KOSOVSKA KRIZA I BIH

Albanske izbjeglice u Federaciji BiH

AIM, SARAJEVO, 25.06.98. Tragedija izbjeglica sa podrucja bivse Jugoslavije i dalje se nastavlja. Bas kao i sistematska propaganda srbijanskih drzavnih medija. Ovoga puta kroz sudbine kosovskih Albanaca. I dok RTV Srbije gotovo svakodnevno demantuje vijesti o sve masovnijem prebjegu Albanaca sa Kosova, podaci sa terena kazuju sasvim suprotno. Samo granicu Crne Gore prema BiH, a prema podacima Ministarstva civilnih poslova i komunikacija BiH, do sada je preslo izmedju tri i cetiri hiljade kosovskih Albanaca, dok je broj prebjeglih na teritoriju Albanije mnogo veci. Prema podacima UNHCR-a u ovu zemlju do sada je preslo vise od 25 hiljada ljudi.

Prema informacijama Ureda za izbjeglice, pri Ministarstvu civilnih poslova i komunikacija BiH, od ukupnog broja prebjeglih, pet stotina Albanaca je u BiH zatrazilo priznavanje statusa izbjeglice, dok je ostatak, dakle vise od tri hiljade ljudi, privremeni smjestaj pronaslo kod rodbine ili prijatelja.

"Drzava BiH, kao potpisnica medjunarodnih konvencija o pravima izbjeglica, duzna je da svakoj izbjeglici, a cija je zemlja potpisnica tih ugovora, obezbijedi status koji zatraze. Oko pet stotina izbjeglica sa Kosova do sada je zatrazilo priznavanje ovog statusa i dobilo ga", kazao je Naris Basic, pomocnik ministra u Ministarstvu civilnih poslova i komunikacija BiH.

Iako ovo ministarstvo, koje se direktno bavi pitanjima izbjeglica, kako onih koje se vracaju u BiH, tako i onih koje u njoj pronalaze utociste, jos uvijek nema mogucnosti precizne evidencije ulaska stranih drzavljana, naglasava da broj izbjeglica sa Kosova stalno raste, te da, pored ogromnog problema smjestaja bosanskohercegovackih izbjeglica, priliv stranih izbjeglica stvara dodatni problem.

"Briga o izbjeglicama u BiH trebala bi biti problem UNHCR-a koji im je duzan obezbijediti smjestaj i adekvatnu pomoc. Medjutim, koliko ja znam, za sada je ta pomoc uglavnom izostala, a vecina izbjeglica finansira se vlastitim sredstvima", kaze Basic.

Ovu inforamciju potvrdili su nam i u Klubu Albanaca "Bajram Curi" u Sarajevu. Prema njihovim rijecima UNHCR za izbjeglice sa Kosova do sada nije ucinio gotovo nista.

"Kontaktirali smo UNHCR i oni su nam rekli da su u dogovoru sa kantonalnim ministarstvom socijalne politike, raseljenih lica i izbjeglica dogovorili da se ovim ljudima za sada moze obezbijediti privremeni smjestaj u tranzitnom centru u Srednjem. Tu izbjeglice dobijaju krov nad glavom za nekoliko dana i tri obroka. Gdje kasnije odlaze zaista neznam", kaze Suada Adzanel, predsjednica Kluba.

Koliki problem za drzavu BiH moze donijeti novi priliv izbjeglica sa Kosova dovoljno svjedoci i podatak da je tranzitni centar u Srednjem jos uvijek jedan od najaktuelnijih centara za prvi prihvat bosanskohercegovackih drzavljana iz inostranstva. Ni ove izbjeglice u centru ne mogu da se zadrze vise od par dana, a za dalji smjestaj vecinom se snalaze sami.

Inace, broj pristiglih izbjeglica u BiH, a kojim raspolaze Klub Albanaca poklapa se sa cifrom koju je iznio UNHCR. Ovom klubu se do sada prijavilo oko 500 ljudi, vecinom onih slabijeg materijalnog statusa.

"Problem je sto mi nemamo mogucnosti da im pomognemo, prije svega sto se i mi sami finansiramo i nemamo fond za takvu vrstu pomoci. Ipak, priliv Albanaca sa Kosova treba shvatiti i vise nego ozbiljno, pogotovo sto je broj izbjeglica iz dana u dan sve veci", kaze Adzanel i dodaje da im najveci problem predstavlja sto bukvalno nemaju kome da se obrate za pomoc.

Inace, za razliku od podataka UNHCR-a, po kojima je granicu prema Albaniji do sada preslo oko 25 hiljada kosovskih Albanaca, podaci Kosovskog informativnog centra u Tirani govore da je na podrucje sjeverne Albanije, gdje je do sada zabiljezen najveci priliv Albanaca, do danas smjesteno oko 16 hiljada ljudi. Najvise izbjeglica smjestaj je pronaslo u mjestima Tropoja i Bajram Curi.

Osim u BiH, bolje reci Federaciju BiH, izbjeglice sa Kosova utociste traze i u Crnoj Gori. Prema podacima Kosovskog informativnog centra, u ovoj zemlji, posebno gradovima Plav, Gusinje, Ulcinj i Rozaj do sada je utociste potrazilo oko 9.000 ljudi. Smjesteni su uglavnom kod rodbine ili prijatelja, a primaju odredjenu humanitarnu pomoc, donacije klubova Albanaca smjestenih na podrucju Zapadne Evrope. Najveca kolicina pomoci ponovo stize iz Njemacke.

Inace, kako su nas informisali u Klubu Albanaca u Sarajevu, kosovske izbjeglice u Sarajevo uglavnom pristizu redovnom autobuskom linijom Pristina - Sarajevo, a prilikom prelaska preko teritorije RS nisu imali vecih problema. Za ulazak u BiH potrebna im je jedino licna karta.

Zana ANDRIJEVIC (AIM, Sarajevo)