ISTORIJSKA SANSA ZA CRNU GORU, SRBIJU, BALKAN

aim/pod/pubs/zi

Okrugli sto u Podgorici na temu crnogorskih izbora

tekst:

"Ovo je zadnji voz za sve nase nade... Crna Gora moze da bude demokratski pelcer ne samo za Srbiju, vec za citav Balkan. Ona sada ima taj kapacitet, ali to ne znaci da ce taj demokratski pelcer automatski prerasti u neku biljku, bitno je da se proces ozivi i da se u zacetku ne ugusi. To je sustina ovih izbora. Ako se taj proces sada ugusi mi moramo cekati novu istorijsku sansu, bojim se jako dugo" - ovako je svoje vidjenje sustine predstojecih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori odslikao dr Serbo Rastoder, istoricar i profesor Univerziteta, u okviru rasprave na okruglom stolu koji je nedavno odrzan u Podgorici sa temom "Crna Gora u susret odlucujucim izborima".

Ova ocjena bi se mogla uzeti i kao zajednicki imenitelj svih diskusija koje su na jednodnevnom skupu iznijeli eminentni pravnici, ekonomsti, politikolozi, sociolozi, filozofi, istoricari, novinari, iz Podgorice i Beograda, s jednom malom naijansom razlika - oni iz Beograda su teziste stavili na znacaju ovih izbora za budjenje demokratskih snaga u Srbiji, dok su diskutanti iz Crne Gore, prevashodno, ospervirali znacaj izbora za ovu republiku, zalazuci se, bar neki od njih, za njeno osamostaljivanje i izlazak iz sadasnje federacije.

"Stvarni smisao ovih izbora nadmasuje Crnu Goru i njene prilike - rekao je prof. dr Vojin Dimitrijevic, iz Beogradskog centra za ljudska prava, jer je "ovo posljednja prilika da se realni socijalizam, partijska drzava i sve ono sto se u ovoj zemlji jos desava, promijeni regularnim putem i demokratskim sredstvima". - Ovo je prilika koju ne treba ni precenjivati, ali u koju se svi uzdamo. Na to ukazuje i kampanja koju protiv Crne Gore vodi vlast u Beogradu. Sudeci prema minutazi drzavnog radija i televizije, Kosovo je sekundaran problem u odnosu na Crnu Goru - primijetio je prof. Dimitrijevic.

Znacajan broj ucesnika ovog Okruglog stola ukazao je na pucisticku sustinu smjene saveznog premijera Kontica, tvrdeci da je Milosevic tim potezom nanio dosad najzesci udarac dvoclanoj federaciji ravnopravnih republika. "Iznenadnom akcijom obaranja dosadasnje 'politicki' neutralne a kadrovski mjesovite Savezne vlade i izborom nove, ciji je predsjednik glavni protivnik vladajuce strukture u Crnoj Gori, dogovorna federacija Srbije i Crne Gore srusena je za samo 48 sati - rekao je Srdjan Darmanovic, politikolog i direktor Centra za demokratiju i ljudska prava u Podgorici, i dodao - Dogovorna federacija koja je pocivala na saradnji dviju vladajucih partija imala je mnoge mane, ali bez obzira na sve to, na sve slabosti, ona ne moze biti zamijenjena federacijom koja ce pocivati na vecinskom principu i to tako sto ce taj princip biti nametnut manjoj federalnoj jedinici. Dvoclana federacija, i to izuzetno nejednakih partnera, ako je uopste moguce djelotvorno organizovati, ne moze funkcionisati bez konsenzualnog principa".

Darmanovic je zakljucio da je karakter svake licne vladavine, pa i ove Miloseviceve, razaranje institucija, njihovo obesmisljavanje i ismijavanje, kako se one ne bi konsolidovale, ucvrstile, i time postale konkurent, odnosno, kontorlor vlasti.

I prof. dr Ilija Vujacic, sa beogradskog Fakulteta politickih nauka, smatra da ce Milosevicev pokusaj disciplinovanja Crne Gore imati velikih reperkusija na saveznu drzavu. "SRJ nije sada upala u krizu, ona je u krizi od samog nastanka. Nastala je kao ideolosko partijski dogovor i imala ozbiljne manjkavosti, tako da za njom ne treba zaliti. Sada je ostalo samo da se vidi da li SRJ predstoji potpuni raspad ili konstitucionalna federacija? Milosevicev vladarski temperament nepogresivo ukazuje na prvu mogucnost - konstatovao je profesor Vujacic.

