VJETAR ZA SKRETANJE UDESNO

Izbori marketing u Skupstini RS

Da li je izbor Safeta Bice za potpredsednika Skupstine RS ponovo odlozio vladavinu gradjanskih stranaka u njoj

Banjaluka, 2. jul 1998. (AIM)

Cim je u dnevni red posljednje sjednice Narodne skupstine Republike Srpske bila uvrstena promjena na njenom vrhu, svima je bilo jasno da ce doci do smjene predsjednika Dragana Kalinica (SDS) i potpredsjednika Nikole Poplasena (SRSRS). Tako je cak i rasprava o toj tacki vodjena u duhu svrsenog cina u kojem je glasanje bilo formalnost, a diskusija samo poligon za iznosenje politickih vidjenja, stranacka i licna prepucavanja te prakticno vodjenje predizborne kampanje.

Formula odlucivanja u parlamentu RS jednostavna je jos od trenutka izbora Vlade Milorada Dodika 17. januara. Na jednoj strani su 44 poslanika: devetorica socijalista, dvojica socijaldemokrata, 15 iz Srpskog narodnog saveza Biljane Plavsic, 16 iz Koalaicije za cjelovitu i demokratsku BiH i dvojica iz Socijaldemokratske partije BiH Zlatka Lagumdzije. Nasuprot njima je 39 poslanika: 24 iz SDS-a i 15 radikala. Ni jednom do sada glasacka masinerija pet partija (tri iz RS i dvije iz FBiH) nije pukla, za razliku od SDS-a i radikala, kojih je nekoliko glasalo da sjediste Vlade RS predje sa Pala u Banja Luku. Tako su i sada smijenjeni Kalinic i Poplasen, a mjesta zadrzali potpredsjednik Jovan Mitrovic (SNS) i sekretar Momir Malic (SPRS).

VRACANJE DUGOVA: Ipak, ovakav odnos snaga bio je dovoljan da blokira ustavne promjene, koje su i bile uzrok smjene rukovodstva Skupstine. Naime, u vrijeme izbora predsjednika i potpredsjednika parlamenta 12. januara zahtjevi Koalicije zadovoljeni su politickim dogovorom o ustavnim promjenama kojima bi se uveo treci potpredsjednik Skupstine. Bilo je dogovoreno da to mjesto pripadne poslaniku iz redova Koalicije za cjelovitu BiH. Ali, nakon provedene procedure za izmjenu Ustava RS, SDS i radikali glasali su protiv, a bez njihovih glasova nije bilo dvotrecinske vecine, koja je uslov da do promjene Ustava dodje. Nakon toga jedini nacin da dodje do imenovanja predstavnika Koalicije bilo je smjenjivanje rukovodecih ljudi Skupstine iz SDS-a i radikala. Prisutni na sjednici Skupstine RS lako su se mogli uvjeriti da poslanici iz redova SNS-a Biljane Plavsic, socijalista i socijedamokrata nisu rado glasali za ovo rjesenje. Ali bilo je ocigledno da je morao da se vraca kredit iz januara dvjema stranckim grupama iz Federacije BiH. Nisu znacila nista obrazlozenja da su Petar Djokic (SPRS), novi predsjednik Skupstine, i Safet Bico, potpredsjednik, bili u istom ratu na razlicitim stranama i da je u njemu Bico bio nosilac "Zlatnog ljiljana", najviseg vojnog priznanja Armije BiH. Prve reakcije na taj potez Skupstine RS bilo je lako pretpostaviti. Dio glasackog tijela koji jos nije siguran u svoje opredjeljenje sve snaznije istice da ce na narednim izborima glasati za SDS i radikale kao autenticne zastupnike nacionalne popitike. Neke manje opozicione stranke nisu propustile to da kazu, sto potpuno korespondira sa pojacavanjem nacionalne retorike kao pouzdanom sredstvu izbornog marketinga. Time se sluze sve vise i trenutno vladajuce stranke, sto znaci da je do vladavine gradjanskih stranaka u RS ostalo jos mnogo vremena.

