BLIJEDE NACIONALNE KARTE

Dayton u Brckom

AIM, BRCKO, 23.06.98. Uz znacajnu ulogu supervizora Roberta Farranda u Brckom sve vise blijede nacionalne karte, a povecava se afirmacija nacionalnih prava, sto "potire" rezultate rata.

Na posljednjoj sjednici multietnicke SO Brcko, vijecnici iz nekih stranaka sa podrucja RS, informaciju o ustroju multietnicke administracije u ovom gradu, pokusali su nametnuti kao skupstinsku temu o kojoj ce donositi zakljucke. Ovdje je bila rijec o provodjenju prvog dijela naloga o multietnickoj administraciji pri cijem je provodjenju tridesetak gradjana srpske nacionalnosti izgubilo posao, a umjesto njih su uposleni gradjani bosnjacke i hrvatske nacionalnosti. U drugom dijelu, nalogu - koji ce biti proveden kasnije - dogodice se ista stvar, sa priblizno istim brojem osoba koje ce izgubiti, odnosno dobiti posao.

Boro Kojic - predsjednik kluba odbornika SDS u SO Brcko i njegov stranacki kolega Despot Vukovic, ustvrdili su da "iz opcinske administracije otpustaju ljude samo zato sto su Srbi", a Vukovic je porucio da "ne vjeruju ni Vladi RS, niti OHR-u koji provode naloge", trazeci da se "postuju trenutne nacionalne proporcije u Brckom, a ne odnos 52 prema 48 posto izmedju Srba i ostalih u brcanskoj administraciji". Nedeljko Rasula (SDS) optuzio je Farranda da istrajava na "nehumanom, nerazumnom i neljudskom odnosu prema Srbima u Brckom, te povredi njihovih ljudskih prava, jer niko ne moze biti otpusten s posla zbog pola, rase, nacionalne ili politicke pripadnosti". Milenko Simikic, predsjednik SDS-a u Brckom, ustvrdio je da je u ovom slucaju "rijec o socijalnoj bombi i dolijevanju ulja na vatru". Slicne diskusije cule su se i od nekih drugih odbornika sa prostora RS, ciji su krucijalni zahtjevi bili da se zadrzi status quo.

Kada se ucinilo da ce - umjesto predocavanja informacije o provodjenju naloga supervizora - tema poprimiti oblik dugotrajne rasprave, Robert Farrand je hladnokrvno i autoritativno "spustio stvar na zemlju".

"Cekao sam da cujem razlicita misljenja. Slazem se da je problem komplikovan. Zbog toga sam pet mjeseci cekao da provedem ovu odluku. Rasprava je bila razumna, ali vas zelim upozoriti da smo mi ovdje da bi rijesili veoma bitan problem za Brcko. Oni koji mi kazu da na najnehumaniji nacin krsim ljudska prava u Brckom, zeli poruciti da se obrate nadleznim medjunarodnim institucijama u Zenevi i obavijeste ih o mom ponasanju. Pomoci cu vam u tom, kupicu vam markicu da posaljete pismo. Pomoci cu vam da shvatite i odgovor koji ce vam poslati. A sada vas upucujem da jos jednom procitate Dopunsku arbitraznu odluku o Brckom - tacka sedam, poglavlje pet u kome je sve definirano. Zelim da procitate dokumente po kojima radim i u kojima pise da RS mora stvoriti uvjete za povratak gradjana, slobodu kretanja i multietnicku administraciju u Brckom. Trebate imati na umu buduci status grada i shvatiti da mozete izgubiti ono sto imate. Jos jedna stvar, ne posmatram vas samo ja, vec cijeli svijet. Sada nastavite raspravu, a ja cu raditi na provodjenju Dopunske arbitrazne odluke", porucio je supervizor Robert Farrand.

Nakon upozorenja uslijedila je pauza i poslusno pokoravanje odbornika porukama koje je uputio Farrand.

Na istom skupu ponovo su u prvom planu bile nacionalne referense. Odbornici bosnjacke i hrvatske nacionalnosti - pri raspravi o socijalnoj politici, organizaciji Crvenog kriza, pitanjima odgoja skolskih uzrasta, trazili su odgovore: "da li se regulativa odnosi na naselja u zonama povratka, te na populaciju "njihove" nacionalnosti"? Da li zbog "duha Daytona" i prisustva Farrandovih sluzbenika, ili kao izraz nacionalne tolerancije, dobili su potvrdan odgovor.

