KO MCE VRACATI PARE
Likvidacija Narodne banke BiH
AIM, SARAJEVO, 17.08.98. Likvidacija Narodne banke BiH, koja je postala "visak" nakon pocetka rada nove, dejtonske, Centralne banke BiH pocinje da lici na holivudske "sapunice" sa neizvjesnom duzinom trajanja i, isto tako neizvjesnim, konacnim raspletom.
Kada je prije godinu dana usvojean Zakon o Centralnoj banci BiH, zahvaljujuci vise zestokom pritisku medjunarodne zajednice nego li dobroj volji bh. vlasti, jedna od njegovih odredbi predvidjala je i gasenje NB BiH. U praksi je to islo malo teze pa je pocetkom ove godine Predsjednistvo BiH za likvidatora imenovalo stranca, Williama Dudleya, koji je vjerovao da ce ovaj, u principu tehnicki posao biti obavljen maksimalno za mjesec dana, nakon cega bi se covjek mogao mirno vratiti vlastitoj kuci i bavljenju svojim poslovima.
Svodjenje racuna u NB BiH, odnosno evidentiranje svih dugova i
potrazivanja, pokazalo je da ova banka ima "minus" od pedesetak
miliona maraka naslijedjen iz ratnog i poratanog perioda.
Radi se prije svega svega o dvije "pozajmice" koje je NB BiH dala
Vladi RBiH. Prva od 18,7 miliona maraka data je u periodu izmedju
- i 1994. godine. Obzirom da je rijec o ratnom periodu prakticno je gotovo nemoguce utvrditi na sta je utrosen ovaj novac Druga pozajmica, koju je NB BiH odobrila tadasnjoj Vladi RBiH,u iznosu 18,5 miliona maraka datira iz 1996. godine . Po ocjenama visokih medjunarodnih zvanicnika prisutnih u Sarajevu, ova "pozajmica" najvjerovatnije je iskoristena kao mala "pomoc" u pripremama za prve poslijeratne izbore u septembru 1996. godine. Sasvim sigurno, vlast nije ovim parama finansirala predizbornu kampanju opozicije, a sve kategorije glasaca pred izbora skloniji su razumjevanju za probleme vlasti ako im se isplate zaostale plate, penzije i ostala socijalna davanja.
Treca stavka u spornim potrazivanjima NB BiH je takodje posebna prica Radi se o nekih 13 miliona maraka koje su po razlicitim osnovama bile deponovane kod "Promdei banke " u Hrvatskoj tokom 1997. godine. Problem je nastao kada je likvidator zatrazio povrat ovih sredstava od "Promdei banke" a umjesto para dobio odgovor da "banka nije u stanju da vrati novac".
- Problem nije kod nas, nego u "Deutsche bank" u Frankfurtu gdje su svi nasi depoziti i ta je tema za mene zavrsena. Mi smo podnijeli tuzbu protiv "Deutsche bank" a u medjuvremenu se pacaju kamate na ta sredstva pa NB BiH nije ostecena, kaze Ibrahim Dedic, direktor i vlasnik "Promdei banke".
Ko ce vratiti sve ove pare tek ce se vidjeti, jer sada se postavlja pitanje ko je pravni nasljednik Vlade RBiH. Formalno, to je Vijece ministara BiH, ali srpski i hrvatski predstavnici u ovoj zajednickoj instituciji jednostavno ne priznaju ovaj dug nego insistiraju na principu da ih vraca "onaj ko ih je i potrosio".
Taman kada je medjunarodna zajednica teskom mukom uspjela da "ubijedi" Predsjednistvo BiH da definitivno donose odluku o likvidaciji NBBiH, sto je izgeda likvidator Dudley ozbiljno shvatio, pokazalo se jos jednom da vlast lezi u entitetima a ne u zajednickim institucijama.
U ovom trenutku glavni problem je odbijanje federalnog Zavoda za platni promet da zamrzne sve depozite koji se vode kod Narodne banke BiH. Iako je likvidator NB BiH , William Dudley, nalog o zamrzavanju depozita donio jos 16.jula ove godine i o tome upoznao generalnog direktora ZPP-a Marufa Burnazovica, do zamrzavanja depozita nije doslo.
Obaveznu instrukciju likvidatora NB BiH, dan kasnije federalni ministar finansija Drago Bilandzija proglasio je pravno nevazecom, odnosno da nije u skladu sa federalnim zakonima o unutranjem platnom prometu i finansijskom poslovanju.
