TAJKUN KUTLE GUBI SLOBODNU DALMACIJU

AIM, ZAGREB, 29.5.1998. Sve je, zapravo, pocelo onog proljetnog dana 1993. godine kad se "Slobodna Dalmacija" umjesto u Ulici hrvatske mornarice u Splitu pocela uredjivati i kreirati na zagrebackom Pantovcaku. Toga je dana, naime, ugledni splitski dnevni list otet onima koji su ga ucinili jednim od ponajboljih jugoslavenskih dnevnika, da bi bio poklonjen drzavnom biznismenu Miroslavu Kutli cija je tajkunska zvijezda, te 1993. godina, tek bila u usponu. Operacija izrucenja "Slobodne" sirokobrijeskom magnatu sastavljena je od citavog spleta politicko-bankarskih makinacija, koje su smisljene i koordinirane iz najviseg drzavnog vrha, a tezu da je pokoravanje "komunistickog" dnevnika bila zadaca od nacionalne vaznosti potkrijepljuje i zapazena operativna uloga tadasnje Drzavne agencije za restrukturiranje na celu s aktualnim premijerom Zlatkom Matesom - recena je agencija, naime, jednostranom odlukom stornirala pretvorbu "Slobodne" po Markovicevu zakonu, te je radnicima oduzela dionice koje su dobrim dijelom vec bile otplacene.

Nakon sto je u "Slobodnoj" izvrsen svojevrstan drzavni udar, na povrsinu su isplivali ljudi koji su za vrijeme novinarskoga strajka redakcijskim hodnicima defilirali s pistoljem za pojasom figurirajuci kao "zdrave hrvatske snage" u okruzenju "Jugoslavena" i "jedva prikrivenih cetnika". Kad su deseci "Jugoslavena" i "jedva prikrivenih cetnika" poceli napustati "Slobodnu" i seliti se u razlicite nezavisne projekte, te kad su novine poceli uredjivati urednici s revolverima u ladici, bilo je jasno da nece trebati dugo cekati profesionalni strmoglav "Slobodne Dalmacije". No, tih proljetnih dana 1993. malo je tko mogao slutiti kako ce za samo pet godina Miroslav Kutle i u financijskom pogledu potpuno dotuci jednu od nekoc najprofitabilnijih dalmatinskih tvrtki. I to mu je, eto, uspjelo.

Pet godina kasnije ziro-racun "Slobodne Dalmacije" potpuno je neupotrebljiv, jer je na nj zajasilo desetak poduzeca i banaka koji zasad potrazuju oko 12 milijuna kuna i strpljivo cekaju da se na recenom racunu pojavi bilo kakav iznos da bi spasili sto se spasiti dade, a stotine vanjskih suradnika mjesecima cekaju isplatu zaostalih honorara. Medju onima koji su odlucili naplatiti dugove "Slobodnoj Dalmaciji" nalaze se i tri banke koje su dosad bile u sjajnim poslovnim odnosima s Kutlinom "Globus grupom"- radi se o Cibalea banci, Dalmatinskoj banci i Hrvatskoj gospodarskoj banci, a treba ocekivati da ce se u red za ciscenje ziro-racuna "Slobodne Dalmacije" uskoro svrstati i druge hrvatske novcarske institucije koje su svih ovih godina nemilice pustale kreditne linije poslovnome imperiju Miroslava Kutle.

Inace, nitko trenutno ne raspolaze pouzdanim podatkom o kolicini novaca koju banke i brojne firme potrazuju od "Globus grupe", ali je sasvim sigurno da se potrazivanja, mirne duse, mogu mjeriti stotinama milijuna njemackih maraka. Da je tome tako, svjedoci i poprilicno pouzdan podatak po kojemu je jos u studenom prosle godine zaduzenje "Slobodne Dalmacije" iznosilo vise od 80 milijuna maraka, a u prvih pet mjeseci ove godine cifra se popela na okruglih stotinu milijuna. Ako se, pored toga, zna da je jedina tvrtka u okviru "Globus grupe" koja svakodnevno proizvodi novac upravo "Slobodna Dalmacija", ne treba biti financijski ekspert pa zakljuciti kako se Kutlino carstvo na zivotu odrzava iskljucivo zahvaljujuci umjetnom disanju koje mu pruza (jos uvijek mocna) hercegovacka struja u vladajucem rezimu.

Financijska gabula u koju je zapala "Globus grupa" pocela je izlaziti na povrsinu tek nakon propasti Dubrovacke banke, kojoj gazda Kutle duguje gotovo milijardu kuna. Tih milijardu kuna duga bili su povod za nedavni sastanak premijera Matese i Miroslava Kutle, na kojemu je gazda, u zamjenu za dugove, drzavi ponudio nekoliko svojih poduzeca gubitaske provenijencije. Shvativsi Kutlinu igru Matesa mu je, kazu pouzdani izvori, rekao da bi Vlada mogla prihvatiti samo "Slobodnu Dalmaciju" i "Tisak". Kutle se s tim, naravno, nije slozio, jer mu jedino te dvije firme osiguravaju priljev svjezeg novca. Kako bi se pokazali razmjeri sustavnog isisavanja svega sto vrijedi u "Slobodnoj" treba reci da je Kutle nedavno izvrsio stratesko izrucenje prodajne mreze splitske novinske kuce zagrebackome "Tisku", a jos prije unistio je vozni park "Slobodne" omogucivsi poslusnim urednicima i novinarima da za mizerne pare otkupe skupocjene automobile. Nije poznato pod kojim su uvjetima kiosci "Slobodne" postali kiosci "Tiska", ali uistinu ne treba sumnajti u prevarantske sposobnosti Miroslava Kutle.

