PRAVOSUDjE U MREZI KRIMINALA

INTERVJU: Petko CANCAR, ministar pravde u Vladi RS

Banjaluka, 4. avgust 1998. (AIM)

Do prvih visestranackih izbora u bivsoj BiH Petko Cancar je bio ugledni advokat u Foci. U politiku ulazi kao osnivac i poslanicki kandidat SDS-a. U poslednjem sazivu Skupstine BiH vrsi funkciju predsjednika Vijeca opstina. Sa poslanicima srpske nacionalnosti odlazi na Pale, gdje obavlja vise drzavnih funkcija. Bio je povjerenik u opstini Srpsko Sarajevo, predsjednik opstine Foca (Srbinje), predsjednik Republicke izborne komisije, sudija Vrhovnog suda...

Sudijske duznosti razrijesen je na zahtjev stranke u cijim je redovima od osnivanja. U novoj vladi premijera Dodika ponudjeno mu je mjesto ministra pravde. Nedavno se u medijima pojavila vijest da je ministar Cancar, zajedno sa Veliborom Ostojicem i Vojom Maksimovicem, na spisku optuzenih za ratne zlocine pocinjene prema Bosnjacima u Foci.

AIM: Gospodine Cancar, nedavno su na sjednici vlade izrecene ostre optuzbe na racun pravosudja. Receno je da ima pojava upletenosti pravosudja u kriminal. Da li su ljudi iz pravosudja zaista upleteni u paukovu mrezu organizovanog kriminala?

Cancar: Tvrditi da nema korupcije u pravosudju znacilo bi isto sto i tvrditi da u rijeci Drini nema ribe. Prituzbe gradjana, a posebno reagovanja u vezi sa pustanjem iz pritvora osumnjicenog Dragana Spasojevica iz Zvornika, govore da postoje u organima pravosudja ljudi koji nisu imuni na korupciju.

AIM: Slucaj Spasojevic je uznemirio javnost Semberije. Da li je ministarstvo ispitivalo slucaj?

Cancar: O pustanju iz pritvora osumnjicenog Spasojevica raspravljala je i Vlada na 22. sjednici 26. jula. Nakon uvida u spise istrage ministarstvo je procijenilo da postoje osnovi sumnje da je sudija izvjestilac Okruznog suda u Bijeljini Radomir Aleksic pocinio krivicno djelo primanja mita iz clana 230. stav

1. i krivicno djelo krsenja zakona od strane sudije iz clana 233. Krivicnog zakona RS. Ministarstvo pravde je protiv sudije Aleksica podnijelo krivicnu prijavu Osnovnom javnom tuzilastvu u Bijeljini i predlozilo da se prema njemu odredi pritvor.

AIM: Kako objasnjavate ovako teske optuzbe na racun pravosudja? Jesu li u pravosudje zalutali neki ljudi ili je u pitanju nesto drugo?

Cancar: Zalutalih ima svugdje, pa i u pravosudju. Mogli ste ovih dana da citate kako konobar nekoliko godina radi kao ljekar specijalista. A koliko tek zalutalih ima u politici? Rat i psihologija rata, a zatim nedostatak kadrova i nacin izbora sudija, jedan su od razloga. Ja pojavu ne opravdavam i ministarstvo ce uloziti napore da se iz pravosudja odstrane svi koji nisu, iz ovih ili onih razloga, dostojni da obavljaju sudijsku duznost.

AIM: Vise puta su se javno mogle cuti primjedbe da je SDS po liniji partijske pripadnosti vrsio izbor i imenovanje nestrucnih i moralno nepodobnih ljudi. Kakav je postupak izbora sudija?

Cancar: Tacno je da su sudije u toku rata birane na predlog SDS-a. To, naravno, nije dobro, ali ne mislim da je to osnovni uzrok. Mnogo dobrih sudija je izabrano u organe pravosudja tokom rata, posebno iz izbjeglicke populacije. Moze sudija biti dobar profesionalac i ako pripada bilo kojoj stranci. Medjutim, mi smo odlucili da postupak izborima priblizimo svjetskim standardima i uklonimo direktan uticaj politickih partija. Pripremili smo predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o redovnim sudovima u kome smo predlozili da sudije bira i razrjesava Visoki pravosudni savjet koji bi imao 11 clanova. Clanovi Visokog pravosudnog savjeta bi bili Predsjednik Republike, ministar pravde, predsjednik Vrhovnog suda, Republicki javni tuzilac, 5 sudija Vrhovnog suda i dva clana iz reda priznatih strucnjaka pravne nauke. Predvidjeli smo i posebne uslove za izbor sudija od Osnovnog do Vrhovnog suda jer zelimo da strucnost bude jedini kriterij za izbor nosilaca pravosudne funkcije.

