DONATORI UCINILI SVOJE, CEKA SE NA POLITICARE

Donatorska konferencija

AIM, SARAJEVO, 12.05.98. Neizvjesnost i atmosfera napetosti koja je zbog neispunjavanja "ultimatuma" u vidu donosenja zakona o Centralnoj banci BiH, dovela u pitanje i samo odrzavanje proslogodisnje donatorske konferencije o obnovi BiH, ove se godine, srecom nije ponovila .

Kljucni uslov za odrzavanje donatorske konferencije koji je pred BiH postavila medjunarodna zajednica, sporazum sa MMF-om ipak je ispostovan, pa su u Briselu 7. i 8. maja mogli da se nadju "oci u oci" predstavnici BiH i oni od kojih se ocekuje novac za obnovu, predstavnici pedesetak zemalja i tridesetak medjunarodnih organizacija.

"Saldo" ove cetvrte donatorske konferencije iznosio je 1,25 milijardi dolara obecanih za obnovu BiH u narednom periodu. Od ovog iznosa za "cistu" rekonstrukciju BiH namijenjeno je 880 miliona dolara, za "konsolidaciju finansijskog sistema" predvidjeno je 228 miliona a "implementacija mira" kostace daljih 140 miliona dolara. Obzirom da su prije pocetka konferencije organizatori, Svjetska banka i EU, racunali da ce prikupiti izmedju milijardu i milijardu i sto miliona dolara, onda se slobodno moze reci da su ocekivanja premasena.

Prvi na listi donatora po obecanom iznosu sredstava je EU sa 333,9 miliona dolara. Slijede SAD sa 242,8 miliona, Japan sa 120 miliona, MMF sa 80,7 miliona, Holandija 70 miliona, Svedska 46,2, Norveska 45 miliona, Svajcarska sa 36,1, Italija 32 miliona , Njemackasa 25,8 miliona dolara, itd. Vise od polovine ukupne sume obezbjedile su zapadnoevropske zemlje, sto kroz donaciju iz budzeta EU, sto direktno iz nacionalnih budzeta. U oba slucaja izvor novca je isti, zapadnoevropski poreski obveznici.

Uocljiv je izostanak donacija iz islamskih zemalja, koje ovog puta nisu skupa sa ostalim ucesnicima konferencije "licitirale" visinom vlastitih donacija.Izuzetak su samo Turska i Egipat, koje su se na listu donatora "upisale" sa 20 miliona, odnosno milion dolara. Islamske zemlje su i do sada bile sklonije bilateralnim aranzmanima, sto podrazumjeva njihov samostalan izbor projekata, mjesta i nacina realizacije.

Glavna nepoznanica uoci pocetka konferencije bio je omjer raspodjele sredstava izmedju dva bh. entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske. Uz potpise na dejtonski mirovni sporazum iz decembra 1995. u "paketu" je islo i obecanje medjunarodne zajednice da ce za obnovu ratom porusene BiH obezbjediti 5,1 milijardi dolara, uz omjer od 70 naprema 30 odsto u korist FBiH. Prevedeno na apsolutne iznose, FBiH je ukupno obecano 3,7 a RS 1,4 milijarde dolara.

Na prethodne tri donatorske konferencije ukupno je obecano nesto vise od tri milijarde dolara za obnovu, mada je efektivno iz razlicitih razloga do sada realizovano, prema nezvanicnim procjenama, malo vise od dvije milijarde dolara.

Najveci dio do sada utrosenog novca za obnovu, oko 90 odsto, otisao je za projekte na pdrucju FBiH, sto je rezultiralo i znacajnijim porastom standarda, prosjecnih plata i penzija, kao i ostalih ekonomskih pokazatelja u ovom bh. entitetu u odnosu na "komsije" iz RS. Gradjani RS za ovo mogu da "zahvale" vladavini SDS-a ciji su se lideri svim silama trudili da izbjegnu ili barem maksimalno da odugovlace sa formiranjem i pocetkom funkcionisanja zajednickih institucija BiH i ispunjavanjem ostalih obaveza koje proizilaze iz dejtonskog mirovnog sporazuma, narocito kada se radi o povratku izbjeglica i protjeranih, i saradnji sa Haskim tribunalom.

