PENZIONERI NIKOME POTREBNI

U ocekivanju zakonske regulative

AIM, SARAJEVO, 22.05.1998. Predstavnicki dom Parlamenta Federacije usvojio je Zakon o jednostvenom federalnom penzionom fondu. Doduse, bez glasova HDZ, tako da ostaje otvoreno pitanje hoce li taj zakon dobiti i zeleno svjetlo na Domu naroda. Za to vrijeme penzionerski dio populacije u cijeloj BiH zivi sve teze i sve depresivnije, sa sve manje nade da ce se njihov status i zakonski i prakticno uskoro promijeniti.

Penzioneri dijela Federacije Bosne i Hercegovine za koje je nadlezan Drustveni fond penzijsko-invalidskog osiguranja u Sarajevu, iako u relativno najpovoljnijem polozaju u odnosu na kolege u drugom entitetu, pa i drugom dijelu Federacije u nadleznosti Mirovinskog zavoda u Mostaru, ponovo su veoma nezadovoljni. Razlog je, dakako, odlaganje povecanja penzija. To su ispoljili najprije na vanredno sazvanoj sjednici Izvrsnog odbora Saveza udruzenja gradjana penzionera, gdje su zaprijetili i mnogo sirim reagovanjem, sve do medjunarodnih organizacija, a u potrazi za svojim pravima i, kako tvrde, ulozenim novcem.

U drzavi Bosni i Hercegovini trenutno funkcionisu tri sistema penzijskog osiguranja: prvi ima sjediste u Sarajevu i najveci broj penzionera, drugi sa sjedistem u Banjoj Luci i treci u Mostaru. Iako su najnezadovoljniji "sarajevskim" je najbolje. Imaju najvece penzije, sa prosjekom od oko 130 maraka (konvertibilnih ili njemackih, svejedno). Umirovljenici kojima prinadleznosti stizu iz Mostara primaju tek odnedavno iznos od 150 maraka, svi podjednako, bez obzira na stvarni iznos penzije. I, uglavnom, se ne bune. Oni u RS, takodje odnedano, primaju visestruko uvecane iznose, ali nize od ovih u Federaciji. Primjerice, nekima su penzije povecane sa 22 na 340 dinara nakon mjera koje provodi Dodikova vlada. Iako je odnos marke i dinara jedan prema sest (zvanicno) i to znaci da je bolja penzija nesto veca od 50 maraka i tamosnji penzioneri su sada zadovoljni. Sarajevski ni sa vise nego dvostrukom penzijom nisu.

Savjet Drustvenog fonda PIO BiH (dakle, penzijskog osiguranja cije je sjediste u Sarajevu) je na posljednjoj sjednici od 15. aprila donio jednoglasnu odluku o povecanju martovskih penzija za 9,842 procenta. Uz to je, takodje po odluci Savjeta, trebalo da dobiju uz martovsku penziju i razliku neisplacene povisice za decembar u iznosu od 6,5 posto ili ukupno oko 16,5 posto uvecane penzije. Sedam dana nakon jednoglasne odluke Savjeta, premijer Vlade Federacije BiH je pozvao rukovodstvo Drustvenog fonda i "preporucio" odlaganje isplate povisica. Clanovi Savjeta su telefonom, za neke samo informisani, a za druge konsultovani, o tom odlaganju. Penzionere je, kako to okarakterisase na vanrednoj sjednici Savjeta, "ogorcilo, zaprepastilo i naljutilo" ne samo odlaganje isplate povisica, nego i nacin na koji je to ucinjeno.

