IZETBEGOVICEVA LEKCIJA (NE)ZAVISNOM SUDSTVU

Pravosudje u BiH

AIM,Sarajevo, 09.07.98. Predsjedavajuci bh. Predsjednistva Alija Izetbegovic, inace penzionisani pravnik iz Sarajeva, iznio je svoje nezadovoljstvo radom kantonalnih i federalnih javnih tuzilaca te predsjednika sudova, i to na sastanku s njima i predsjednikom i potpredsjednikom Federacije uz federalnog i kantonalne ministrima pravde. Sastanak je inace sam inicirao, jer "stalno dolaze vijesti da organi gonjena ne rade dobro svoj posao", a u svom obracanju pravnicima Izetbegovic je rekao i ovo: "U podacima nema niti jednog krivicnog djela, a pljacke ima na sve strane. Zasto nam se desava da ljudi dodju i pitaju kako to da ubica slobodno seta po Sarajevu cetiri godine? Sta se radi, gdje je ta vlast... Pitam se imate li nekih problema, da li se bojite? Da li intervenira vlast da ne radite svoj posao ili vi jednostavno ne radite svoj posao, zaista ne znam o cemu se radi".

Nakon ovog Izetbegovicevog istupa oglasio se akademik Muhamed Filipovic, inace predsjednik Liberalno-bosnjacke organizacije i kazao kako je frapiran takvim Izetbegovicevim istupom. "Pa on licno je otac krsenja zakona", rekao je Filipovic, a advokat Faruk Balijagic u svom pismu jednom sarajevskom dnevniku, povodom izvjestavanja o sastanku sa pocetka teksta, pise o paradoksima Izetbegovicevih politickih istupa. "Sjecam se gospodina Izetbegovica iz prve predizborne kampanje kada je kritikovao komunisticke zakone, a sada - osam godina poslije, kada je dobro ucvrstio svoju vlast i kada dobrano kontrolira pravni sustav, on jos ne mijenja te od njega kritizirane komunisticke zakone". Izetbegovic je inace i sam bio zrtva tih zakona - nekoliko je godina proveo u zatvoru zbog svog politckog djelovanja u vrijeme "starog rezima". Balijagic u svom pismu ukazuje i na haos koj vlada u pravosudju, a kao razlog navodi i tvrdnju da su svi aktuelni kantonalni i federalni ministri pravosudja "morali proci kroz takozvanu partijsku podobnost i kandidiranje na to mjesto od svoje partije - SDS, SDA ili HDZ. Aktuelni ministri su po podobnosti i izabrani na mjesta tuzitelja ili sudaca po poznatoj Izetbegovicevoj krilatici "bolje poslusni nego strucni", uz eliminaciju svih strucnih, iskusnih i moralnih sudija iz onog totalitarnog rezima", pise Balijagic koji je inace i u "onom" rezimu bio advokat.

Na ovom tragu reagovali su jos neki politicari i komentatori ovog dogadjaja. "Sam cin organizovanja sastanka od strane funkcionera koji ni po drzavnom nivou ni po svojim ovlastenjima nema nikakvih kompetencija, ni politickih ni drugih, nad sudijama koje je pozvao, pokazuje stepen haosa koji se reprodukuje nad tim strukturama. Navedeni sastanak ocito je imao za funkciju razgovor lidera SDA sa sudijama za koje on misli da su njegova nadleznost", ocijenio je Izetbegovicev istup Sejfudin Tokic, predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokrata BiH, a soro istim rijecima oglasio se i komentator jednog sarajevskog dnevnog lista.

