BUDUCNOST SAVRSENOG MIRA ZA BiH

Uz knjigu "Nesavrseni mir" Jadranka Prlica

AIM, SARAJEVO, 20.06.98. "Bosna i Hercegovina jeste u miru, ali nije u miru sama sa sobom" ovim rijecima Visoki predstavnik u BiH Carlos Westendorp prokomentirao je naslov knjige "Nesavrseni mir" Jadranka Prlica, ministra vanjskih poslova BiH, koja je, nedavno promovirana u Sarajevu. "Nesavrseni mir bolji je od savrsenog rata, a Prliceva knjiga odrazava sustinu stanja u BiH, cija je buducnost savrseni mir", rekao je Westendorp.

Knjiga "Nesavrseni mir" (The imperfect peace) Jadranka Prlica, autorovo je promisljanje buducnosti zasnovano na uvjerenju u nuznost mira na prostorima BiH, o cemu govori ne samo sa pozicije ministra vanjskih poslova, nego i kao znanstvenik i sveucilisni profesor. Koristeci se i faktografskim cinjenicama, Prlic je na vise od 200 stranica, na hrvatskom i engleskom jeziku, obradio teme iz oblasti demokracije, gospodarskog razvitka i nacionalnih interesa u tranzicijskom razdoblju, od perioda potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma u BiH do danas. U pisanju ove knjige koristena je brojna dokumentacije, pri cijem skupljanju su mu mnogo pomogli, kako je Prlic rekao, njegovi zamjenici u Ministrstvu vanjskih poslova Husein Zivalj i Dragan Bozanic.

Otkako je preuzeo funkciju ministra vanjskih poslova BiH, odmah nakon pregovora u Daytonu, studenoga 1995. godine i potpisivanja sporazuma u Parizu 14. prosinca 1995. godine, pa do publiciranja ove knjige, Prlic je, kako navodi u predgovoru, bio u prigodi slusati brojne sluzbene i diskretne kritike i simpatije spram Sporazuma. Govorili su o tome uvjereni pesimisti i nepopravljivi optimisti, kao i zagovornici svakovrsnih eliksira za lokalne i makro-probleme koji prate provedbu Sporazuma.

Knjiga se bazira na iskustvima susreta, koje je Prlic imao sa vise od 600 drzavnika i diplomata, svih razina, iz citavog svijeta. Gotovo svi oni su, interesirajuci se za provedbu Daytonskog sporazuma, od Prlica trazili sira objasnjenja povijesnog i futuroloskog konteksta zbivanja u BiH i njezinom okruzenju.

Osnovica ideje za knjigu "Nesavrseni mir" su teme, prigode i mjesta na kojima je Prlic u proteklom, dvogodisnjem razdoblju govorio u svoje i ime drzave koju predstavlja.

"Prosudbe o vrlo dinamicnim dogadjanjima u kratkom povijesnom razdoblju, o mukotrpnom gradjenju mira nakon tragicnih ratnih iskustava, o naporima ljudi i institucija unutar zemlje i mnogobrojnih izvanjskih cimbenika, o otporima i poticajima mirovnom projektu, jednostavno zavrjedjuju da se nadju na jednom mjestu, iz vise razloga. Prije svega kao svjedocanstvo jednog vremena kojemu su prioriteti pomirba, izgradnja i konsolidacija mira. U vezi s tim, vrlo ugledni ocjenjivaci nasih prilika s pravom postavljaju pitanje: ali, kakvog mira?"- istice autor.

U vrijeme kada se pojavljuje ova knjiga, prostor za optimizam izgleda nesto veci, jer su mnoge aktivnosti u provedbi mirovnog procesa, mimo ocekivanja, krenule u pozeljnom smjeru. Mir je, kako cijeni Prlic, postao izvjesniji, moglo bi se reci dovrseniji, ali je sve upitnija njegova kakvoca.

"Nema oruzanih sukoba, niti se gine, ali nezaposlenost skoro da ima ratne dimenzije, umirovljenici su na granici egzistencijalne opstojnosti, mnoge su izbjeglice i prognanici i dalje daleko od svojih domova, a ukupna gospodarska situacija pod bremenom tranzicije postaje sve zamrsenija. Stoga izgleda opravdanije sada govoriti o nesavrsenom miru, kako je i naslovljena ova knjiga".