AIM: Do sada su tekst i nacin polaganja sudijske zakletve bili sporni zbog nacionalnog i vjerskog prizvuka. Da li ste i to imali u vidu?

Cancar: Tekst zakletve smo takodje modernizovali. On glasi:"Zaklinjem se da cu se u svom radu pridrzavati Ustava i zakona, suditi casno, savjesno i nepristrasno". To je evropski i civilizacijski standard i ne vidim zasto bi mi bili izvan toga.

AIM: Prema poslednjem izvjestaju o radu pravosudnih organa, koji je razmatrala prethodna Narodna skupstina pocetkom 1997. godine, stanje u pravosudju je ocijenjeno kao izuzetno lose. Kakvo ste stanje naslijedili i sta ste uspjeli da popravite?

Cancar: Naslijedili smo ogromnu nepopunjenost sudova, veliki broj zaostalih nerijesenih predmeta, katastrofalnu opremljenost sudova i izuzetno tezak materijalni polozaj zaposlenih u pravosudju. Mrezu pravosudnih organa u RS cini 26 osnovnih sudova, 5 okruznih i Vrhovni sud. Isto toliko imamo javnih tuzilastava sa republickim javnim tuziocem na vrhu piramide. Prema sistematizaciji bi u Vrhovnom sudu trebalo biti 15 sudija, u okruznim sudovima 98, a u osnovnim ukupno 342. Jos uvijek nismo postigli potpunu popunjenost ni u jednom sudu, ali smo za sest mjeseci izvrsili izbor preko 40 novih sudija i tuzilaca. Kao rezultat smo dobili 12,5 posto vise rijesenih predmeta u odnosu na isti period prosle godine.

AIM: Koliko danas ima u sudovima nerijesenih predmeta?

Cancar: U osnovnim sudovima je u prvih 6 mjeseci ove godine rijeseno ukupno 25.778 predmeta. Ostao je 63.191 nerijesen predmet. U okruznim sudovima je rijeseno 3.824 predmeta, a ostalo nerijesenih 2.553 predmeta. U 1997. godini je u radu bilo ukupno 125.308 predmeta. Rijeseno je 64.310 predmeta. Ima mnogo razloga za ovako veliki broj nerijesenih predmeta predmeta: nedostatak sudija, veliki broj izbjeglog stanovnistva koje nije dostupno, problemi sa strucnim vjestacenjima, povecan kriminalitet...Znate, i ljudi su se odvikli suda i pravde. Rat i politika su ucinili da sve bude dopusteno. Mi danas imamo trojicu ministara koji su pobjegli od ruke pravde iz RS u Beograd i tamo jos daju izjave za stampu.

AIM: Vi uporno obecavate obracun sa kriminalom i efikasniji rad. Kako mislite stimulisati sudije cija plata se krece oko 200 DM da vise i odgovornije rade?

Cancar: Mi smo sa velikim brojem pokrenutih istraga zbog krivicnih djela velike drustvene opasnosti pokazali nasu rijesenost da u obracunu sa kriminalom idemo do kraja. U tome imamo i odlucnu podrsku Predsjednika Republike i Narodne skupstine. Tacno je da su plate nasih sudija pet puta nize od plata sudija u Federaciji BiH. Radimo na tome da obezbijedimo sredstva da se sa platama izjednacimo. Nadam se da cemo u tome uspjeti. Nisu samo plate problem sudija. Imamo oko 10 posto sudija sa izbjeglickim statusom koji nemaju rijeseno stambeno pitanje. Ima slucajeva da sudija zivi u kolektivnom smjestaju, ili da putuje na posao 12 kilometara. Stambene probleme zaposlenih u pravosudju moramo hitno rijesiti ili dodjelom stanova, ili kredita, a posebno dodjelom besplatnih lokacija za gradnju porodicnih kuca.

AIM: Rekli ste da je obezbjedjivanje prisustva stranaka i svjedoka problem zbog velikog broja izbjeglog stanovnistva. Da li ste sa kolegama iz Federacije BiH razgovarali o pruzanju pravne pomoci?

Cancar: Razgovarali smo i potpisali Memorandum o pruzanju pravne pomoci. Uskoro cemo to na principu reciprociteta regulisati posebnim uputsvom.

