PRASINA OKO SOROSEVE FONDACIJE

Zagreb Jun 3, 1998

AIM, ZAGREB, 3.6.1998. Aktualne kadrovske promjene u Upravnom odboru Instituta Otvoreno drustvo u Zagrebu dio su uobicajene procedure koju nasa organizacija provodi u svih 30 zemalja gdje imamo svoje institute

  • izjavio je Rob Kuchen, zamjenik direktora ureda Georga Sorosa u New Yorku, povodom mnogobrojnih napisa i spekulacije o razlozima smjene gotovo svih clanova Upravnog odbora Sorosove fondacije u Hrvatskoj. Iako su slicne, pomirljive izjave davali i uglavnom svi celnici ove fondacije u Hrvatskoj, promjene u Upravnom odboru postale su jedna od glavnih tema posljednjih dana u svim hrvatskim medijima, a aureoli misticnosti navedenim je dogadjanjima dodatno doprinijelo oklijevanje u fondaciji s obrazlozenjem zasto je do te smjene doslo.

Da je do smjene doslo, prvi su objavili tzv. drzavotvorni mediji, predvodjeni Vjesnikom i Hrvatskom televizijom. Informacije koje su se kasnije pokazale tocnima, govorile su da je devet od dosadasnjih dvanaest clanova Upravnog odbora smijenjeno prije isteka mandata, i to pismom samog Georgea Sorosa koje im je poslano na kucne telefakse. Pismo zahvale na dosadasnjem radu primili su Krsto Cviic, Djuro Miljanic, dr. Ivan Padjen, Vladimir Primorac, Furio Radin, dr Krunoslav Pisk, Snjeska Knezevic, Velimir Viskovic i dr Ivan Prpic, koji je bio i predsjednik Upravnog odbora. Zelju da nastave raditi u Institutu vlasnik fondacije iskazao je Nadezdi Cacinovic Puhovski, Vjeranu Zuppi i Slavici Singer, koja je donedavno obavljala duznost podpredsjednice Upravnog odbora OSI Hrvatska.

Uz tri stara clana, Soros je predlozio i sest ljudi koji bi trebali uci u sastav novog odbora - odvjetnika Cedu Prodanovica. Sonju Racan, Tomislava Reskovca, Arkzinovog urednika i kolumnistu Borisa Budena, te dvojicu novinara Feral Tribunea, Miljenka Jergovica i Dragu Hedla. Boris Buden nasao se na prvom mjestu na popisu predlozenih, sto je medijima istog trena dalo povoda da zakljuce da ce on biti novi predsjednik umjesto smijenjenog Prpica. Kako su navedeni dopis sa zahvalama dosadasnjim clanovima i prijedlozima novih dobili samo dosadasnji clanovi Upravnog odbora, ali ne i novopredlozeni, nitko sa sigurnoscu nije mogao tvrditi tko ce biti novi predsjednik, a sam je Buden pokusao objasniti da je popis napravljen abecednim redom, te da se njegovo ime naslo na vrhu popisa bas kao sto je i u skoli uvijek bio prvi u imeniku. Kasnije se ispostavilo da je bio u pravu.

Na sjednici odrzanoj prije nekoliko dana konstituiran je novi Upravni odbor, a za njegovu predsjednicu izabrana je Slavica Singer, profesorica menadzmenta na osjeckom Ekonomskom fakultetu. U intervjuu koji je dala odmah nakon izbora za predsjednicu, svoj je izbor objasnila cinjenicom da u djelatnosti fondacije slijedi nova faza, tijekom koje ce se naglasak staviti na samoodrzive projekte. Kao profesorici menadzmenta, te jednoj od osnivaca kreditne zadruge "Noa" koja uspjesno posluje (a osnovana je takodjer uz pomoc OSI-ja) u Osijeku, dodatno je pojasnila, ovakav se izbor cini logicnim u zadacima koji predstoje fondaciji koja je u Hrvatsku od svog osnutka do danas ulozila oko 30 milijuna dolara, a zasade otvorenog drustva nisu polucile zeljeni ucinak.

Ali nisu samo mediji likovali zbog ove, uvjetno recene, afere koja potresa Institut Otvoreno drustvo. Vladimir Primorac, bivsi saborski zastupnik HSLS-a i cijenjeni sudac i odvjetnik, te odnedavno smijenjeni clan Upravnog odbora Instituta, javno je izrazio svoje zgrazanje nad nacinom na koji je Georges Soros smijenio devet clanova Upravnog odbora. U njegovom se dopisu, naime trazilo da clanovi Odbora ostanu na duznosti do sjednice na kojoj bi sami sebe smijenili i mjesta prepustili novim, od Sorosa prihvacenim ljudima. Ipak, na kraju je izjavio kako mu je ovim pismom ucinjena usluga jer ce imati manje posla, a pozadinu cijele price niti zna, niti ju je zelio elaborirati u medijima.

