SRCE DRHTI DOK OVCICE BLEJE

Bosna i Hercegovina, drzava!

AIM, Sarajevo, 04.08.98. Bosna i Hercegovina je valjda jedina drzava na svijetu koja to postaje tek kad se nadjete izvan njenih drzavnih granica. Naime, tek sa te druge strane granice, ova zemlja ima zvanicnu zastavu, skoro pa identicne pasose, novac istog naziva, izgleda i tek pokoje razlicite slicice, istovjetno (ne)prepoznatljive automobilske oznake, te velike sanse za zajednicku himnu. Unutar bosanskohercegovackie drzave stvari, pak, stoje znacajno drugacije.

USTAV

Ako je Ustav je temelj na kojem se zasnivaju sve drzave svijeta, onda je bosanskohercegovacki udaren vise puta, na razlicitim mjestima i s upitnom nadrgradnjom. Naime, Bosna i Hercegovina danas ima trinaest ustava, apsolutno neusaglasenih i sa malim sansama da se takvo sto u blizoj buducnosti desi. U nekim slucajevima desava se da ustav jednog dijela BiH apsolutno negira ustav drugog dijela zemlje. U drzavi sa dva multietnicka entiteta (kako Zapad
neutemeljeno voli zvati Federaciju BiH i Republiku Srpsku) ukoliko udjete u pogresan entitet mogli biste izgubiti sva prava koja imate u drugom, zahvaljujuci "pogresnom" imenu i prezimenu. Slicno je i sa promjenom kantona u kom boravite, unutar Federacije s dva dominantna nacionalna rezima. Po nekim analiticarima, gradjani BiH, koliko god izlazili na izbore za drzavno Predsjednistvo, sa ovakvim ustavnim odrednicama i dalje ne mogu direktno uticati na izbor samog predsjednika, sve dok se ustavi ne usaglase. Naime, u ovisnosti o nacionalnoj pripadnosti i entitetu u kojem se zivi, u BiH se ukidaju osnovna ljudska prava - pravo na biranje i mogucnost izbora. U procesu izbornog biranja za najvise drzavno tijelo, neophodno je prvo prihvatiti jednu od tri ponudjene nacionalne kategorije, jer u protivnom nemate za koga glasati, niti za vas iko moze da glasa.

O tome koliko je Ustav BiH "rastegljiva pojava" u ovisnosti od zelja stranaka na vlasti, govori i slucaj iz 1993. godine kada je Glavni odbor SDA imenovao Edhema Bicakcica za clana Vlade i Predsjednistva, nakon saobracajne nesrece Ejupa Ganica, i to bez ikakvog ustavnog osnova (Bicakcic nije bio na kandidatskim listama prethodnih izbora). Pojasnjenje SDA bilo je da ce ustavni osnov za ovakve poteze biti naknadno napravljen!?

NOVAC

Do prije dvadesetak dana u BiH se trgovalo apsolutno razlicitim monetama, no uvijek paralelno sa njemackom markom, stalno prisutnom u litavoj drzavi. Pocetkom rata svi dijelovi novonastale drzave BiH imali su nekadasnji zajednicki jugoslovenski dinar, samo markiran (ispecatiran) na razlicite nacine. Potom na scenu stupaju bh-bon iz kojeg se radja kasnije stabilni bh-dinar, hrvatska kuna i novi yu-dinar. Tek Daytonski sporazum donosi prve novcane transakcije mimo njemacke marke, u kojima na na pijacama entitetskih granica sve tri "domace" valute postaju prihvaceno platezno stredstvo.

Pod pritiskom mezunarodne zajednice, trojno Predsjednistvo BiH iak potpisuje protokol o Centralnoj banci i zajednickoj moneti - nazvanoj konvertibilna marka (KM). Nova se moneta, koja ima razlicite istorijske likove likove od za svaki entite ali zato istu vrijednost, danas moze koristiti u vecem dijelu BiH, iskljucivsi politicki "tvrdje" regijame zemlje u dijelovima RS ili pod kontrolom HDZ. Naravno, KM (u zargonu vec nazvanoj "kilometri") najbolji status ima kilometrima daleko od BiH. Naime, po svjeskim mjenjacnicama KM se nasla rame uz rame s zapadnim konvertibilnim valutama, I to na nacin kako se tesko moze naci u Hercegovini, bilo zapadnoj bilo istocnoj.