Usporedo s podacima o financijskom krahu "Slobodne", prosirile su se i glasine da Miroslav Kutle nije vise u milosti rezima koji ga je izmislio, a u prilog tim spekulacijama sasvim sigurno idu i dva dogadjaja koji su obiljezili posljednje tjedne hrvatskog politickog zivota i koji su bitno otezali Kutlinu poziciju - afera u Dubrovackoj banci iz koje je proizasao frontalni sukob Hrvoja Sarinica s jedne, te Miroslava Kutle i Ivica Pasalica s druge strane, a nedugo poslije toga dogodila se i smrt Gojka Suska, koji je s Kutlom bio rodbinski povezan i koji mu je do posljednjeg daha bio mocni zagovornik kod Franje Tudjmana. Splet tih okolnosti mogao bi iz Kutlinih ruku izbiti igracku s kojom je doticni zapoceo svoju tajkunsku karijeru, s tim da spomenuta igracka (a ime joj je, naravno, "Slobodna Dalmacija") vise nije onako lijepa i skupa kao sto je bila prije pet godina.

Pitanje koje ovih dana intezivno muci zaposlene u "Slobodnoj Dalmaciji" glasi: sto ce se dogoditi ako Kutle ode? Tko ce preuzeti firmu s tolikim dugovima? Po svemu sudeci, hadezeovska vlast nece se bas olako odreci propagandnih usluga splitskog dnevnog lista, pa se vec sada spekulira da bi vecinski paket dionica "Slobodne" mogao pasti u ruke konzorciju dalmatinskih banaka medju kojima glavnu rijec vodi Splitska banka. Radi se, naime, o banci koja je nedavno reprogramirala dugove "Slobodne Dalmacije" zahvaljujuci falsificiranoj procjeni po kojoj poslovna zgrada te novinske kuce u Ulici hrvatske mornarice vrijedi vise od 40 milijuna maraka. A o kakvim se falsifikatorskim razmjerima radi svjedoci podatak da je 1993. godine cjelokupna imovina "Slobodne" procijenjena na petnaest milijuna maraka. Ukoliko, dakle, "Slobodna" dospije u ruke poslusnih dalmatinskih banaka, u profesionalnom smislu nece se promijeniti nista - splitski ce dnevnik i dalje ostati bilten vladajuce partije u kojemu ce Olga Ramljak ispisivati narucene komentare, dok ce se bulumenta polupismenih desnicara (predvodjenih Zoranom Vukmanom i Joskom Celanom) obracunavati s dekadentnim zapadom.

Drugi scenarij mnogo je manje vjerojatan, ali ga, ipak, valja prezentirati. Po tom bi se scenariju, naime, moglo dogoditi da vecinskim vlasnikom "Slobodne" postane trscansko-ljubljanski poslovni tandem Vekic-Kapetanovic, koji trenutno posjeduju devet posto "Kutlacinih" dionica. Isto tako, ne treba smetnuti s uma da vec 62 mjeseca u ladici predsjednika Upravnog suda Ivana Mrkonjica tavore tuzbe Sindikata novinara i graficara "Slobodne Dalmacije" protiv brojnih nezakonitosti koje su pocinjene tijekom "kutlinizacije". Sindikatu je dosad jedino priznato da je legalna stranka u sporu oko "Slobodne" i na tom ce stvar, vjerojatno, i ostati dok sudstvo ne postane uistinu neovisno, odnosno dok Tudjmanov rezim ne ode u povijest.

U svim pricama o "Kutlaci" bez Kutle mozda su najzanimljivija prestrojavanja u novinarsko-urednickim redovima. Oni koji su do jucer bili najgorljiviji "kutlonose", danas se pretvaraju u njegove najvatrenije kriticare zaboravljajuci pritom da su svoju odanost voljenom gazdi i njegovoj partiji svakog mjeseca naplacivali tisucama maraka. Isti ti ljudi, predvodjeni zloglasnim direktorom Antom Busicem, nedavno su odigrali prijateljsku nogometnu utakmicu sa sefovima splitskog suda i policije, a troskove obilne vecere, koja je poslije susreta uprilicena u hotelu "Park", pokrila je "Slobodna Dalmacija", dakle ista ona firma koja vec pet mjeseci svojim suradnicima nije isplatila honorare. Ova nogometna slicica mozda ne znaci nista, ali oni koji su bolje upuceni tvrde da se radi o stvaranju pozicija za dane kad ce netko, ipak, morati odgovarati za zlodjela pocinjena nad "Slobodnom".

IVICA DjIKIC