Ozbiljne odluke ili retorika nemocnih

aim/pod/pubs/zi

Sta je sa skupstinskom Rezolucijom o zastiti vojnika iz Crne Gore

PN: Crnogorska Skupstina usvojila je u kratkom roku dvije znacajne rezolucije. Jedna govori o zastiti interesa Crne Gore, a druga predvidja mjere zastite crnogorskih gradjana koji se nalaze na Kosovu, u jedinicama VJ. Danas se cini kao da za njih nikoga nije briga

************

TXT: Proslo je vise od dvadeset dana od kada je crnogorska Skupstina usvojila Rezoluciju o zastiti prava gradjana Crne Gore koji se nalaze na odsluzenju vojnog roka na Kosovu. Sukobi na Kosovu ne jenjavaju. Naprotiv. Cak su sve cesce informacije o ucescu VJ u ratnim operacijama koje se vode u okolini Decana, Kijeva, Peci... Ne primjecuje se da sve to podstice ovdasnje vlasti da ucine nesto vise kako bi pomogle crnogorskim vojnicima.

Rifat Rastoder, potpredsjednik republicke Skupstine i jedan od predlagaca Rezolucije, saopstio je prosle nedjelje da su predstavnici Skupstine Crne Gore stupili u kontakt sa Generalstabom VJ. "Moram reci da smo u kontaktima sa najvisim predstavnicima Vojske i Generalstaba naisli na sasvim korektno razumijevanje i spremnost da se, u okviru raspolozivih nadleznosti, nadje najbolje moguce rjesenje problema", rekao je Rastoder konstatujuci: "Ipak, kljuc rjesenja nije kod VJ i drzavnih organa Crne Gore - nadlezni su na drugom mjestu".

Rastoder je potom precizirao da je Slobodan Milosevic taj "koji zloupotrebljava cinjenicu da su svojevremeno neadekvatno definisani politicki i sistemski odnosi izmedju Crne Gore i Srbije".

Kontakti sa VJ ce, i pored toga, biti nastavljeni, a strucni savjetnici crnogorske parlamentarne delegacije obisli su kasarne na Kosovu u kojima se nalaze ovdasnji vojnici. I to bi, za sada, bili svi, javnosti dostupni, efekti Rezolucije koja je u Crnoj Gori docekana sa odobravanjem i velikom nadom, posebno medju rodbinom vojnika koji su se, protiv svoje volje, nasli na Kosovu. A to sto je izjava potpredsjednika Skupstine o sprovo|enju Rezolucije, kojom bi trebalo sacuvati zivote gradjana Crne Gore, ignorisana u drzavnim medijima rjecito govori o spremnosti ovdasnjih vlasti da istraju u sprovodjenju sopstvenih odluka.

Doduse, prema nezvanicnim informacijama, vojni vrh SRJ obecao je crnogorskim vlastima da ce u najskorijem mogucem roku biti uskladjen, odnosno smanjen, procenat crnogorskih vojnika koji se nalaze na Kosovu. Vojska je, prema istim informacijama, vec pocela povlacenje regruta koji su se u ratnoj zoni nasli prije nego sto su zavrsili predvidjenu vojnu obuku. Ali, jos uvijek nema vijesti koje bi potvrdile vjerodostojnost ovih tvrdnji.

Zato su, nakon posjete Generalstabu VJ, clanovi skupstinske delegacije prezentirali podatke koji govore i o efektima donosenja a nesprovodjenja crnogorske Rezolucije. Od pocetka oruzanih sukoba na Kosovu, iz Vojske Jugoslavije pobjeglo je 105 gradjana Crne Gore. Istovremeno, vise od 140 crnogorskih momaka odbilo je da se odazove pozivu i u junu ode na odsluzenje vojnog roka. Njima sada prijete duge zatvorske kazne, a ucestale posjete vojne policije njihovim domovima pokazuju da ih vojska nije zaboravila, niti ima namjeru da im oprosti.

Poslanici Skupstine Crne Gore koji su u dobroj mjeri podstakli takve postupke - svojom kocepernoscu i izglasavanjem Rezolucije, za koju je i tada vecina njih znala da je nesprovodiva - sada cute. Bez njihovog komentara ostala je i cinjenica da je u medjuvremenu poginuo jedan crnogorski vojnik, da je vise njih ranjeno dok su makar petorica zarobljena od strane pripadnika OVK.

Ovako ispada da su u pravu bili poslanici Liberalnog saveza koji su tvrdili da usvajanje pomenute Rezolucije bez jasnih vremenskih ogranicenja predstavlja vise politicki marketing, nego li istinski pokusaj da se nekome pomogne. Ili, ipak, poslanici koalicije "Da zivimo bolje" nijesu krivi sto postoji realna opasnost da stavovi usvojene Rezolucije ostanu "mrtvo slovo na papiru". Naime, jasno je da je uz postojeca zakonska ogranicenja usvojena Rezolucija nesprovodiva bez krupnih politickih lomova, koji bi poljuljali ionako slabe temelje SRJ. A za tako nesto, i pored brojnih predizbornih obecanja, ocigledno nedostaje odlucnost i jasna koncepcija vlasti u Podgorici.