ZASTAVA

Zastava drzave BiH mogla bi se posmatrati samo kao komad plavog platna sa zutim trouglom na sredini i nekoliko bijelih zvjezdica pored njega, jer je gotovo niko u BiH ne osjeca kao svoj simbol. Na dizajnu ove zastave, nakon neuspjesnih parlamentarnih dogovora u drzavi, radila je grupa nezavisnih eksperata odabranih od strane Ureda Visokog predstvanika UN za BiH. Ovi su se potrudili da kreiraju simbol koji nece nikoga u BiH iritirati, nikome biti vise blizak nego li nekom drugom, te su uspjeli napraviti prijedloga podjednako dalek i stran svima. Vezivali se uz nju je ili ne, gradjani BiH moraju imati ovaj simbol na svojim ispravama, ako zele napustiti geografsko-politicki prostor koji se u medjunarodnim komunikacijama zove drzava Bosna i Hercegovina, a zastavu moraju postavljati na svim zgradama u kojima je smjesteno bilo sta drzavnog karaktera.

Smjesteni na stranacke simbole SDA vise nego u ropotarnicu proslosti, i prepoznatljivi Bosanski ljiljani imaju svoju pricu tipicnu za bosanske paradokse. Nakon izglasavanja samostalnosti i priznavanja nezavisnosti BiH, ljiljani su s izbijanjem rata postali simbolom otpora koje je vlada u Sarajevu promovirala na grbu, zastavi i svim mogucim simbolima. Kako je legalna vlast sve vise postajala iskljucivo bosnjacka odnosno Izetbegoviceva, tako su i ljiljani postajali simbol pod kojim su u svojoj armiji ginuli muslimani, odnosno Bosnjaci. Bosanski Hrvati, odnosno, HDZ, ljiljane nikada nije prihvatio mada se u bosanskoj povjesti oni pojavljuju u heraldici grba katolicke obitelji Kotromanica. Srbi, odnosno SDS, su bosanske ljiljane smatrali "navjvecim neprijateljem", mada ova endemicna biljka raste samo na teritoriju BiH koja je pod vlasti bosanskih Srba. Tako je svakom od tri vodeca naroda BiH, htjeli to ili ne, pripalo nesto od bosanskog ljiljana. Ipak nedovoljno da simbolizira zajednistvo. Zbog toga smo dobili sadasnju bh. zastavu (ili Westendorpovu, kako je zovu) a koja uveliko podsjeca na zastave nerazvijenih, dalekih africkih drzavica.

DOKUMENTI

Pasos je u svim zemljama svijeta putna isprava kojom se moze putovati u druge zemlje, dakle izlaziti iz svoje. Jedino u BiH pasos je - nacionalno pitanje za koje je jako vazno da li je ispisano slovima vlicine 5; 5,5 ili 6 mm.

Pocetkom samostalnosti i neovisnosti (1992.) u BiH vazio je stari yu-pasos. No, kako je rat odmicao a zaracenost bivala zesca, tamnocrveni pasos sve se vise "gadio" onima izvan prostora pod paljanskom kontrolom. Pomenute "92. godine, zahvaljujuci otvaranju Hrvatskog veleposlanstva u Sarajevu te novom zakonu Republike Hrvatske, u Bosnu ulaze hrvatske putovnice - u to doba jedina ozbiljna putna isprava sa kojom se moglo izaci iz zaracene zemlje.
Pravo na putovnicu polako je dobivao ili "iskamcio" sve veci broj gradjana BiH, po raznim osnovama, a srazmjerno interesovanju za putovnicu rasla su i naklapanja vezana za dokazivanje navodnog hrvatstva: Bosnjak koji je zelio putovnicu, a pri tome nije imao nikakve veze sa Hrvatskom, ni rodbinske ni bilo koje druge, morao je dokazati osjecaj pripadnosti toj naciji kroz poznavanje hrvatskog jezika i hrvatske muzike. Prica kaze da je pitanje glasilo kako se na hrvatskom jeziku kaze "stado ovaca", a kako "coban". Odgovor je glasio "udruga cupavih travojeda", a coban je, veli Bosnjak, "Ravnatelj udruge cupavih travojeda". (Nije poznato kako je otpjevan stih "Coban tjera ovcice...")

Gotovo istovremeno s putovnicama pojavljuju se i prvi plavi pasosi sa ljiljanima - zvanicne putne isprave nove drzave BiH. No, sa njima se moglo malo gdje putovati s obzirom da su vlasti zapadnih drzava u koje se pokuslo uci, u donosiocu "ljiljana" vidjeli buduceg emigranta, jos jedna gladna usta ili novu izbjeglicu iz BiH. Ovaj pasos je vrijedio samo uz nekoliko puta provjeravanu dokumentaciju koja su garantovala da ce se vlasnik plavog bh. pasosa sigurno vratiti u svoju zemlju i to cim zavrsi posao kojim je dosao. Medjutim, nakon otvaranja zapadnih vrata za trajno useljenistvo be-ha izbjeglica (1993.) ovaj je pasos postao sigurna viza za odlazak u zapadne i prekookeanske zemlje, te iznenada dobio na cijeni kod svih naroda u BiH (pa i izvan nje). Ako nista drugo, ono kao karta za Ameriku, u jednom smijeru.