"Moram reci da sam bio zaprepascen kad su me telefonom pozvali da bi me pitali jesam li za to da se ponisti jednoglasna odluka Savjeta", govori Jozo Ljiljanic, clan Izvrsnog odbora Saveza penzionera i Svjeta Drustvenog fonda PIO BiH: "U kabinetu premijera je, dakle, odluceno da se jednoglasna odluka Savjeta stavi van snage. Postupak me zaprepascuje bez obzira ko ga je donio. To je ne samo ponistenje odluke zvanicnog organa, nego i krsenje zakona. Ako se zeljelo izmijeniti odluku, a za sto nema osnova jer je donesena na osnovu zvanicnih podataka, to se moglo uciniti sazivanjem nove sjednice Savjeta. Pojedinac je tako odlucio o sudbini 200 hiljada ljudi i njihovih porodica. To je put ka povecanju smrtnosti medju penzionerima", veli Ljiljanic.

Ovaj, ali i drugi penzioneri, clanovi Savjeta, uz ogradu da oni licno nisu gladni pa ni najugrozeniji, iznijeli su podatak da je smrtnost medju penzionerima dva i tri puta veca nego prije rata, a uglavnom veca nego u ratu. Predstavnici penzionera su govorili na sjednici svog Izvrsnog odbora o tome kako veliki broj penzionera hranu, a i odjecu i obucu trazi po kontejnerima sa smecem, moli milostinju na ulicama i slicno. Predsjednik Komisije za standard Saveza udruzenja gradjana penzionera, Abdulah Tafro, cak uz plac rece: "Kako da stanem ispred gladnih ljudi i objasnim zasto nece dobiti povisicu koja ce im olaksati zivot. Neki su se vec zaduzili na ime te povisice."

"Da li je zavladala psihologija ubijanja koja ce doprinijeti nestajanju penzionera?", pitao je Mustafa Kadric, trazeci "ili da se povuce odluka o odlaganju isplate povisica ili odgovorna lica koja su o tome odlucila."

Podsjecajuci na tesku materijalnu situaciju penzionera, Tafro je podsjetio i da sluzba Fonda PIO BiH, odnosno rukovodni ljudi u Fondu, takodje snose odgovornost jer su prihvatili usmenu preporuku premijera, odnosno nisu obracunali penzije prema pismenom nalogu. Nije suvisno reci i da je sluzba Fonda PIO BiH nakon odluke Savjeta bila obracunala nove iznose penzija, cekovi su bili ispisani, ali i povuceni iz banaka, da bi ponovo bili napisani na iznose penzija koji su identicni proslomjesecnim, odnosno februarskim penzijama. Predstavnici penzionera su i zbog toga trazili odgovornost, tvrdeci da su potrosene pare i za cekove. Odgovor iz sluzbe, pak, glasio je da je pisanje cekova beznacajan trosak.Tafro je, naravno, kao predsjednik Komisije za standard imao i najvise primjedbi na odlaganje povecanja martovskih penzija.

"Ne vidim valjana razloga za to", rekao je. "Ako je objasnjenje da para nema, znamo da ih nema ni za isplatu sadasnjih iznosa. Prema tome isplata je mogla biti odlozena za nekoliko dana dok se ne prikupi izvjesna suma. I ovako ce isplata trajati najmanje 60 dana, pa ce martovske penzije korisnici primati u maju. Uostalom, u Odluci nije precizirano kad ce pare biti isplacene, nego je receno "kad se sakupe". (Ne krije li se upravo u tome osnov za premijerovo odlaganje isplate povisica, niko nije rekao).

Tafro je tom prilikom podsjetio i da su sadasnjih 200 hiljada penzionera po njegovoj racunici odradili do sada pet i po miliona godina staza, ulozili u penzioni fond vise desetina milijardi maraka koje sada ne mogu da dobiju. Primijetio je i da je od Federalne vlade naredjeno ogranicenje penzija u omjeru jedan prema sest i naveo da je placa "onog ko je to naredio 25 puta veca od najnize place radnika"!? Naveo je i cinjenicu da penzija koju penzioneri ocekuju (a iz Sluzbe Fonda PIO BiH je nagovijesteno da bi isplata mogla poceti u petak, 24. aprila) nije februarska, nego ustvari penzija za april prosle godine, odnosno da je stvarno kasnjenje penzija deset mjeseci.

