih invalida, izbjeglica ili zena Srebrenice. Ona kao rjesenje nudi prestanak gradnje veleljepnih vila i naselja od takvih gradjevina i predlaze izgradnju savremenih naselja u kojima bi svoj krov nad glavom nasli prognani iz svih dijelova BiH koji su se nasli u Sarajevu ili negdje drugdje, a sve do vremena kada se stvore uslovi za njihov povratak u prijeratne domove. Jer, zaista, kuda bi mogle, naprimjer, hiljade Srebrenicanki kada se jave povratnici u stanove u Vogosci u kojima one borave. U nove stanove ciji ce se vlasnici uskoro javiti ili na ulicu, s obzirom da u Srebrenicu jos dugo nece moci? Ili mozda dalje u novu manipulaciju njihovom tragedijom i tako sve do Australije ili Amerike. Uostalom, kako ocekivati da se stvari medju bh. entitetima brze rjesavaju kada jos niti federalni partneri ne postizu dogovor. Naprotiv, oni dvije i po godine nakon Mirovnog sporazuma okrivljuju Vladu SR Njemacke sto vraca izibjegle u tu zemlju, koja je, da budemo iskreni, uradila najvise za BiH primivsi 350.000 izbjeglih odavde i troseci na njih izmedju 16 i 18 milijardi DEM, a Njemacka trazi da bh. izbjeglice napuste Njemacku da bi primila kosovske Albance. Ovdasnja vlast, s obzirom da ne vidi dalje od vlastitog nosa, ne moze ni "dobaciti" do visih ili bilo cijih tudjih interesa. Otuda i komisije koje stite ljudska prava samo jedne kategorije ljudi(!?) i otuda optuzbe da su laz navodi koje je lako provjeriti u prvom sudu.(kraj)

Rubina CENGIC (AIM, Sarajevo)