Odlaskom sa vlasti SDS-a i formiranjem vlade na celu sa Miloradom Dodikom, situacija je pocela ubrzano da se mijenja pa su i donatori pokazali spremnost da novi politicki kurs podrze i konkretnijim mjerama, preciznije receno, parama. Na iskazanu, za sada mahom verbalnu, spremnost premijera RS Milorada Dodika, da ispostuje sve dejtomske obaveze, medjunarodna zajednica je reagovala konkretnom finansijskom pomoci ovom entitetu od nekoliko desetina DM, uz , takodje verbalnu, najavu znacajnijih sredstava koja su do sada bila uskracena ovom entitetu. Pojednostavljeno receno, za RS ce ubuduce, kao i za FBiH vaziti pravilo, "koliko Dejtona, toliko para".

Naglasavajuci da je do sada RS dobila tek simbolicni dio ukupne medjunarodne pomoci , predstavnici RS na konferenciji u Briselu zalagali su se za podjelu medju entitetima sredstava sa ove konferencije u omjeru pola - pola, u cemu su imali podrsku i nekih donatora. Koliko ce koji entitet zaista dobiti para, nemoguce je bas "u cent" izracunati. Pogotovo stoga sto se na donatorskoj konferenciji daju samo obecanja koja tek treba da budu realizovana, sto znaci da u potpunosti mogu, ali i ne moraju biti ispostovana. Osim toga novac se ne daje ni jednom entitetu pojedinacno nego za konkretne programe. Sigurno je da ce RS dobiti vise para nego do sada , ali posto je do sada dobila tek simbolicne iznose medjunarodne pomoci, vise novca ubuduce ne znaci i vise od 300 miliona dolara koliko priblizno iznosi jedna trecina novca namijenjenog za konkretne projekte obnove u BiH na poslednjoj donatorskoj konferenciji.

Ono sto se nezvanicno moze cuti u krugovima bliskim medjunarodnim finansijskim institucijama je da ce planirani okvir iz Daytona od 3,7 milijardi dolara za FBiH i 1,4 milijarde dolara za RS, vjerovatno biti ispunjen samo djelimicno i to u dijelu kojise odnosi na FBiH. Drugim rijecima i pored promjene politicke klime u RS pa samim tim i raspolozenja donatora, objektivno ce biti tesko nadoknaditi do sada propusteno pa je pitanje da li ce "u konacnici" RS uspjeti da dobije "svojih" 1,4 milijarde dolara. Naravno to ne znaci da ce FBiH dobiti i dio para prvobitno planiran za RS, nego da ce te pare ostati u dzepovima donatora.

Iako su do sada predstavnici HDZ-a, u vise navrata isticali da su nezadovoljni raspodjelom sredstava medjunarodne zajednice unutar FBiH, smatrajuci da su podrucja sa vecinskim hrvatskim stanovnistvom zapostavljena, upadljivi izostanak hrvatskih predstavnika iz federalnih i drzavnih institucija BiH sigurno nije pomogao da donatori ubuduce veci dio svojih para usmjere na ova podrucja.

Iako je njihov izostanak pravdan sprijecenoscu zbog prisustva sahrani hrvatskog ministra odbrane, Gojka Suska, kolektivan izostanak su donatori ipak okvalifikovali, najblaze receno, nepristojnim.

Ono sto je dugorocno mozda i vrijednije od obecane milijarde i "kusur" dolara je cinjenica da se predstavnici bh. entiteta i zajednickih institucija BiH, nisu po dosadasnjem obicaju ponasali kao "rogovi u vreci", nego su pokazali da ,kada to hoce, mogu nastupati i usaglaseno. Uostalom, za te pare se to sasvim sigurno svima isplati, bez obzira na "boje" entitetskih dresova.

Svijet svoja obecanja kada se radi o parama za obnovu BiH za sada ispunjava. Posto je do sada od planiranih 5,1 na dosadasnje cetiri donatorske konferencije najavljeno vise od cetiri milijarde, vise se ne postavlja pitanje da li cemo obecane pare dobiti , vec sta cemo uciniti sa njima. Od odgovora na ovo pitanje zavisi i buducnost svih gradjana BiH ali i njihovih potomaka. Prokockamo li i ovu poslednju sansu za hvatanje prikljucka sa razvijenim svijetom, finansiranu parama iz tog istog svijeta, necemo moci nikog kriviti osim nas samih, a sanse za popravni vise nece biti.

Drazen SIMIC (AIM, Sarajevo)