Predsjednik Skupstine Saveza udruzenja gradjana penzionera, Sefket Kunosic, je bio jos ostriji: "Potez premijera Bicakcica je neshvatljiv, neargumentovan i nerazuman s obzirom na funkciju koju obavlja. Tim nezakonitim prolongiranjem odluke krsi se i Daytonski sporazum, koji nalaze primjenu zakona koji nisu stavljeni van snage. To pokazuje da je drzavna vlast najmocnija, a jedna licnost se identifikuje sa drzavom. Pojedinac odlucuje i podvrgava druge svojoj moci. Takvi pojavni oblici ugrozavaju zakonitost, demokratiju, kompromituju ukupnu vlast." Primijetio je Kunosic i neke neprihvatljive postupke aktuelne administracije: "utrkuju se u opremanju kabineta, za sto ima para, prave se raskosni prijemi, kupuju skupi automobili, pojedinci se rasporedjuju u upravne odbore kako bi dobili sto vise para, a nikog nije briga sto vecina penzionera vise od polovine prihoda daju za lijecenje, a mnogi odustaju od lijecenja jer za to nemaju para. Zbog toga trazimo od premijera da povuce nezakonitu odluku."

Nisu samo ostre primjedbe izrecene na adresu premijera nego i resornog federalnog ministra (za rad, socijalnu politiku i izbjeglice), ali i ministra finansija i kompletno ministarstvo. "Krivica je u nedostatku para u drzavi koja vise i nema svoje prave funkcije," rijeci su Muharema Skopljaka, predstavnika Unsko-sanskog kantona u Savezu penzionera. To je potkrijepio cinjenicom da se doprinos ne ubire od vecine zaposlenih, nazivajuci to "zlocinom prema aktivnim osiguranicima, ali i penzionerima". Prvima, jer im ne moze biti upisan radni staz bez uplate doprinosa, a drugim jer je nemoguce isplacivati penzije, a sadasnji penzioneri su "izdrzavali" bivse penzionere.

Vladimir Zlonoga je bio jos direktniji: "Najodgovorniji za ovu situaciju za mene je ministar finansija i njegova sluzba." Predstavnik Tuzlansko-podrinjskog kantona je, pak, prozvao cijelu federalnu vladu da podnese ostavku stoga sto je nesposobna da rijesi probleme penzionera.

Clanovi Izvrsnog odbora Saveza udruzenja gradjana penzionera su na svoju vanrednu sjednicu pozvali sredstva informisanja, cijeneci to kao najbrzi put da njihove rijeci ne odu u vjetar. Pozvali su, naravno i predstavnike resornih organa, Fonda PIO, pa i predsjednika Savjeta. Iako najpozvaniji da intervenise u ime penzionera, jer predsjedava tijelom koje odlucuje o penzijama, predsjednik Savjeta, Lutvo Mehonic je sjednici prisustvovao tek na pocetku. Medju prvim je zatrazio rijec i 'izrekao' sto je pripremio, te otisao. Nije suvisno doznati i sto je rekao. " Mi smo na Savjetu dali ovlastenja direktoru Fonda da uzme pozajmicu i za ovu isplatu. Jer para nema ni za dosadasnje iznose penzija. Od direktora sam obavijesten o razgovoru kod premijera, kao i preporuci da se prolongira povisica uz aprilsku penziju. Nije receno da se odluka stavlja van snage. Ja sam trazio objasnjenje za to, ali mi je receno da je premijer na putu, pa nisam dobio odgovor. Od mene nije trazena saglasnost da se jednoglasna odluka Savjeta mijenja. Ne trazim novu sjednicu Savjeta Fonda dok ne doznam razloge za izmjenu odluke. Upoznat sam da je Fond preko svojih sluzbi upoznao clanove Savjeta i to ne u smislu dobijanja saglanosti, nego informisanja."