- Nepostivanje odluke likvidatora NB BiH o zamrzavanju depozita predstavlja dvostruki problem. Prvo, sto se time pokazuje da nema vladavine zakona. Predsjednistvo BiH je donijelo odluku koja nije ispostovana. To je problem nepostivanja odredbi Dejtonskog sporazuma i zakona. Time se salje i losa poruka potencijalnim inostranim investitorima. Ako se ne postuju zakoni ko njima moze garantovati da ce i njihov novac biti zasticen onako kako to zakon previdja. Drugi problem je buduca sudbina novca koji se nalazi na 19.500 racuna koje kod NB BiH imaju nevladini depozitari. Ovi ljudi rizikuju da u procesu likvidacije banke sve izgube, upozorava Didier Fau, zamjenik Visokog predstavnika za ekonomska pitanja.
Simptomaticno je da je od 16. jula do 4. avgusta zabiljezen vrlo zanimljiv trend. Dok je iznos novca na racunima nevladinih depozitara, pravnih i fizickih lica, porastao sa 8,5 na 9,8 miliona KM, iznosi na "drzavnim" racunima se smanjuju. Jednostavno receno, drzava sklanja svoje pare a ceh kod, neminovne likvidacije ce platiti oni cije se pare zateknu na racunima kod NB BiH, znaci pravna i fizicka lica.
- Likvidator NB BiH ima listu svih depozitara, kako vladinih tako i nevladinih ali problem je sto vecina fizickih i pravnih lica nije svjesna da im se novac nalazi u NB BiH. Prema nasim informacijama, ukoliko stranka prilikom otvaranja racuna kod ZPP- a ne prilozi ugovor sa nekom od poslovnih banaka kod koje ce biti deponovan njen novac , onda se novac automatski deponuje kod Narodne banke BiH. Ti ljudi pogresno misle da je njihov novac u ZPP-u, kaze Didier Fau.
Ono o cemu sada intenzivno razmisljaju u OHR-u je kako natjerati federalni ZPP da ispostuje obaveznu instrukciju likvidatora NB BiH o zamrzavanju depozita. Jasno je da autoritet Predsjednistva BiH u ovom slucaju nije narocit i da je puno manji od uticaja federalnog ministartva finansija.
Izgleda da ni zamjenik Visokog predstavnika Jacques Klein, ne
kotira najbolje u FBiH , jer na njegovo pismo od 5. avgusta
adresirano na federalnog ministra Dragu Bilandziju i direktora ZPP-a
Marufa Burnazovica jos nije dobio nikakav odgovor. U ovom pismu
Jacques Klein, poziva se na Ustav BiH po kome su entiteti u
potpunosti odgovorni za sprovodjenje odluka institucija BiH, u ovom
slucaju odluke Predsjednistva BiH o likvidaciji NB BiH. Ni
pozivanje na dejtonski Anex 10 i zakljucke iz Bona, koji Visokom
predstavniku daju pravo smjenjivanja domacih zvanicnika, ni
konkretna prijetnja smjenom, upucena direktoru federalnog ZPP-a
Marufu Burnazovicu, za sada nije dalo nikakvog efekta.
- Ovakvim ponasanjem federalna Vlada je jasno pokazala da u potpunosti kontrolira ZPP, koji se time pretvara u neku vrstu "finansijskog diktatora", kaze Didier Fau.
Oni koji bi trebali da ponude odgovore, nekadasnji celni ljudi NB BiH a sada "visokoplasirani" u Centralnoj banci BiH kao i ostali prozvani federalni zvanicnici, za sada se javno ne oglasavaju.
Izgleda da OHR ipak najvise nade polaze u misiju MMF-a koja stize u BiH krajem avgusta i koja bi sa sobom trebala donijeti "batinu" u vidu prijetnje uskracivanjem vec odobrenih 32 miliona dolara kredita namijenjenih za "podrsku konvertibilnoj marki i konsolidaciji finansijskih tokova u BiH". Odugovlacenje sa likvidacijom NB BiH dovodi u pitanje kompletan "Stand by" aranzman izmedju MMF-a i BiH, cije bi eventualno "zamrzavanje" kostalo BiH puno vise od ova 32 miliona dolara.
Drazen Simic (AIM, Sarajevo)