VRATIO SAM SE DA SACUVAM OBRAZ PRED NARODOM I ISTORIJOM
Pop Savo Lazanica, prvi Srbin u Glamocu
AIM, GLAMOC, 25.07.98. Putujuci iz pravca Livna prema Glamocu, na samom ulazu u gradsku zonu, s desne strane magistralnog puta Livno-Glamoc-Banja Luka, nalazi se selo Vrba, a u njemu manastir Veselinje s pratecim objektima: kapelicom, kosturnicom, manastirskim konakom, crkvom, ostacima stare bazilike.
Objekti su izvana dobro ocuvani, ali su zato iznutra devastirani i opljackani. Sa krovova je nestao bakarni lim, od nekadasnjih sest crkvenih zvona nema ni jednoga, nestale su vrijedne ikone, namjestaj, oprema, prekinut je dovod struje, telefona, basta i vocnjak su zapusteni i zarasli u korov.
U ovaj, naizgled bezivotni prostor, prije izvjesnog vremena ipak se vratio zivot. Vratio se prijeratni kaludjer Savo Lazanica, iguman manastira Veselinje. Sudeci po izgledu ima izmedju 35 i 40 godina, rodom je iz Gracaca u Republici Hrvatskoj, gdje mu zive i roditelji, a pripada monaskom svecenickom redu koji zabranjuje zenidbu.
Na pitanje sta svecenik radi bez vjernika, pop Savo odgovara:
"Pokusavam malo popraviti, jer se nadam povratku ovdasnjih pripadnika srpske nacionalnosti i pravoslavne vjere. Istina, ici ce to tesko, ali se moramo truditi. U manastiru drzimo i liturgije, a moja parohija pokriva dvanaest glamockih sela. Odnedavno odlazim i u Livno koje je do sada pokrivao svecenik iz Baraca kod Mrkonjic Grada", kaze pop Savo.
Dok promatramo nepregledno Glamocko polje i uzivamo na svjezem planinskom zraku, nas domacin nam kazuje da crkva, na cijim je temeljima pred rat zapoceta gradnja nove, datira iz 14. stoljeca. Manastir Veselinje nalazi se cetiri kilometra od Glamoca na putu prema Livnu, a osnovan je sredinom osamdesetih godina ovog stoljeca.
Bratstvo manastira najprije je bilo musko, zatim zensko, a onda i mjesovito. Sastoji se od dvije crkve, kapelice, manastirskog konaka i imanja. U ljeto 1995. godine, kada je hrvatska vojska "oslobadjala" Glamoc, svestenstvo manastira cinilo je sestero kaludjera i kaludjerica, a na celu je bio iguman Savo.
Za trajanja vojnih operacija manastir je granatiran, o cemu svjedoce i tragovi gelera po njegovim zidovima, zatim srusena zeljezna ograda, osteceni ornamenti Svetog Jovana Krstitelja iznad ulaznih vrata, te krateri na manastirskom imanju.
"U ratu su pokradene 32 ikone velicine po metar i pol, ali saznao sam da su sacuvana i da se nalaze u prostorijama Crvenog kriza u Glamocu", kaze Savo, dodajuci kako se nada da ce uskoro biti ponovno vracene tamo gdje su i bile - u manastir Veselinje.
Na manastirskim zidovima zapazamo dvije ikone za koje pop Savo kaze da ih je donio iz Srbije neposredno pred svoj povratak u Glamoc, a od nekadasnjih sest zvona, saznao je da se dva nalaze u Livnu, a jedno u Zagrebu.
Pravoslavni pop, protosindjel, iguman manastira Veselinje, Savo Lazanica, prvi je Srbin koji se vratio u Glamoc. Ucinio je to u travnju ove godine po nalogu vladike Bihacko-petrovackog Hrizostoma. Na pitanje zasto, odgovara: "Zato da sacuvam obraz pred narodom i istorijom".
"Ja sam prvi i zbog ljubavi prema manastiru, jer ne mogu dopustiti da propada ova svetinja. Kad sam se vratio manastir je izgledao avetinjski. U manastirskom konaku nema ni vode, ni struje, a improvizirana vrata oblozena su najlonom. Trazio sam od SFOR-a i nekih drugih medjunarodnih organizacija da barem poprave nekoliko prozora i vrata sto su obecali, ali jos nisu uradili", dodaje otac Savo.
Na pitanje kako se osjeca sam i bez igdje ikoga u neveselom poslijeratnom ambijentu i okruzenju, kaze da mu nije ugodno jer je nekoliko puta do sada imao "posjete" nocu, koje su zavrsavale uvredama i prijetnjama. Kaze da ga pripadnici SFOR-a iz baze na Glamockom polju obilaze po nekoliko puta na dan, ali i nocu, na cemu im je zahvalan jer mu oni daju snagu da izdrzi i ostane tu gdje pripada.
Radi vlastite sigurnosti, pop Savo ponekad automobilom ode na drugu stranu medjuentitetske granice, u Mrkonjic Grad ili Sipovo, gdje povremeno sluzi u tamosnjim crkvama. U manastiru Veselinje to ne cini jer nema kome. Pitamo ga sta ce ako se Glamocani uopce ne vrate. "Onda cu i ja zatvoriti manastir i vratiti se u RS", dodajuci kako bi mu bilo veoma zao, ali kaze da ne bi bilo nikakvog smisla da ovdje ostane on sam, kao jedini Srbin u Glamocu.
Na rastanku toplo nas pozdravlja i zahvaljuje na posjeti, te poziva da sljedeci put budemo njegovi gosti u ljepsem ambijentu manastira. Siroko polje glamocko postaje najveci vojni poligon NATO saveza u Evropi. Centar za borbenu obuku Vojske Federacije BiH prostire se na sedam sela u kojima nema ni jednog predratnog stanovnika. Na drugoj strani, prema Livnu, kraju se privodi kosidba trave.
Robert N. GRANOV (AIM, Glamoc)