Predsjednik Savjeta je podsjetio i da se sredstva za isplatu penzija ne obezbjedjuju iz budzeta, nego kase Fonda, odnosno doprinosa za penzijsko osiguranje. Pozelio je i objasnjenje "da li je odluka Savjeta o povecanju penzija ukinuta, ponistena ili odgodjena njena primjena".

Penzioneri, clanovi Izvrsnog odbora Saveza penzionera su bili ogorceni istupom predsjednika Savjeta, ali i naljuceni sto za njih nije odvojio vise vremena, jer im to govori o brizi za penzionere. Stoga su zatrazili njegov opoziv ili ostavku, isticuci da funkciju predsjednika Savjeta najbolje moze obavljati penzioner, a medju njima ima mnogo pametnih i sposobnih za tu funkciju. To je, dakle samo jedna od smjena koju su zatrazili penzioneri (uz onu resornog ministra, ministra finansija, pa i clanova federalne vlade). Izriciti su u zahtjevu da im se isplate po zakonu pripadajuce penzije, a da se nadlezni pobrinu da za to nadju sredstva u prvom redu ubiranjem doprinosa za penzijsko osiguranje. Naveli su penzioneri i da su podaci o broju zaposlenih kojima raspolaze Svjetska banka i druge medjunarodne organizacije razliciti od podataka o broju onih za koje se uplacuje doprinos. Dakle ni u svijetu nije nepoznato da radi mnogo vise ljudi nego sto placa doprinose i to ne samo za penziono osiguranje. Nije nepoznato ni da su pojedine grupacije oslobodjene placanja doprinosa, sto je poseban ralog za negodovanje penzionera.

Najnovije odluke o odlaganju isplate povisica kao da su "kap u prepunoj casi" . Stoga su najavili da nece stati. Vanredna sjednica Izvrsnog odbora Saveza penzionera samo je pocetni korak u izricanju njihovog nezadovoljstva. Potrazice, kako rekose, zastitu medjunarodnih asocijacija za zastitu ljudskih prava i medjunarodnog sindikata. Jer ustanove za zastita ustavnosti, na primjer, im nisu dostupne, posto predvidjaju da im se mogu obratiti samo najvisi drzavni organi ili trecina Parlamenta. Cak ni Parlament, kao ni Vlada, nije posebno razmatrala, takodje isticu, problematiku penzionera kojim se duguje oko 500 miliona maraka i to sve u skladu s jos vazecim zakonom.

Uvazavajuci sve probleme, pa i primjedbe "sarajevskih" penzionera, vjerujuci onome sto govore, jer smo svi svjedoci da je tako, ipak ostalim kategorijama gradjana se, htjeli ili ne, namece i pitanje "da li je drzava u stanju izmiriti dug prema penzionerima u situaciji kad i drugi potrazuju ne male iznose, takodje po osnovu vazecih propisa". Osim toga, tacno jeste da su penzioneri ulozili znacajna sredstva u penzioni fond, ali bivseg sistema, bivse drzave koje nema. Najveci je problem, kako se cini, u cinjenici da se primjenju zakoni iz bivse drzave, ali bez materijalne osnove tih zakona. Sadasnji fond PIO nije pravni nasljednik predratnog republickog fonda, ili bar to nije samo taj fond u drzavi u kojoj se penzije isplacuju iz tri izvora. Narodski receno, nema bivse drzave, nema ni para. Ali to je, ipak, samo jedan od razloga nezadovoljstva penzionera, koji njima nije nepoznat. Stoga i traze vece angazovanje nadleznih organa da se pare pronadju, jer ih ima u necijim, njima nedostupnim kasama i dzepovima i to u kolicini koja ne pripada u potpunosti onima koji ih imaju. Penzioneri se bune za svoj status, ali uz vise reda kojeg traze, izborili bi i bolji status za neke druge kategorije.

Amina AHMETASEVIC (AIM, SARAJEVO)