POTICAJ ZENSKOM PODUZETNISTVU

Bosanska zena i svjetski biznis

AIM, SARAJEVO, 21.05.98. "Zensko poduzetnistvo" sintagma je koja se sve cesce vrti u bosanskohercegovackoj privrednoj teoriji, a tek je stidljivo prisutna u svakodnevnici zivota. Doduse, mocni talas koji nas zapljuskuje sa Zapada, nakon oseke, ostavice na zalu zlatonosna zrna - a medju njima bice i zensko poduzetnistvo. Bice tako, htio to neko ili ne! Donijece ga neminovnost novog vremena koje ce polomiti staru strukturu ekonomije, bankarskog sistema, privrede. Afirmacijom zene, sto postaje globalna ideja na cijeloj planeti, osnazice se i ono sto se zove "zensko poduzetnistvo", a sto se na ovim prostorima jos uvijek prihvata podsmjesljivo ili s animozitetom. Ili se, pak, na to gleda kao na jos jednu zapadnjacku utopiju koja ovdje ne "pali".

Da stvari srecom stoje drugacije pokazao je i nedavno odrzani skup, na kome je prisustvovalo blizu 200 zena iz cijele BiH, a koji je organizovala AIDDA, italijanska asocijacija u cijoj mrezi danas djeluje 40 hiljada zena poduzetnica na pet kontinenata. Prihod koji godisnje ona ostvaruje iznosi, za nas nepojamnu cifru - od preko 400 miliona lira. Krenemo li od tih brojki, koje nam se cine monstruozno dalekim, ali u isti mah i vrlo primamljivim i zamamno inspirativnim, eto nas u temi koja izazovno i blisko zvuci - zensko poduzetnistvo!

Svojim prisustvom i ucescem u radu ovog skupa, bosanskohercegovacke zene su pokazale da su spremne na tu rizicnu, hrabru i dinamicnu utrku. Svidjalo se to muskarcima ili ne!

Formalno i neformalno, zene BiH su dobile podrsku da "predju Rubikon". Dobile su je i od medjunarodnih visokih zvanicnika, ali i od predstavnika bosanskohercegovacke vlasti.

Naglasavajuci cinjenicu da zene treba da u buducnosti uzmu sto vise ucesca i u politici i ekonomiji zemlje, predsjednik Federacije, Ejup Ganic, je zakljucio:

"Nasa zemlja bice jaca, ako ojacamo ulogu zene. Posebno je u tome znacajna AIDDA, jer od ove organizacije mozemo mnogo toga nauciti. Malo poduzetnistvo, privatne inicijative, mobilnost, efikasnost, uspjesnost - to moramo uciniti. To ne mozemo bez zena!"

Medjutim ovaj pocetak s atributom "dobar" nece biti ni pocetak, a jos manje dobar ako preludij ne bude izveden perfektno. Naime to znaci: nema privrednog napretka zemlje bez zakonskih izmjena u svim sferama zivota pa tako ni u oblasti privrede i ekonomije. Tu je kljuc svega.

Donato Chiarini, predstavnik EU, obracajuci se zenama podsjetio je jos jednom na nedavno odrzanu donatorsku konferenciju u Briselu i njenu uspjesnost.

"Bosna je jos uvijek u fokusu paznje. Ali, mi cemo se sada odmaci od rekonstrukcije zemlje i preci na regenarciju drustva. Donijeli smo zakone o investicijama i tu ce vasi potencijali biti funkcionalni. Pokusavamo kreirati zajednicko trziste, ali vasi zakoni moraju biti uskladjeni sa evropskim, kako bi privatna poduzeca mogla ostvarivati poslovne veze. Naravno, zakoni se moraju primjenjivati dosljedno. To je jedan od kljucnih interesa. Ovdje se mora povecati produktivnost. Iskustva govore da su u svijetu najuspjesnija mala i srednja poduzeca".

E, tu je kvaka, jer ce zene kreirati taj proces zahvaljujuci svojoj energiji, originalnim idejama, svojim sposobnostima. A da bi se utkale u taj proces moraju prije toga ucestvovati u donosenju zakona u sektoru ekonomije. Naravno, treba se snaci u ovom cjelokupnom stanju zemlje koje se jednostavno zove "tranzicija", a ona podrazumijeva beskonacno mnogo transformacija. Jer, prelazimo iz jednog drustvenog sistema u drugi, iz jednog ekonomskog, politickog sistema u jedan novi oblik i valja se snaci u toj lavini promjena. Medjutim, medjunarodna zajednica tipuje na zene: ponudice im mikro-kredite za njihove ideje i projekte i time ce im pruziti sansu da pokazu sta mogu i znaju. Veliki broj i Bosanki i Hercegovki su uspjesno krenule u malo poduzetnistvo i dobro se s tim nose. I posto se tako cesto kaze da su "zene nada ove zemlje", na njima stoji i velika odgovornost. Bosna ce imati buducnost, jer to zele zene. Njihov zivotni cilj je stabilna zemlja, demokratsko drustvo, slobodni mediji, a to su sve pretpostavke da strani partneri ovdje ulazu svoj kapital. Osnovica za ta ulaganja vec postoji, a to su brojne organizacije zena poduzetnica, koje su se dokazale u radu razlicitih nevladinih organizacija, a sada se oprobavaju i dokazuju u poslovima koji donose profit. Medjutim, nema znacajnijeg napretka ako se ne uspostavi tzv. globalno partnerstvo. Sto znaci, povezivati se sa entitetima, susjednim zemljama i onda dalje s Evropom.