"Zabljacka Jugoslavija je od samog pocetka bila neprirodna tvorevina. Izgradile su je dvije snazno centralizovane drzave koje su pokusale da se udruze na federalnom principu. To je bila personalna unija Podgorice i Dedinja, odnosno dvora na Dedinju i dvoje usvojene djece" - slikovit je bio dr Dusan Janjic, iz beogradskog Foruma za etnicke odnose, naglasavajuci da se "Jugoslavija raspala u Srbiji, u tromjesecnim gradjanskim protestima i kada je nastupila kriza federalnih organa, a Milosevic nastavio da se odupire i odbija da odgovori na krizu u zemlji".

Prema "jugoslovenstvu" predsjednika Djukanovica i njegovim cestim izjavama da je moguce ovaj demokratski kurs iz Crne Gore prosiriti na cijellu SRJ, posebno je bio kritican Marko Spadijer, sekretar Matice crnogorske: "Dok jedni ovu federaciju dozivljavaju kao prolaznu etapu ka velikoj Srbiji, groteskno djeluje naivni ilirizam reformskih prvaka u odbrani jugoslovenstva. Ne samo sto pokusavaju da revitalizuju ovakvu Jugoslaviju, vec pokazuju ambiciju da demokratizuju Srbiju. Trosi se toliko energije na obnovu starih iluzija i ignorisu poruke istorije", ustvrdio je Spadijer.

Za Sretena Perovica, predsjednika Crnogorskog PEN centra, predstojeci izbori odlucuju ne o prevlasti ove ili one partije, vec o duhovnoj sudbini Crne Gore. "31 maja se glasa za temeljne i granicne vrijednosti, za prevlast kulture ili interkulture, za osokoljene ili osakacene ruke, za vjeru u ljude ili u zablude", rekao je Perovic, naglasavajuci da je i po njemu, jedini spas za Crnu Goru njena emnacipacija kao "samosvjesnog i suverenog subjekta prikljucenog drustvu razvijenih i demokratskih drzava".

U prevagu demokratskih snaga na ovim izborima vjeruje i dr Radovan Radonjic, sa podgorickog Pravnog fakulteta, isticuci kao glavnu pretpostavku za vaspostavljanje demokratije u Crnoj Gori, njeno osmaostaljivanje: "Za demokratiju je potrebna puna ekonomska samostalnost, sigurna socijalna pozicija gradjanina i rijeseno crnogorsko drzavno pitanje u smislu da ona ima sve atribute samostalne, suverene, i medjunarodno priznate drzave. Oko ovoga se bije bitka i od ishoda izbora zavisice ishod te bitke u ovoj fazi", rekao je Radonjic.

Na istu temu, sudbine srpsko-crnogroske federacije, zanimljiv sud je iznio beogardski novinar Stojan Cerovic: "To pitanje je izvedeno iz toga da li ce Milosevic i njegov stil i rezim prezivjeti. Iz toga je izvedeno i pitanje crnogorske suverenosti i nezavisnosti mada je ono i autenticno. Da je u Srbiji na vlasti neko normalan teze bi bilo pridobiti crnogorsku javnost za nezavisnost i to bi pitanje bilo mnogo manje vazno za Crnu Goru".

Na kraju, kao rezime glavne teme ovog skupa, znacaja crnogroskih izbora 31.maja,valja istaci rijeci dr Milana Popovica, sa podgorickog Pravnog fakulteta: "Predstojeci izbori su biranje izmedju reformi i daljeg propadanja. Ali jos vaznije i prije tog 31. maja, Crna Gora je jos jednom pred izborom izmedju unutrasnjeg mira i rata. A unutrasnji mir je uslov za svaki drugi izbor. Rat u Crnoj Gori na kraju XX vijeka bio bi njena ne samo materijalna, nego i nejna moralna, definitivna i nepovratna kataklizma. To bi morali da imaju u vidu cak i oni koji su se, voljno ili nevoljno, vezali za 'balkanskog kasapina', glavnog vinovnika haosa i nasilja na Balkanu poslije hladnog rata". Za povlacenje nikad nije kasno, za Crnu Goru bi moglo biti spasonosno".

Marko Vukovic (AIM Podgorica)