Knjiga sadrzi neznatno skracene i nesto dotjeranije tekstove Prlicevih istupa na medjunarodnim skupovima u vaznim prigodama, potom neke autorske priloge objavljene u specijaliziranim publikacijama. Svi ti prilozi tematski su vezani za mirovni proces i izgradnju BiH sukladno Daytonskom ustavu. Tekstovi su poredani hronoloski. Dinamika istupa, navedenih u knjizi, bila je neujednacena, najcesce uvjetovana tijekom dogadjanja i/ili ambicijama organizatora da tematskim skupovima pokriju neki odredjeni, kritican ili najaktualniji trenutak provedbe mirovnih dokumenata. Stoga se cjelina knjige, kako tvrdi sam autor, moze doimati nedovoljno konzistentnom. Ali i taj dojam je samo refleksija narecene upitanosti o kakvoci mira u BiH. Taj je mir postignut nakon troipolgodisnjih ratnih dogadjanja, a da nisu definirani ni pobjednici ni pobjedjeni, pa pravila ponasanja kao i buduci razvoj, odredjuju strukture medjunarodne zajednice.

Kao vazno Prlic istice da za razliku od ranijih iskustava, niti jedan od istupa koje navodi u knjizi nije izazvao negativne reakcije bilo koje od strana u BiH. To smatra jednim od najvrjednijih osobnih dostignuca i doprinosa mirovnim naporima na prostorima BiH.

"Sto se BiH tice, njezina polozaja na Balkanu pa i njezine suodgovornosti za mir i proeuropske integracijske procese, osobno mislim da kod postojeceg stanja stvari ona jos nije, niti ce za duze vrijeme biti, u mogucnosti odlucivati i ponasati se samostalno. I odmah da kazem, s tom konstatacijom ne zelim ohrabriti pesimiste. Naprotiv, mislim da u toj prosudbi klija sjeme opravdanog optimizma, ali pod uvjetom da medjunarodni cimbenici, angazirane asocijacije i kompetentni pojedinci, uvjetno receno, "savladaju" sve specificnosti BiH, zemlje koja je, kao sto je poznato, po Daytonskom mirovnom sporazumu definirana kao drzava tri konstitutivna naroda i dva multietnicka entiteta.

Te specificnosti nisu samo povezane s povijescu ovih prostora i naroda koji zive na njima - sto se cesto stavlja u prvi plan, ili cak i kao jedino objasnjenje tragicnih zbivanja - vec i s trenutnom i pretpostavljenom buducom konstelacijom snaga, kako unutar BiH tako i u njezinom susjedstvu, odnosno u siroj regiji.

Ako BiH ostane izolirani europski otok, samo pod nadzorom tijela medjunarodne zajednice, odnosno ako ne bude svojim unutarnjim promjenama aktivno ukljucena u europske tijekove, citava jugoistocna Europa ce se potvrditi kao nepopravljivo bolesno tkivo naseg kontinenta. A tu onda nema ni mirne Europe", navodi Prlic u dijelu knjige pod nazivom "Izmedju privremenog primirja i trajnog mira".

Knjiga inace, ima za cilj, pomoci i novoimenovanim diplomatama BiH koji, po prvi put u njezinoj povijesti, pocinju predstavljati citavu zemlju s tri naroda i gradjanima koji je cine, a bez majorizacije bilo koga. Istinsko je umijece predstavnike dojucerasnjih suprotstavljenih strana, po misljenju autora, okupiti i organizirati da na dogovorenim pozicijama, sukladno Ustavu, djeluju i promoviraju zajednicke interese.

Vanjska politika jest najbitniji element u funkcioniranju BiH. Iako se, kao i mnoge druge drzavne funkcije ponasa i vise gradi utjecajem izvanjskih cimbenika nego spremnoscu njezinih unutarnjih struktura da je cine jednom cjelinom, nasa je diplomacija nezaobilazan most prema svijetu. Njezino vodjenje i provodjenje stoga traze veliko umijece ali i sustavna istrazivanja i rasclambe, cemu ce, po Prlicevom vjerovanju, i njegova knjiga biti odredjeni poticaj.

Mirjana MICEVSKA (AIM, Sarajevo)