VOLKSWAGEN I "FELICIJA" INTEGRISU TRZISTE
Automobilska industrija u BiH
AIM, SARAJEVO, 16.7.1998.
Tri veoma vazna dogadjaja prosle sedmice odredila su sudbinu
automobilske industrije u Bosni i Hercegovini: potpisivanje
Osnovnog (krovnog) ugovora o saradnji izmedju sarajevskog UNIS-a
i njemackog automobilskog koncerna "Volkswagen AG" u Volksburgu,
zatim Odluka Vlade Federacije BiH o visini poreza na promet
automobila proizvedenih na teritoriji Federacije i potpisivanje
ugovora izmedju "Volkswagena AG" i UNIS-Holdinga o osnovanju
zajednicke kompanije "Volkwagen" Sarajevo. Rok od samo tri dana,
koliko je vremena bilo potrebno da bi se stavili potpisi na
ugovore i donijela odluka, ukazuje na sinhronizovanu i precizno
isplaniranu aktivnost o pocetku proizvodnje, tacnije montaze
putnickog automobila "Skoda-felicija" u Vogosci kod Sarajeva.
Dvije poznate firme - njemacki "Volkwagen AG" i bosanskohercegovacki UNIS, nakon visemjesecnih razgovora - napokon su se dogovorile da u obnovljenim pogonima nekadasnje Tvornice automobila Sarajevo (TAS) pocetkom augusta starta SKD montaza (najnizi stepen rastavljenosti) putnickog vozila iz proizvodnog programa njemackog partnera "Skoda-felicija". Od augusta pa do kraja ove godine u Vogosci ce biti montirano 5.000 vozila.
Da bi startala montaza vozila, bilo je neophodno obaviti niz razgovora izmedju njemackog i bosanskohercegovackog partnera, sto je na kraju rezultiralo potpisivanjem Osnovnog ugovora o saradnji. Potom je uslijedio potez Vlade Federacije BiH da se za automobile proizvedene u Federaciji porez na promet sa dosadasnjih 20 odsto smanji na sedam odsto, cime ce se stimulisati prodaja ovog tipa "skode" na nasem trzistu. Zaokruzujuci zakonodavnu proceduru osnovano je i mjesovito njemacko-bosanskohercegovacko preduzece pod nazivom "Volkswagen" Sarajevo, u koju njemacka firma ulaze 58 a UNIS 42 odsto kapitala. Tako je "Volkswagen" medju prvima od svjetski poznatih firmi ulozio pozamasam iznos kapitala u postdejtonsku BiH, sto najbolje govori o sigurnosti na nasim prostorima. To je ujedno podsticaj i poziv i drugim svjetskim firmama da slobodno, dakle, bez ratnog rizika, investiraju kapital u ovdasnju industriju.
Pored obnove predratne automobilske industrije u BiH, podsticaja zaposljavanja i slicno, ovaj potez Nijemaca ima visestruki znacaj. Njime napokon pocinje integracija bosanskohercegovacke privrede na cijelom drzavnom prostoru. Naime, poznato je da je automobilska industrija jedna od rijetkih koja u tolikoj mjeri za svoje potrebe aktivira niz industrijskih kapaciteta, od proizvodnje celika i stakla do hemijskih proizvoda. Ako se zna da u prosjeku jedan automobil u sebi ima pet hiljada dijelova, jasno je koliko komponenti i industrijskih kapaciteta valja aktivirati da bi se proizvelo vozilo. Naravno, u slucaju "felicije" rijec je o montazi, ali u perspektivi, kad se u Vogosci budu kompletno proizvodili automobili (kao sto je to bilo do 1991. godine sa godisnjom produkcijom od oko 45.000 vozila), jasno je da ce to pokrenuti niz preduzeca, uposliti hiljade radnika i izvozom donositi devize BiH.
Dakle, u okviru "Volkswagena" Sarajevo bice potrebno angazovati sve ranije UNIS-ove tvornice koje su radile za tadasnji TAS, a prije svih one u Sokocu, Konjicu, Brckom, Bijeljini, Prijedoru, Sarajevu i drugim mjestima, ali ce se - praksa to pokazuje - javiti i novi kooperanti koji ce raditi za kapacitete u Vogosci.