Kakva je stvarno veza izmedju vlasti i pravosudnih organa? U BiH, po Ustavu, postoje tri oblika vlasti - zakonodavni, izvrsni i sudski i oni su ravnopravni. Istovremeno, u BiH imamo 13 Ustava

• drzavni, dva entitetska i 10 kantonalnih. Sada u pravnom sistemu BiH egzistiraju zakoni preuzeti iz bivse SFR Jugoslavije, zakoni Republike BiH, iz vremena kada je bila u sastavu SFRJ, ali i kada je samostalna postojala kao R BiH, ali postoje i zakoni Republike Srpske iz vremena prije Daytona (prije nego je ovakva organizacija BiH bila ozvanicena), kao i zakoni takozvane Herceg-Bosne. Svi ovi zakoni su vrlo slicni, ali ipak ih ima razlicitih provenijencija i jedan ustavni sistem, koliko god bio slozen, pa makar i kao ovaj bh., to tesko podnosi, odnosno - nastaje haos - ocjenjuju pravnici. No, sta je sa tim spornim sudstvom i koliko ono uopste u takvom sistemu moze biti nezavisno?

"Nezavisnost i samostalnost sudske vlasti ogleda se u postupku imenovanja kakav je predvidjen u odgovarajucem ustavno-pravnom sistemu. Naprimjer, zakonom o sudovima kantona, u skladu sa ustavom kanotna i Ustavom Federacije, predvidjeno je da imenovanje i izbor sudija Kantonalnog suda vrsi Skupstina kantona na prijedlog predsjednika kantona, a da sudije opstinskih sudova imenuje predsjednik Kantonalnog suda", kaze za jedan politicki magazin ministar pravde i uprave u Vladi Kantona Sarajevo, Jusuf Zahiragic. On, dalje, samostalnost sudija i sudstva ilustruje primjerom procedure razrjesenja sudija. "Sudija kantonalnog suda, ukoliko ne pocini krivicno djelo, moze biti smijenjen samo konsenzusom sudija Vrhovnog suda Federacije BiH, a sudije opstinskih sudova konsenzusom sudija Kantonalnog suda, sto pokazuje da u procesu smjenjivanja ne ucestvuje niti izvrsna niti zakonodavna, nego samo sudska vlast", veli Zahiragic, vjerovatno zaboravljajuci da je, nekoliko redova ranije kazao da sve te koji trebaju postici konsenzus bira - Skupstina, u ovom primjeru kantona, a opste je poznato - ko sjedi u Skupstini.

Ovakav niz poteza pojasnjava predsjednik Advokatske komore Zarko Bulic. Govoreci o stanju u pravosudju, on kaze: "Intervencije koje vrsi politika, odnosno politicki ljudi, sadrze elemente krivicnih djela, presija, ucjena i slicno. Mislim da je osnova za ovakvo stanje pravosudja zasnovana na polaznoj pretpostavci - nacin izbora pravosudnih kadrova. Kadrovi se biraju na pravosudne funkcije zakonskim propisima, ali i prijedlozima odredjenih politickih struktura. U takvom slucaju lice na pravosudnoj funkciji zna da nije sasvim neovisno".

Clan opstinskog odbora SDA Sarajevo - Centar i advokat Mirsad Sipovic kaze da je "objektivno situacija u BiH takva da politika, kroz izbor kadrova u pravosudju, moze imati uticaj na pravosudje... Ipak nacelno mogu reci da pravosudje u ovoj fazi ima znacajan stepen samostalnosti". Sipovic dalje istice svoje nezadovoljstvo "nelogicnoscu zakonske regulative po kojoj misljenje za izbor sudija daju opcinski nacelnici kao nosioci izvrsne vlasti. Na taj se nacin, de facto, izvrsna vlast stavlja iznad sudske vlasti. Misljenja mogu dati samo opcinska vijeca kao nosioci zakonodavne vlasti i kao legitimni predstavnici gradjana", kaze Sipovic.

Ko je kome nadredjen ili podredjen, najbolje pokazuje nedavno objavljeno podsjecanje na jedan ne tako davni dogadjaj. Naime, prije tri godine Izvrsni odbor SDA imenovao je Edhema Bicakcica za vrsitelja duznosti potpredsjendika Federacije i clana Predsjendistva BiH, umjesto Ejupa Ganica koji je tada nastradao u saobracajnoj nesreci. Sporno u ovoj odluci bila je cinjenica da Bicakcic uopste nije bio na kandidatskim listama i da je njegovim imenovanjem narusen nacionalni sastav tadasnjeg Predsjednistva. Na ovakva ukazivanja, iz Izvrsnog odbora SDA stigao je odgovor da ce ustavni osnov za ovu zamjenu biti naknadno definisan!?