Ali, kocnice su jos veoma jake. Zato, Donato Chiarini pojasnjava nas slucaj:

"Ovdje jos uvijek nema dovoljno stranih investicija, jer nema jasnih znakova kuda ide privredni sistem ove zemlje. Postoji unutrasnji otpor spram novog sistema koji bi trebalo da modernizira privredu ove zemlje. Ukoliko je sporija privatizacija, utoliko ce kasniti ukupan proces. Treba izvesti potpuno novu ekonomiju. Primjera radi, Estonija je to izvela veoma brzo. Ili Litva! To treba uraditi brzo. Odmah skociti u vodu! To je to! Evo, Slovenija je pred vratima da udje u EU. Ako do sada ovdje nije bilo investicija iz svijeta - to znaci da nesto nije u redu".

Enes Gotovusa, sef kabineta Ministarstva za energiju, rudarstvo i industriju FBiH, podrzao je ideju zenskog poduzetnistva, ali nije mogao izbjeci pojasnjenje zasto sve tako sporo ide.

"Idealno bi bilo da se tranzicija odvija u kratkom vremenu. Ali uz to ide i promjena vlasnicke strukture, sto usloznjava proces. Sve je to praceno velikom nezaposlenoscu, a zemlja je porusena i socijalni problemi su veliki. Uz sve to, neujednaceni su zakoni u Federaciji i RS i to otezava proces ekonomskih reformi, zatim reformi bankarskog sistema i sl. Neophodna je i edukacija za poduzetnistvo. A to kosta".

Cilj seminara, ipak, nije bio da zakoci i obeshrabri zene, jer su one dobrano vec zakoracile u biznis. I okusile svu gorcinu tog izazova, ali i slast uspjeha. Dodatno ohrabrenje doslo je od Ette Carignani, predsjednice AIDDA, koja je izmedju ostalog rekla da je "AIDDA uz pomoc EU postala jedan vazan igrac u ekonomskim procesima Evrope i svijeta. U nasoj asocijaciji ima oko 40 hiljada zaposlenih zena na pet kontinenata svijeta. Svake godine broj novih zena u ovoj asocijaciji raste, a svaka nova zena - poduzetnica znaci novu vezu i nove horizonte. Te su veze vrlo plodotvorne i nije vazno kojoj etnickoj grupi pripadaju. One zajednicki rade i dijele sve rizike i odgovornosti. Sve to ide nevjerovatnom progresijom i zensko poduzetnistvo u svijetu evidentno raste. Ja vidim da je zenski dinamizam u malom poduzetnistvu ovdje prisutan. Mi smo tu da sa vama popricamo i prosirimo poduzetnicku kulturu. Vi morate sada traziti od svojih vlada da vam obezbijede bankarsku strukturu i sve drugo sto treba".

Sve je to u redu, ali za malo ili srednje, ili bilo koje poduzetnistvo je potreban, uz volju i dobru ideju, i sudbonosni pocetni kapital! Tu obicno zapnu sve nase ambicije.

Rory O'Sullivan, direktor Svjetske banke za BiH objasio je da ce Svjetska banka uloziti kapital za investicioni fond, sto moze posluziti za privatne kompanije koje se bave proizvodnjom hrane ili gradjevinskog materijala, a visina kredita je 1,5 miliona dolara. Ako tu malo zensko poduzetnistvo nema sansi, "evropske banke su formirale poseban fond za mala preduzeca i tu mogu ucestvovati zene BiH". Dakle, najurgentnije treba poceti od dna, od mikro-projekata i malih preduzeca, rekao je O'Sullivan.

Sve u svemu, zakljuceno je da postoji ogromna energija, koja kao ponornica tece Bosnom. A to su zene koje ce se vec koliko sutra baciti u vrtlog privatnog biznisa i krenuti uzbudljivim poduzetnickim stazama. Prvi korak na tom dugackom putu jeste informiranje finansijskog plana, permanentna edukacija marketing, nove tehnologije i jos mnogo toga. No, sve je moguce ostvariti, ako imas tri osnovne stvari: sta ces proizvoditi, gdje ces sve distribuirati i da u svemu tome sto radis imas vlastitu strategiju. Ostalo dolazi samo po sebi. Za koju godinu zene koje su prisustvovale ovom seminaru, pricace drugima kako je nastalo njeno preduzece.

Zdenka RUKAVINA (AIM, Sarajevo)