Jacanjem ovlasti Visokog predstavnika UN za BiH (pocetak 1998.) na red su dosle i putne isprave. Nakon dugih i brojnih rasprava u drzavnom parlamentu usaglasen je izgled putne isprave BiH, pripreman je i stampan takodje dugo (negdje u Francuskoj), potom svecano promovisan u BiH, a onda je na 20.000 knjizica tog novog bh. pasosa, neposredno pred pocetak sezone godisnjih odmora i samu zamjenu putnih isprava, uocena lektorska greska - umjesto "Federacija Bosne i Hercegovine" pisalo je "Federacija Bosna i Hercegovina". Kada se zna da su predstavnici cak tri resorna ministarstva pregledavali pripremu pasosa za stampu, tesko je shvatiti kako se takva greska mogla potkrasti. Istovremeno, pojavio se i problem obrasca za izdavanje pasosa koji, pak, nije bio stampan na sva tri jezika naroda i narodnosti BiH, sto je cinilo nezadovoljnim ovdasnje nacionalne vodje. Mada je sve otklonjeno, obicni Bosanci i Hercegovci i dalje cekaju pasos s kojim ce moci putovati, a srecnici i dalje obilaze svjetske metropole sa diplomatskim, sluzbenijm, ili pak pasosem neke srecnije zemlje no sto je BiH. Trajnost pasosa sa ljiljanima, ipak je produzena do 31. Decembra ove godine, kada bi

• vele posljednja obecanja - procedura izdavanja jedinstvenih putnih isprava trajati 4 minute!

HIMNA

Po poznatom manifestacijskom dokazivanju patriotizma, na sviranje himne trebalo bi ustati uz snaznom kucanje razdraganog srca. No, nakon brzo zaboravljene "Hej Slaveni", Bosanci i Hercegovci su se tokom rata "palili" na razne huskacke i nacionalisticke pjesme, a dva od tri naroda za svoje himne uzimali su one susjednih drzava vjerujuci da je bas to nepobitan dokaz pripadanju ovoj ili onoj naciji. Treci se narod zadovoljio odom vodji i Stranci, pa se u svecanijim prilikama umjesto himne izvodio filozofski pjesmuljak ovdasnjeg hodze i rokera D. Merlina "Da te nije Alija, ja bih svjetlo zvao mrakom".

Izvorni tekst pjesme uzete za muzicku podlogu sadasnje himne BiH, koja se, opet, "svira" samo na prostoru BiH pod kontrolom sarajevskih vlasti (a i tu ne svugdje i za svakog), takodje ima simbolicku poruku: "S one strane Plive gajtan trava raste, na njoj pasu ovce cuvalo ih momce..." Ko je sve ovdje ovca, sta se sve popaslo u Bosni i kakvi nas to cobani vode - ostavljeno je na mastu slusaocu. No, cinjenica je da malo ko zna tekst nove himne, koja sada na mjestu ovaca ima udarni stih "Jedna si jedina Bosna i Hercegovina", te da se nerjetko na usnama uzvanica prilikom intonacije himne moze prepoznati tekst o ovcama i cobanu.

Naravno, sada je i drzavna himna "u rukama" Visokog predstavnika Carlosa Westendorpa. O njoj ce odlucivati grupa nezavisnih eksperata i uskoro se ocekuje njeno "iznjedrenje". Ocekivana ce se himna vjerovatno znati napamet, ako nista drugo ono zbog toga sto ce se mezunarodni tutori u BiH potruditi da u svim prilikama budemo "bombardovani" njenim izvodjenjem.

Registarske tablice na automobilima su, nakon ljiljana, sahovnice i cetiri S, dobili jedinstven izgled za cijelu BiH. Prvi cilj ovakvog poteza je uspostava vece slobode kretanja, ali se postiglo i to drugo - jedinstvene registarske tablice za cijelu drzavu.

Po svemu pobrojanom cinjenica je da drzavu Bosnu i Hercegovinu, i dalje vise tvore medjunarodne vojne snage nego li njen Ustav, vojska, ili policija. Njena drzavnost i dalje vise dobija na cijeni sto se vise udaljite od njenih granica. Svjedoci o tome i nova britanska mapa svijeta, u kojem je BiH drzava s toliko i toliko stanovnika, nacija, vjera i slicno. Naravno, u ovdasnjim se knjizarama moze kupiti to britansko izdanje, ali se zato nigdje ne moze naci barem karta saobracajnica u BiH, ako ne geografski prikaz jedinstvene zemlje. To nam Westendorp jos nije naredio da napravimo.

Rubina CENGIC (AIM, Sarajevo)