Premijer Federalne Vlade Edhem Bicakcic o pravosudju kaze da je cinjenica da u toj oblasti postoji mnogo problema, prije svega neizgradjenost sistema, sto on vidi kao najjacu prepreku na putu demokratizacije, ali na pitanje da li se vrsi uticaj na sudstvo, on odgovara: "Mogu odgovorno kazati da od strane drzavnih i federalnih organa takvih uticaja nema, pravosudje moze u potpunosti raditi po zakonu, no da li su oni naucili da rade bez direktiva - to je posebno pitanje"!?

Na pomenutom sastanku Izetbegovic je ukazao na to da postojeca zakonska rjesenja datiraju iz nekog drugog vremena. Istina, on je na to ukazao govoreci o kategorizaciji krivicnih djela, konkretno kradja. Tako Izetbegovic trazi pojasnjenje zasto je borac za pokusaj ubistva osudjen na 14 godina zatvora, a ubica policajca osudjen je na 4 godine zatvora. Dalje, Izetbegovic pita kako se moglo desiti da borac za ukradenu vrecu krompira dobije godinu dana zatvora, ili biva tesko kaznjen zbog toga sto je na Igmanu, na dijelu zemlje koji nije njegov, zasijao krompir. Par dana nakon pomenutog sastanka jedne bh. dnevne novine objavljuju Uredbu sa zakonskom snagom od 11. novembra 1992. godine, koju je potpisao Izetbegovic licno i kojom se "nastojalo sprijeciti da borci ucestvuju u kradjama i pljackama". U pomenutoj uredbi, koja je i sada na snazi, stoji da ce se "kaznom zatvora ili smrtnom kaznom kazniti ucinilac krivicnog djela: teski slucajevi krivicnih kradja i razbojnistva ako je razbojnicka kradja ili razbojnistvo ucinjeno iz napustenih ili opsteceni zgrada, stanova, objekata ili ako je kradju izvrsilo vojno lice". U popisu "zlodjela" po ovoj uredbi sa zakonskom snagom stoji i prevara, napad na sluzbeno lice, nedozvoljeno drzanje oruzja, a posebno su kao eventualni pocinioci istaknuta vojna lica ili oni koji se lazno predstavljaju kao vojna lica. Odatle, dakle, poticu sporne presude za koje se Izetbegovic raspituje. Amnestija jeste proglasena, ali ova odredba koju je on licno potpisao nije ukinuta. Vjerovatno je covjek zaboravio.

Na istom sastanku Izetbegovic je pomenuo i slucaj nedavnog upada u redakciju magazina "Dani". Vjesto izbjegavajuci da na bilo koji nacin okvalifikuje pocinitilje upada, Izetbegovic kaze da covjek moze biti kriv ili ne, a ne kaznjen sa 60 DEM. No, istovremeno dok traje sudski proces povodom ovog upada, na press konferenciji SDA, sekretar stranke Mirsad Ceman, komentarisuci upad govori kako jest pocinjen napad ili teror nad medijima, ali je istovremeno, veli on, pocinjen i "teror u samim medijama" pojasnjavajuci kako je novinarka "Dana" koja je pisala sporni tekst, navodno izjavila da je urednik izdvojio u podnaslovu neka imena kojih u tekstu nema", rekao je Ceman govoreci o navodnoj izjavi novinarke "Dana" koju je ona, po kuloarskim pricama, dala nakon sto su je pocinioci upada kidnapirali i uz prislanjanje pistolja na celo, trazili od nje da to napise. Dakle, po tumacenju SDA, ciji je Izetbegovic samo prvi covjek (u Stranci kazu da je on samo prvi covjek i da izvrsava stranacku volju), i da je kojim slucajem bomba bacena i pobijeni ljudi, a ne "pucano" iz plasticnih pistolja na vodu, to bi bilo nasilje, ali nasilje je i to sto su novine, navodno, izdvojile neka imena. SDA stoji na strani istine - vele na toj press konferenciji. Vjerovatno je, onda, zbog ovakvog slijeda dogadjaja i reakcija onih koji preporucuju sudije koje donose sudske presude, presuda bila 60 DEM. Ni sudije nisu znale ko je tu zapravo kriv?!