Za takve krupne poteze oko aktiviranja proizvodnje u svim dijelovima BiH bila je potrebna saglasnost i drugog entiteta
- Republike Srpske. U svim predradnjama za pocetak montaze "felicije" politicari su obavili i svoj dio posla. S obzirom da se radi o pospjesivanju stranih ulaganja u BiH, to su kao rijetko kada, sada bile zainteresovane vlade oba entiteta. I dok je Vlada Federacije smanjivala stope poreza na promet "felicija", dotle je Vlada Republike Srpske donijela odluka da se ukida (za sada na pet mjeseci) carina na uvoz automobilskih dijelova. Time je postignut sporazum da cijena "felicije" bude jedinstvena u cijeloj drzavi.
Donosenje ovakvih odluka u cijeloj BiH ukazuje na cinjenicu da su politicari preumorni od svojih "nacionalnih interesa" i da su pred nizom ekonomskih argumenata "dobrovoljno" ustuknuli pred saznanjem da razvoj privrede donosi dobrobit stanovnistvu i otvara perspektive razvoja, umjesto dosadasnjih politickih nadmudrivanja ko dobija, ko gubi ili ko dobija vise a ko manje. Ovakvi potezi su pouka da se BiH moze integrisati najbrze preko zajednickog proizvoda.
Kapital i svjetlija buducnost su ocito vaznjiji od entitetskih sicarenja, sto se nedavno potvrdilo i na Medjunarodnoj konferenciji investitora odrzanoj u organizaciji Islamske banke za razvoj. Tada su UNIS i "Volkswagen" potpisali protokol prema kome ce Islamska banka za razvoj preko "Bosnia Investmenta Co." u "Volkswagen" Sarajevo uloziti cetiri miliona dolara. Ovaj treci partner-ulagac u proizvodnju "felicija" u Vogosci cak je obecao da ce kasnije svoj ulog i povecati. Nema sumnje da ce se nakon plasmana vozila iz Vogosce pojaviti i drugi zainteresovani ulagaci, jer propulzinost automobilske industrije i dalji planovi "Volkswagena" Sarajevo oko prosirenja kapaciteta besumnje bice interesantni za jos neke svjetske firme.
Uostalom, automobilskoj industriji u BiH, sa visedecenijskom tradicijom, pruza se sansa za prodor i na evropsko, pa i svjetsko trziste. Vec sada je planirano da nakon 5.000 automobila montiranih u Vogosci, u 2002. godini taj broj se poveca na 35.000 vozila. Naravno, nece samo ovdje da se montiraju "felicije" vec se uskoro moze ocekivati da se, kao sto je to bilo do 1991. godine, pocnu i proizvoditi dijelovi za automobile. To bi bio jos jedan uspjeh vise od sadasnje montaze vozila.
Posto je trziste BiH malo - a time i potraznja - vec sada je izvjesno da ce samo 10 odsto "felicija" ici na domace, a onih 90 odsto na strano trziste. Na startu vozila iz Vogosce ce se prodavati u Jugoslaviji, Siriji, Egiptu i Turskoj, ali vjerovati je da ce "felicija" dosta kupaca naci i na trzistu istocnoevropskih zemalja. Samom prodajom vozila u nekoj drzavi sticu se uslovi za plasman automobilskih dijelova, sto je uostalom i obaveza svakog proizvodjaca. Tako ce u BiH stizati devize za prodana vozila ali i automobilske dijelove.
Jos jedna cinjenica u okviru pocetka montaze "felicija" u Vogosci ohrabrujuce djeluje. Pokretanjem traka u UNIS-ovim pogonima zaposljava se dio njegovih predratnih radnika. Istina, za pocetak rijec je o njih stotinjak koji su se obucili za rad, ali kasnijim povecavanjem produkcije i sirenjem trzista otvaraju se mogucnosti zaposljavanja i novih radnika.
Zbog svega ovoga prvi voz iz Ceske, koji se ocekuje ovih dana u Vogosci sa dijelovima za "feliciju", treba shvatiti kao najavu dolaska novih vremena ne samo za automobilsku industriju u BiH vec znatno sire: od pocetka ekonomske i svih drugih integracija u drzavi pa do vracanja normalnim zivotnim tokovima.
Samuel SKOPLJAK (AIM, Sarajevo)