AIM: Nedavno su mediji u Federaciji BiH objavili izvjestaje Helsinki voca po kojima se, zajedno sa Veliborom Ostojicem, Vojislavom Maksimovicem i jos nekim ljudima, optuzujete za ratne zlocine izvrsene u Focu. Niste se oglasavali povodom toga?

Cancar: Nisam se oglasavao iz svojih posebnih razloga. Optuzbe su krenule iz krugova SDA u Sarajevu kada sam izabran za ministra u novoj Vladi. Tacno je da sam ja osnivac SDS-a u Foci. Ucinio sam to kada su u Foci moje kolege ljekari osnovali Stranku demokratske akcije. Dogovorili smo se da smo mi intelektualci, zbog istorijskih dogadjanja, odgovorni za stisavanje nacionalnih strasti i visestranacku demokratiju. Kada sam tamo u drugom krugu, zahvaljujuci i glasovima muslimana, mojih stranaka, pobijedio protivkandidata Ibru Karovica, preselio sam se u Sarajevo i u Skupstini izabran za predsjednika Vijeca opstina. Kako sam radio, poznato je svima u Sarajevu. Tamo je ostala sva moja licna arhiva sa dnevnicima, rukopisima i zabiljeskama iz koje se moze vidjeti sta sam i kako radio.

Nisam bio u Foci kada se desavalo to sto se desavalo. Otisao sam iz Foce 30. aprila 1992. godine na Pale. Ni jedan musliman nije otisao prije mene. Pocetkom aprila, tacnije 4. aprila, opstinske vlasti u Foci su mi oduzele sluzbeni automobil i ja sam u gradu ostao kao obicni gradjanin. Cim mi se pruzila prilikia, ja sam otisao.

AIM: Da li ste vidjeli sta vam se stavlja na teret?

Cancar: Vidio sam ono sto je objavljeno u stampi. To su ciste neistine. Pozivam sve koji misle da imaju dokaze protiv mene da ih objave, a ja cu im dokazati gdje sam bio i sta sam radio. Nikada nisam obukao uniformu i stavio bilo kavo obiljezje, nikada nisam opalio metak, nisam nikome izdavao naredbe, niti je meni neko naredjivao. Sta se dogadjalo u Foci od 1. maja do 1. juna, mogao sam da saznam iz srestava informisanja. Iz prica sam mogao cuti da su muslimani u tom periodu autobusima napustali Focu u dogovoru sa kriznom stabom opstine.

AIM: Ali, Vi ste bili i predsjednik opstine u Foci...

Cancar: Bio sam predsjednik u periodu od 1.juna 1993. godine, do 1.jula 1997. godine. Radio sam samo civilne poslove koje je radio svaki predsjednik opstine. Nema ni jednog Srbina ni Bosnjaka iz Foce koji o meni ima lose misljenje. I danas veliki broj Bosnjaka iz Sarajeva zove moju suprugu da kazu kako im je tesko sto mi se stavlja na teret ono sto nikada nisam i ne bih ucinio... Stavljaju mi na teret da sam proglasio Focu za Srbinje. To nisam uradio ja, nego Narodna skupstina RS odlukom br.02-1487/93 od 30. decembra 1993.godine. Kao da je promjena imena najveci problem! Cigani su za Focu imali ljepse ime - zvali su je Gornji grad, jer je bila poslednji grad prema Crnoj Gori.

AIM: O kakvim se zlocinima radi i za koji period se vezuju?

Cancar: To je period od 8. aprila 1992. godine pa do kraja 1992. Sta se tamo dogadjalo, ja ne znam. Vidio sam da se trazi oko 150 ljudi sa imenima i prezimenima, ciji se nestanak vezuje za KP Dom.

AIM: Kada ste se razisli sa SDS-om i zasto ste smijenjeni sa funkcije sudije Ustavnog suda?

Cancar: Smijenili su me zbog toga sto sam odbio tuzbu Vlade protiv Odluke Predsjednika Republike o raspustanju Narodne skupstine. Uz to su mi uzeli za zlo sto sam kao predsjednik Republicke izborne komisije u Banjaluci dao izjavu da ce RS biti jedna izborna jedinica da se ne bi prikupljali glasovi po patuljastim izbornim jedinicama.

AIM: Nedavno ste izdali knjigu aforizama "Odron na cilju". Ima li u metafori i neceg autobiografskog?

Cancar: Ne. Naslov je iz aforizma:"Izgubljenu bitku pravdaju odronom na cilju".

Branko Peric (AIM)

b