Opozicija je jos prije najmanje godinu dana pocela ukazivati na nepostojanje nezavisnosti sudske vlasti u odnosu na zakonodavnu i izvrsnu. U cilju prevazilazenja ovakvog stanja pokrenuta je i inicijativa kod Ureda Visokog predstavnika UN u BiH za civilna pitanja o postavljanju nezavisne grupe pravnih eksperata. U ovom pravcu, istina, djeluju ombudsmeni i Dom za ljudska prava, koji su spori, ali ipak dostizni, bez obzira na brojnost problema.

Cijela ova prica ne bi ni pocela da se BiH ne nalazi pred nekim zadacima koje mora izvrsiti kako bi ostvarila preduslove za ulazak u clanstvo Vijeca Evrope, a na sto je svakako Izetbegovicu ukazano prilikom posljednje posjete Briselu. Kao jedna od osnovnih obaveza BiH je uredjivanje zakonodavstva i sudstva u skladu sa svim medjunarodnim poveljama, odredbama i konvencijama. Posebna je prica sto bez regulisanja ovog segmenta, bez obzira na uslovljavanja iz Vijeca Evrope, nema ni drzave, ni demokratijeni... Povelje i konvencije su vec potpisane, cak prije drugih drzava nastalih cijepanjem bivse Jugoslavije, no kakva korist od toga kada se one ne postuju i ne primjenjuju. Zakoni postoje da se krse, veli narod, ali, po rijecima pravnog eksperta Seada Hadzica (inace kadrovika SDA), "jedini smisao postojanja drzave jest proizvodnja zakona". Posto je federalni premijer Bicakcic ukazao na to da su u proceduri neki od vaznih pravosudnih zakona, to znaci da smo se primakli ostvarenju one: od ponedjeljka - pravna drzava. A do tada... Do tada ce pojedinci ili odredjene grupe biti iznad zakona i iznad drzave.

Balijagic to konkretno ilustrira pisuci o tome kako se Ademovic, Latic i Hajdarevic (najblizi Izetbegovicevi saradnici) ne pojavljuju na Sudu ni nakon 36 poziva i nikom nista, (istovremenu se uredniku nezavisne politicke novine vec nakon dva opravdana nedolaska izrice "presuda u odsutnosti zbog nepojavljivanja"), novine pisu o steti po drzavu nakon potpisanih trgovinskih sporazuma sa Republikom Hrvatskom i opet - nikom nista, takodje pisu i o Bakiru Alispahicu, bivsem ministru MUP-a, i silnom ukradenom novcu, od tuzilastva opet - tisina), Sejfudin Tokic tuzi gradjanina Aliju Izetbegovica zbog uvreda i kleveta, a sud suti i tuzba stoji u nekoj ladici.

Ali zato Izetbegovic pita sudije da li im neko prijeti, imaju li problema, premijer Vlade se pita da li su naucili da rade bez uputstava, ali niko ne pita kako bi bilo kada bi sudije radile drugacije. Oni su sami odani onima koji su im dali radno mjesto ili koji su ih preporucili. Tako ce vjerovatno biti sve do "onog" ponedjeljka ili ce mozda i ovdje presudjivati Carlos Westendorp ili neko drugi uz pritisak Evrope i cijele medjunarodne zajednice?

Rubina CENGIC (AIM, Sarajevo)