NACIONALNI VJETROVI: Prva izjava novog potpredsjednika Skupstine Safeta Bice odnosi se na prijedlog o ustavnim promjenama za uvodjenje Bosnjackog naroda kao konstitutivnog u RS. Takva inicijativa nece moci da prodje sve i kada bi se do izbora uspjela staviti na dnevni red parlamenta, jer u postojecem rasporedu snaga ne bi mogla da dobije dvije trecine poslanickih glasova. Jedini rezultat Bicine izjave jeste pomjeranje udesno srpskog izbornog tijela, sto ce i u Bosnjackog dijelu Federacije BiH povecati sanse za SDA i koalicije koju bude predvodila. Time ce se djelovanje nacionalih stranaka na principu spojenih posuda nastaviti, istina u izmijenjenom ambijentu i sa smanjenom energijom, ali i dalje relativno uspjesno. Ocekuje se, naime, da ce porast uticaja SDS-a radikala dati novi vjetar u jedra sve posustalijoj SDA, na koju medjunarodna zajednica atakuje sve cesce sa namerom da demokratizuje i politicki prostor u Federaciji BiH. Politika snaga koalicije "tri plus dva" u Skupstini RS ne znaci da je takav odnos i u birackom tijelu. Nakon posljednjih dogadjanja u parlamentu RS lako je predvidjeti da i neke manje stranke i koalicije imaju vise sansi da "otkinu" poneko poslanicko mjesto. To se, prije svega, odnosi na Srpsku koaliciju za RS, koju cine Srpska stranka Krajine i Posavine Predraga Lazarevica, Demokratska patriotska stranka Predraga Radica, Srpska patriotska stranka Slavka Zupljanina i Narodna stranka Radoslava Brdjanina. Ta koalicija ocekuje tri do pet mjesta u Skupstini RS. Izvjesnu sansu da se dokopa nekog poslanickog mjesta ima i Koalicija za kralja i otadzbinu, kojoj je na celu Dubravko Prstojevic i koju pored njegove Narodne radikalne stranke "Nikola Pasic" cini jos nekoliko minornih stranaka cije su sanse da ozbiljnije uticu na izborno kretanje izuzetno male.

UTICAJ SRT NA SKUPSTINU: U svakom slucaju odlucujuca izborna borba vodice se izmedju Koalicije "Sloga" koju cine tri vladajuce srpske stranke (SNS Biljane Plavsic, SPRS Zivka Radisica i SNSD Milorada Dodika). Drugi blok, koji cini koalicija SDS-SRS, ima snazno uporiste u istocnom dijelu RS, ali ucvrscuje i polozaj u zapadnom dijelu, najvise zahvaljujuci svom elokventnom mladom potpredsjedniku Draganu Cavicu, koji kao menadzerski tip i u medjunarodnim organizacijama ima sve vise ugleda. Njima se prikljucila i Demokratska stranka za Banjaluku i Krajinu Nikole Spirica, a ocekuju se i neke manje stranke bar u okviru izbornih alijansi. Stranke iz Federacije BiH, procjenjuje se, tesko da mogu da dobiju vise poslanika nego sto ih imaju sada. Posljednja sjednica Skupstine RS dala je odredjen vjetar u jedra desnim strankama - prije svega SDS-u i radikalima, mada bi razocarenje koalicijom Plavsic-Radisic-Dodik moglo Lazarevicevoj i Prstojevicevoj koaliciji pokloniti izvjestan broj glasova. Uglavnom, u sjenci izbora novog rukovodstva Skupstine ostalo je donosenje novog Zakona RS o Drzavnoj bezbjednosti, a vjerovatno je da ce u sjenci ostati i predlozeni zakoni o izmjenama zakona o napustenoj imovini i paket nacrta zakona o privatizaciji, o cemu se govorilo na nastavku Skupstine RS 24. juna. Jedino sto je nakon 5. i 6. sjednice Skupstine RS u Banja Luci ostalo jasno jeste da ova druga jos nije zavrsena, a da su obje u cetiri navrata trajale bezmalo dva mjeseca i da neki sustinski zakoni jos nisu doneseni. Mnogi su zato skloni ideji da se TV kamere Srpske televizije iskljuce iz direktnog prenosa i da se tako poslanicima uskrati mogucnost da skupstinsku govornicu koriste kao mjesto na kojem ce predstavljati stranacke programe i pojedinacna opredjeljenja i voditi predizbornu kampanju.

Dejan Novakovic