KAKO DO VLASTITOG NOVCA?

Devizne stedise u sporu s drzavom

AIM, SARAJEVO, 10.7.98. - Udruzenje za zastitu deviznih stedisa Sarajevo (koje okuplja vise od milion clanova u BiH) trazi od drzave BiH da donese krovni zakon za rjesavanje problema njihove stare devizne stednje kako bi gradjani u cijeloj BiH bili jednaki pred zakonom. Jer, Zakon o utvrdjivanju i realizaciji potrazivanja gradjana u postupku privatizacije, kojim je Parlament Federacije BiH utvrdio da se stara devizna stednja rjesava sa ostalom imovinom stanovnistva, pravo na certifikate po osnovu ove stednje daje samo gradjanima Federacije BiH, ali ne i onim u Republici Srpskoj i u inostranstvu. Ovo je u razgovoru sa novinarom AIM rekao Ale Lizalovic, predsjednik Upravnog odbora Udruzenja, napominjuci da su sve stedise sa bankama potpisale obligacioni ugovor i zato imaju pravo da im se - bez obzira na ratni period

• sa obracunatim kamatama isplati njihova devizna stednja. Uostalom, drzava je bila garant pomenute stednje. Uz ovo devizne stedise traze od Ministarskog vijeca BiH i vlada oba entiteta da im oni daju podatke koliko je njihovih sredstava deponovano u Narodnoj banci Jugoslavije, zatim u inostranim banakama, a koliko u osnovnim banakama u BiH.

Podsjecanja radi, devizne stedise u BiH su imale pred rat na svojim racunima vise od tri milijarde DEM do kojih, evo, ni danas ne mogu doci. Da bi rijesili ovaj problem, stedise su osnovale u decembru 1991. godine udruzenje i zakonskim putem krenule u ostvarivanje svojih prava. Uzalud su slali pisma najvisim drzavnim i federalnim organima, Domu za ljudska prava, pa i medjunarodnim institucijama. U jednom momentu izgubili su strpljenje zaprijetivsi dolaskom pred Parlament, ali ipak nisu dosli do svojih deviza. Federalni parlament ih je podveo pod Zakon o utvrdjivanju i realizaciji potrazivanja gradjana u postpupku privatizacije, predlazuci da se slucaj rjesava zajedno sa ostalom imovinom gradjana. Vlada Federacije BiH je predlozila da se za vrijednost devizne stednje izdaju stedisama certifikati, kojim bi mogli kupovati stanove, poslovni prostor i sl. No, stredise time nisu bile zadovoljne pa su podnijele amandman na zakon, ali on nije prihvacen. Zeleci kes a ne papire, jer su drzavi dale novac na cuvanje a ne vrijednosnice, stedise su prosto bojkotovale aprilski rok za upis certifikata po osnovu stare devizne stednje. Ale Lizalovic veli da se od miliona stedisa tek njih 10-15 odsto prijavilo bankama za dobijanje certifikata. Na taj nacin stavili su do znanja drzavi da nisu zadovoljni pomenutim zakonom koji je dosta neprecizan i nedorecen. Bankari se, medjutim, nisu mnogo osvrtali na postupak deviznih stedisa drzeci se principa: uzmi ili ostavi.

Rok za upis certifikata za stedise je istekao jos u aprilu a vise od 85 odsto njih se precutno izjasnilo protiv certifikata. Sada Udruzenje od drzave trazi da produzi upisni rok na pet mjeseci, vjerovatno kako bi se ostali mogli predomisliti i upisati se za dobijanje certifikata, cime bi konacno ovaj spor (ili najveci njegov dio) bio rijesen.

Ima jedna stvar koja se ne uklapa u ovo. Rijec je o devizama deponovanim u Ljubljanskoj banci. Stedise smatraju da su njihovi ulozi u ovoj banci cisti kao suza i da do njih mogu doci veoma brzo buduci da je Ljubljanska banka svoj novac povukla iz Beograda jos 1991. Ovim potezom drzava Slovenija postala je garant i stednje bosanskohercegovackih ulagaca u Ljubljanskoj banci. Sada stedise iz BiH traze od slovenacke drzave da im vrati 300 miliona DEM deponovanih u Ljubljani. Razloga za ovaj potez itekako ima, pogotovo sto je u novembru 1997. godine o ovome postignut i dogovor izmedju Ministarskog vijeca BiH i Vlade Slovenije. Dakle, nema nikakvog razloga da Slovenci odugovlace sa isplatom deviza sa obracunatom kamatom gradjanima BiH, ali se to ipak stalno odgadja. Zato sarajevsko udruzenje prijeti da ce rjesavanje ovog slucaja pokrenuti kod medjunarodnih institucija te upozorava Ministarsko vijece i Vladu FBiH da u ovom slucaju ne dolazi u obzir nikakvo prebijanje dugova izmedju dvije drzave (BiH i Slovenije), a niti certifikati vec samo kes.

Problem stare devizne stednje je, dakle, dosta kompleksan da bi se brzo i efikasno rijesio. Potvrdjuje to i druga strana ovog problema. Stedise iz BiH su, naime, do rata imale devizne uloge i u drugim tadasnjim republikama bivse drzave: Hrvatskoj (Privredna banka Zagreb i Splitska banka) i Srbiji (Beobanka i Jugobanka). Sta ce biti sa tim deviznim ulozima? Stvari su, dakle, jasne kad je u pitanju stednja u bosanskohercegovackim banama i Ljubljanskoj banci, ali slucaj sukcesije bivse Jugoslavije jos nije okonacan, pa tako ni sudbina pomenutih deviznih uloga. Hoce li i kada biti rijeseno ovo pitanje? Dok pomenute banke drze novac bosanskohercegovackih stedisa i obrcu ga zaradjujuci, dotle vlasnici tog novca postaju sve siromasniji, jer neredovno dobijaju (ionako male) place i penzije.

Svjesni da su izigrani evo vec sedam godina, devizne stedise su pri kraju strpljenja. Ako ne mogu demokratskim sredstvima ostvariti osnovno ljudsko pravo - pravo na imovinu (a sto nije jedini slucaj u bivsoj Jugoslaviji), oni nece prezati ni od drugih mogucih opcija. Za sada Upravni odbor Uruzenja za zastitu deviznih stedisa najavljuje da ce preduzeti sve mjere (kako kod domacih tako i inostranih pravosudnih organa), ali da u obzir dolaze i druga sredstva kako bi dosli do svojih deviza. Pri tome napominju da ce traziti zastitu OHR da im pomogne u rjesavanju njihovog goruceg problema.

O tretmanu stare devizne stednje pozabavilo se ovih dana i Ministarstvo finansija FBiH, te je uputilo bankama koje u bilansama imaju 50 odsto i vise drzavnog kapitala instrukciju kako postupatia sa starom deviznom stednjom. Stav Ministarstva je ostao isti i ono predlaze banakama da devizne stedise svoje pravo na predratnu ustedjevinu ostvaruju jedino putem certifikata. Iznos devizne stednje upisan na stednim knjizicama, bez obzira jesu li gradjani u bankama upisali certifikate ili ne, bice dostavljen Zavodu za platni promet FBiH i kasnije isporuceni gradjanima na njihove adrese sa ostalim potrazivanjima stanovnistva.

Ovim potezom devizne stedise ce, vjerovatno, biti nezadovoljne. Ostaje da vidimo koji ce biti sljedeci njihov potez.

Samuel SKOPLJAK (AIM, Sarajevo)