"Drzava koja donosi zakone, a ne smije da ih primijeni samo je - uslovna drzava", konstatuje Novak Kilibarda. Uzalud, jer izgleda da politika povlacenja iznudjenih "medjupoteza" odnosi prevagu nad potrebom da se osmisljenom i definisanom akcijom krene u realizaciju obecanja koja su na proteklim izborima koaliciji "Da zivimo bolje" donijeli ubjedljivu pobjedu.

O tome svjedoci i primjer sa (ne)priznavanjem Savezne vlade i premijera Momira Bulatovica. Iako verbalno crnogroska vlast i njeni mediji ne priznaju Saveznu vladu i njenog prvog covjeka (zovu ih takozvani) realnost gura Podgoricu da saradjuje a samim tim i priznaje Bulatovica i njegov kabinet. Slucaj Prevlake je to najbolje potvrdio.

Kada je, sredinom maja, Bulatovic dobio mandat za sastav nove Savezne vlade, nakon munjevite i, po ocjenama brojnih pravnika, nelegalne smjene Radoja Kontica, dr Milica Pejanovic-Djurisic porucila mu je u ime DPS: "Ne prihvatamo Vas kao mandatara, a to sto ste odredjeni za tako vazno mjesto tumacimo kao jos jedan politicki udar na ustavni poredak i ravnopravnu poziciju Crne Gore u Jugoslaviji".

Konticeva vlada je nelegalno smijenjena zloupotrebom "sest crnogorskih izroda", ocijenio je tada crnogorski Predsjednik, uz poruku: "Slobodan Milosevic pokusava danas da ponizi Crnu Goru ali ona nece dozvoliti bilo kome niti da je ponizi niti da je pokori".

Sa Djukanovicem su se tada saglasili i clanovi kabineta Filipa Vujanovica. "Vlada je ukazala na parsonalnu neprihvatljivost nove Savezne vlade zbog nelegitimnosti njenog izbora", pisalo je u saopstenju sa sjednice crnogorske Vlade odrzane 21. maja.

Danas niko ne zeli da objasni povod za iznenadnu promjenu stava i pocetak saradnje sa Saveznim ministarstvom inostranih poslova, odnosno Bulatovicevom vladom. Vise se ne pominju predizborna obecanja najvisih predstavnika aktuelne vlasti u Crnoj Gori: "Poslije 31. maja insistiracemo da se u nasoj drzavi uspostavi red i postovanje Ustava. Da se promijeni i ovaj cirkus od navodne jugoslovenske vlade, da se, sto je jedino logicno, organizuju savezni izbori i izbori nova Savezna vlada."

"Ne zelimo da ucestvujemo u manipulacijama", tvrdi ovih dana Zarko Rakcevic u ime SDP. Slicnog misljenja je i predsjednik Narodne stranke Novak Kilibarda. "Ukoliko Predsjednik Crne Gore ili republicka Vlada priznaju Momira Bulatovica kao legalnog saveznog premijera, to bi sto se tice NS znacilo kraj koalicije Da zivimo bolje", kaze on.

Ukoliko NS i SDP realizuju svoje, za sada tek u pola glasa izrecene prijetnje, i napuste koaliciju Da zivimo bolje, DPS ce ostati bez vecine neophodne za vrsenje vlasti. A raspored mandata u crnogorskoj Skupstini je takav da bi najjaca partija u parlamentu tada morala da prihvati jednu od dvije mogucnosti - novi izbori ili savez sa Bulatovicevom SNP.

Pitanje je, medjutim, da li ce koalicioni partneri DPS biti spremni da objasnjenje za svoje nedoumice zatraze javno, tamo gdje bi to trebalo uraditi - u Skupstini Crne Gore. Prilika za to ukazace se vec ove nedjelje, kada ce, prema najavama, poslanici birati novu Vladu Crne Gore.

Prodje li ta sjednica bez pitanja, cemu onda sluze odluke Skupstine ako se ne primjenjuju, odnosno krse kad to kome padne na pamet? Ukoliko se to desi, onda ce i ovaj skupstinski saziv pokazati da se ne razlikuje od prijethodnih. Skupstina ce i dalje biti samo zakrpa na ofucanoj zastavi proklamovane demokratije, u kojoj ce poslanici imati priliku da pred TV kamerama usavrsavaju svoje retoricke sposobnosti. I nista vise od toga.

Zoran RADULOVIC AIM Podgorica