I EKSPROPRIJACIJOM DO ETNICKOG CISCENJA

Uz izgradnju poligona Vojske FBiH

AIM, SARAJEVO, 08.07.98. Sporna izgradnja Borbenog centra Vojske FBiH, iako na prvi pogled vec prakticno rijesena, u javnosti, prije svega medju stanovnistvom livanjske opstine, jos uvijek je tema brojnih polemika. I dok je s jedne strane Ministarstvo odbrane prakticno vec zapocelo s izgradnjom, sa druge, stanovnistvo srpske nacionalnosti, a koje ce iskljucivo biti pogodjene eksproprijacijom imovine na kojoj ce centar biti izgradjen, najavljuje pokretanje tuzbi. Srbi izjavljuju da se na ovo podrucje, od ukupno 900 izbjeglih porodica cak 700 zelilo vratiti, ali da im je ovakvim potezom to prakticno onemoguceno.

Odlukom predsjedavajuceg i clana Predsjednistva BiH, Alije Izetbegovica i Kresimira Zubaka, od 18. decembra 1996. godine utvrdjeno je osnivanje Borbenog centra Vojske Federacije u podrucju Kantona 10. Gotovo godinu i po dana kasnije, tacnije 14. maja 1998. godine ovu odluku potvrdila je i Vlada Federacije, nakon cega se krenulo sa prvim pripremama za njegovu izgradnju. Centar ce, kako je planirano, obuhvatati cetiri opstine - Livno, Tomislav Grad, te Kupres, dok ce podrucje streljista biti locirano iskljucivo na podrucju glamocke opstine. I to podrucja na kome je prije rata u BiH zivjelo uglavnom srpsko stanovnistvo.

I dok sa jedne strane glamocki Srbi isticu kako su "protiv izgradnje Centra bili od prvog dana, te da u odlukama o izgradnji nisu bili ukljuceni, Federalno ministarstvo odbrane tvrdi da se i pored brojnih poziva predstavnici srpskog naroda nisu odazvali niti jednom zakazanom sastanku. Stavise, oni tvrde da je i pored prvobitnog nezadovoljstva medjunarodne zajednice u vezi sa odlukom o izgradnji, trenutna saradnja i vise nego dobra.

"Sve sto smo do sada uradili bilo je pod iskljucivim nadzorom medjunarodnih faktora i sve je uradjeno potpuno legalno. U pocetku realizacije ovog projekta predstavnici SFOR-a cak su i nekoliko puta obustavili izgradnju", kazao je o izgradnji centra zastupnik ministra odbrane FBiH Miroslav Prce, na nedavno odrzanoj konferenciji za novinare posvecenoj ovom pitanju.

Prce ovom prilikom nije naglasio o kakvim pritiscima je bilo rijeci, ali, kako smo nezvanicno saznali, SFOR je zahtijevao prije svega pravicnu nadoknadu imovine, ili bilo koje rjesenje koje ne bi islo na ustvrb eventualnih povratnika.

"I to pitanje bice pravicno rijeseno. Vlasnici cije ce zemljiste biti obuhvaceno eksproprijacijom vec su evidentirani i mi cemo uciniti sve kako bismo im imovinu pravicno nadoknadili. Pa cak i srpskom pucanstvu koje na pomenutom podrucju predstavlja vecinu", kaze Prce i dodaje da ce lica koja ne budu zadovoljna nadoknadom imati pravo na pokretanje sudskih postupaka u skladu sa zakonom.

Podaci sa terena ipak kazu da stanovnistvo koje ce biti obuhvaceno eksproprijacijom nije "vecinom" nego iskljucivo srpsko. Od ukupno 118 porodica kojima ce imovina biti nadoknadjena, sve su iz reda srpskog naroda. Vecina je vec sada najavila mogucnost zalbe.

"Nas stav o ovom procesu je negativan i mi smo od prvog dana protiv izgradnje Centra. Medjutim, kada smo pokusali protestirati receno nam je da je to gotova stvar i da ce nam sva imovina biti pravicno nadoknadjena. Koliko znamo jos uvijek nije utvrdjena otkupna cijena zemljista, ali vec sada odgovorno tvrdim da su ljudi ogorceni i da je vec vecina najavila sudsko ostvarenje svojih prava", kaze Bozo Jovicic, predsjednik Opcinskog vijeca u Glamocu.

Inace, prema njegovim rijecima, od ukupno 900 porodica koje su prije rata zivjele na ovom podrucju 700 je izrazilo zelju za povratkom. Stavise, podaci kojima raspolaze Jovicic unekoliko se razlikuju od onih koje je javnost prezentovalo Ministarstvo odbrane FBiH. Predsjednik Opcinskog vijeca tvrdi da ce eksproprijacijom umjesto 118 biti obuhvaceno 271 kuca, pet grobalja i dvije crkve.

Prasina oko izgradnje borbenog centra, tj. poligona za gadjanje, vjerovatno se i ne bi digla tako visoko, da se citav proces odvija u nekim drugim podrucjima Federacije, onim na koje izbjegli Srbi nikada nisu ni zeljeli da se vrate. Ili bar formalno nisu izrazili zelju za povratkom. Ovako, proces dobija dodatno na tezini cinjenicom da se konacnom varijantom izgradnje, umjesto onom u kojoj je planirana i eksproprijacija bosnjacke i hrvatske imovine, problem rijesio iskljucivo na ustvrb srpskog zivlja.

"U zelji da broj zemljista koje ce biti obuhvaceno eksproprijacijom sto vise smanjimo, prvobitnu varijantu u kojoj je planirana eksproprijacija zemljista 862 obitelji smanjili smo na svega 118. Od prve varijante u kojoj je planirana eksproprijacija hrvatskog i bosnjackog zemljista, naknadno smo odustali", kaze Prce i dodaje da je izgradnja Centra u javnosti dobila na vecem znacaju od onog koje zasluzuje, te da su eksproprijacije na tlu BiH bile prisutne i prije rata.

Imajuci u vidu vaznost realizacije ovog projekta, eksproprijacija nekolicine kuca eventualnih povratnika nece bitnije uticati na izgradnju Centra. Pogotovo sto ce se citav proces, gledajuci sa pravnog aspekta, provesti bez vecih zamjerki. Moralno, onemogucavanje povratka 118 porodica srpske nacionalnosti u svoje prijeratne domove direktno utice na povratak najmanje jos toliko Bosnjaka i Hrvata u kojima se trenutno nalaze glamocki Srbi. Proces povratka izbjeglica po ko zna koji put je pao u borbi sa naoruzanjem. A gdje mu je stvarno mjesto dovoljno svjedoci i posljednji komentar zastupnika Ministarstva odbrane FBiH Miroslava Prce, koji kaze:

"U situaciji smo da oni koji su zapoceli rat budu prvi koji ce dobiti odstetu za svoju imovinu. Neka se Hrvatima i Bosnjacima omoguci povratak u Republiku Srpsku, a mi cemo biti prvi provoditelji Daytonskog sporazuma".

Zana ANDRIJEVIC (AIM, Sarajevo)