Dugogodisnji kolumnist The Economista i The Observera Krsto Cviic, poznat po isticanju svojih dzentlmenskih manira koje je usvojio tijekom zivota u Londonu, ovaj je put zaboravio na tu cinjenicu i umjesto redovite kolumne, u najnovijem je broju tjednika Nacional objavio oveci tekst u kojem se, slobodno se moze reci, obracunava sa svime sto je fondacija uspjela uciniti u sest godina svoga postojanja u Hrvatskoj. Ocigledno pogodjen ovom smjenom i izborom ljudi koji bi trebali doci u Upravni odbor, Cviic je dolio ulje na vatru posredno govoreci da su zaposlenici jugonostalgicari i ljevicari, s kojima se on, naravno, nije slagao. Na dva je mjesta spomenuo i tjednik Feral tribune, zasigurno najuspjesniji projekt u cijem je nastajanju fondacija pomogla, kao i u kasnijim krizama koje je ovom tjedniku priskrbila hrvatska vlast. Cviic se ocigledno nije mogao pomiriti s cinjenicom da bi u novom odboru trebala biti cak dvojica Feralovih novinara, ali ocigledno nije zaboravio niti prebolio svoj neuspjeh kao glavni urednik Tjednika, lista koji je dobio u pet puta kracem vremenu vise novaca nego Feral tijekom pet godina, a ipak ostao bez ikakva utjecaja i na kraju propao.

Da ce do smjene upravnog odbora OSI-ja doci znalo se jos krajem prosle godine, kada su u fondaciju stizali prijedlozi potencijalnih clanova novog odbora. Tijekom ozujka s mnogima od predlozenih obavljeni su razgovori, da bi Sorosev izbor pao na sest spomenutih. Smjena se dogodila sest mjeseci prije planiranog roka, ali ocigledno je da smjenu nisu ocekivali sada, bar ne oni koji su smijenjeni. Kako jos uvijek ne postoji sluzbeno objasnjenje promjena, iako je novi odbor konstituiran i izabrana njegova predsjednica, objasnjenje se pokusalo pronaci u kratkom dopisu koji je George Soros uputio dosadasnjim clanovima. Prema vijesti koju je emitirala Hrvatska izvjestajna novinska agencija, Soros je u svom pismu naveo da to cini zato da bi dobio novo tijelo koje ce biti spremno agresivnije se boriti za civilno drustvo u Hrvatskoj. Iza toga je uslijedio novi niz spekulacija kako je Soros napravio ove izmjene stoga sto dosadasnji clanovi nisu bili dovoljno radikalni u obrani predsjednice OSI-ja Karmen Basic u sudskom procesu koji je (nepravomocno) okoncan na njenu stetu - tri godine uvjetne kazne zbog izbjegavanja placanja poreza. No, mediji su opet bili skloniji preskociti Sorosevu recenicu u kojoj izrazava bojazan da je politicko stanje u Hrvatskoj i dalje nestabilno te da postoji opasnost da ce hrvatska vlast poduzeti nove korake protiv zaklade i civilnog drustva u Hrvatskoj. Tu je Cviic jos jednom pomogao hrvatskim vlastima recenicom u kojoj tvrdi da "ne moze zanijekati da je zakon doista prekrsen", mada bi, kao clan Upravnog odbora, morao znati da je zakon prekrsilo mnostvo institucija vlasti u Hrvatskoj prilikom registracije fondacije ciji pravni status do danas nije rijesen, pa nitko sa sigurnoscu ne moze tvrditi kojim zakonima ova zaklada podlijeze, a kojima ne.

Tu su mu dodatno pomogli Vjesnik i Vecernji list, plasirajuci tezu po kojoj je Karmen Basic izmanipulirala i samog Georgea Sorosa pa je ovaj smijenio Upravni odbor kojim, ustvari, nije zadovoljna Basicka, pri tome prejudicirajuci njenu krivnju i oprastajuci drzavi njenu represivnost. Sama je pak Basicka u izjavi srocenoj za javnost zahvalila medijima na paznji koju posvecuju zbivanjima u Institutu, zakljucivsi kako "jos jednom mozemo ustvrditi da sam rad Instituta jos nije postao predmetom interesa javnih medija, ali su kadrovske promjene u Institutu uvijek pracene iznimnim zanimanjem. Kad dodje do obratnoga, tada ce se vjerojatno vec moci reci da smo zavirili u demokraciju." A prije zavirivanja u demokraciju, kaze Basicka, ocigledno je da je ponovno izvrseno (protuzakonito) zavirivanje u unutrasnju korespodenciju Instituta.

I ova je afera pokazala da rad instituta pomno prate svi, trazeci dlaku u jajetu mada znaju da je nema. Istovremeno, ostale privatne fondacije i dobrotvorne zaklade, mahom pod zestokim utjecajem HDZ-a i u vlasnistvu supruge najuglednijih pripadnika ove stranke, nikada se nisu predstavili javnosti, a kamoli da su objasnile od kuda im novac za njihov karitativni rad i velebne vile sagradjene u najelitnijim zagrebackim cetvrtima. Za mnoge se dugo vremena nije znalo ni kome pripadaju ni tko im predsjedava. Nasuprot njima, rad instituta najjavniji je koji se moze zamisliti u datim okolnostima, a jedna ranije objavljena smjena - za koju su sest mjeseci svi znali da se priprema - postala je povodom da se Institut jos jednom ocrni, proglasi gnijezdom jugonostalgicara i ljevicara, a njegove ljude javno difamira. I pri tome, naravno, zaboravi na sve dobro sto je Institut Otvoreno drustvo za Hrvatsku do danas ucinio. U takvoj situaciji ne treba cuditi zelja Georgea Sorosa za radikaliziranjem rada i Upravnog odbora, te cijelog Instituta.

MILIVOJ DjILAS