Jos jednom je "nacion" bio u prvom planu eksplicite strucnog pitanja. U raspravi o radu "Zavoda za prostorno" najavljeno je rusenje ostecenih i dotrajalih objekata, radi izgradnje novih. Izet Banda i Mustafa Sinanagic (oba SDP), Admir Muminovic, Cazim Suljevic i jos neki odbornici iz CD kolaicije, trazili su popis objekata koji su predvidjeni za rusenje, izrazavajuci sumnju da su u "paketu" za rusenje predvidjeni objekti od kulturno-historijskog, vjerskog i drugog znacaja za bosnjacki i hrvatski narod. Posto spisak nije predocen, nakon duze rasprave zakljuceno je da se ne mogu rusiti dotrajali, vec samo ratom znatno osteceni objekti i to tek nakon rasprave u IO i eventualno SO i to za svaki objekat posebno. Time je prakticno stavljena brana na eventualno narusavanje "nacionalnog" interesa nekog od naroda. Ali...?

"Ovo sto se radi moze biti primjer kako ne treba raditi. U sustini rijec je o otvaranju jednog procesa, koji moze zaustaviti zapocete poslove rjesavanja mnogih pitanja. U svakom momentu neko moze "ispaliti" sumnju da je ugrozen nacionalni interes "njegovog" naroda i to blokira rjesenja. U posljednje vrijeme skoro svako pitanje se "nacionalizira", sto nas dovodi u apsurdnu situaciju. Bojim se da nismo otvorili procese koji idu na stetu svih naroda", porucio je Mihajlo Pajic (SDS) prethodni nacelnik SO Brcko, dok je Zeljko Milic (radikal) ustvrdio da je praksa "nacionaliziranja" znak nepovjerenja medju odbornicima i narodima, a tako se ne moze raditi.

Nacionalni odnosi dominiraju i u odbornickim pitanjima. Muhamed Spahalic (SzBiH) trazio je odgovor na pitanje - dokle se doslo sa usaglasavanjem nastavnog plana i programa u RS po mjeri nacionalnih, vjerskih i kulturoloskih potreba bosnjacke populacije? Ukoliko to ne bude rijeseno, trazio je da se u Brckom osigura prostor za odvojenu nastavu bosnjacke i hrvatske omladine. Mustafa Sinanagic je trazio odgovor na pitanje - dokle se stiglo sa osiguranjem uvjeta za povratak poslanika, odbornika, policije i multietnicke administracije u grad Brcko? Uz to je trazio da se SDP-u osigura prostor za stranku u gradu, gdje zele djelovati. Marinko Krneta (radikal) trazio je da medjunarodne organizacije odgovore - sta cine na planu povratka Srba u radni odnos na prostorima Federacije BiH?

Provodjenje Daytonskog sporazuma u BiH sve jasnije otkriva da je istrajavanje na nacionalnoj iskljucivosti apsurdna logika, koja ne blokira samo provodjenje Sporazuma, vec i bilo kakva rjesenja teske privredno-politicke situacije na svim prostorima drzave. Socijalne tenzije prijete da prerastu u "socijalnu bombu", cija bi eksplozija unistila i projektante rata u BiH. Proturjecnosti nacionalne iskljucivosti najjasnije se osjecaju u Brckom, gdje se najbrze implementira Daytonski sporazum, jer je taj proces pod direktnom "palicom" supervizora Roberta Farranda.

Cak i predstavnici tvrdokornog SDS-a shvataju da "nacion" dovodi procese u apsurdnu poziciju i kako to Mihajlo Pajic kaze "na stetu svih naroda". Sto prije "usijane glave" vladajucih stranaka shvate da se savremena drzava i drustvo mogu graditi na logici gradjanskog, a ne nacionalnog "kljuca" svi Bosanci i Hercegovci ce krace cekati na rjesavanju elementarnih egzistencijalnih i drugih pitanja. Brcko je zasad veoma dobar indikator. Nacionalne karte sve vise blijede, a gradjanske postaju jasnije.

Vehid JAHIC (AIM, Brcko)