CRNA GORA U KOSOVSKOM KRUGU

aim/pod/pubs/zi

Crna Gora i Kosovo

TXT: Beogradski rezim zatvara krvavi krug tamo gdje je politicka zvijezda Slobodana Milosevica i zasijala - na Kosovu. Mediji, domaci i strani, svakodnevno izvjestavaju o mrtvima i ranjenima na srpsko-albanskoj granici, ali i o pravom ratu u unutrasnjosti Kosova.

Crna Gora je, do nedavno, posredno bila uvucena u kosovsku krizu: samo tokom prvih dana od izbijanja sukoba vise od pet hiljada izbjeglica sa Kosova potrazilo je utociste kod rodjaka i prijatelja u Crnoj Gori. Medju njima su i Albanci, i Crnogorci i Srbi, zaplaseni pred mogucnoscu eskalacije krvavog sukoba. Ali, tamna kosovska sjenka priblizava se lagano Crnoj Gori. U cetvrtak 7. maja prva zrtva pala je i na crnogorskoj teritoriji. U pogranicnom pojasu sa Albanijom, u sirem reonu Plava - prilikom obracuna granicarskih jedinica VJ i grupe Albanaca koja je pokusala ilegalno preci granicu - ubijen je vojnik Djula Dorin.

Crnogorska vlast, za razliku od ranijih vremena, danas zestoki Milosevicev oponent, grcevito se trudi da ne bude umijesana u krvave sukobe na Kosovu. "Ukoliko na bilo koji nacin Vojska Jugoslavije bude pritijesnjena politikom Milosevica, o tome cemo odmah konsultovati sve drzavne organe Crne Gore i onemoguciti njeno mijesanje u unutrasnje politicke sukobe na prostoru SRJ i onemoguciti mijesanje iz Crne Gore u takve sukobe", bio je vrlo jasan Milo Djukanovic na nedavnoj konferenciji za novinare u Podgorici. Predsjednik Crne Gore ocito pokusava da upozori vojni vrh, ali i vlast u Beogradu, da moraju prestati sa slanjem crnogorskih vojnika u kasarne na Kosovu. Naime, Crna Gora od Djukanovicevog izbora za predsjednika nema gotovo nikakvog uticaja na ponasanja Vojske Jugoslavije. Milosevic ocigledno nema namjeru da saziva Vrhovni savjet odbrane dok je Djukanovic na vlasti, a u medjuvremenu crnogorski regrutni centri, pod direktnom kontrolom Beograda, zestoko rade posao: procjenjuje se da se na Kosovu danas nalazi gotovo 3.000 (!) crnogorskih regruta, ukljucujuci i one koji su pocetkom marta tamo poslati.

Upravo zbog toga aktuelna crnogorska vlast pokusava na sve nacine da utice na Milosevica, makar i posredno, da se kosovske tenzije rjesavaju dijalogom. Prilikom nedavne Djukanoviceve spoljnopoliticke turneje po znacajnim centrima zapadnoevropskih zemalja, crnogorski Predsjednik je u svakoj prilici naglasavao da kosovski zacarani krug moze rijesiti samo pregovorima i posredovanjem medjunarodne zajednice. Njegova izjava o regrutima iz Crne Gore i Kosovu, samo je jasno i sa najviseg nivoa formulisana inicijativa koja je pokrenuta iz centra nekih opozicionih partija, od kojih se SDP, danas nalazi u koalicionoj sprezi sa Djukanovicevim DPS-om.

Mocna Miloseviceva masinerija, medjutim, ne miruje. U Beogradu se Djukanoviceva inicijativa naziva izdajnickom. Milosevicevi vjerni saveznici u Crnoj Gori - Bulatovicev SNP - ostricu svoje kampanje upravo usmjeravaju na pitanje Kosova, pokusavajuci da probude patriotizam, ali i sebi obezbijede dodatne politicke poene. Zato je Kosovo, u izbornoj crnogorskoj kampanji, tema o kojoj se moraju izjasniti sve ozbiljnije politicke partije koje pretenduju na osvajanje mjesta u parlamentu.

No, nakon iskustava iz ratova u Hrvatskoj i Bosni cini se da crnogorsko javno mnjenje nije ratnicki raspolozeno kao ranijih godina. Skorija istrazivanja koje su, nezavisno jedna od druge, sprovele dvije agencije ( "Damar" iz Podgorice i beogradski "Partner") govore da prosjecni Crnogorac smatra da se Kosovu ne smije dati status republike u federaciji, ali i da Crna Gora ne smije biti, ni na koji nacin, involvirana u sukob ili eventualni rat na Kosovu. Medjutim, vecina ispitanika nema nista protiv siroke autonomije za Kosovo. Crnogorska vlast, dakle, ima podrsku ovdasnjeg javnog mnjenja da sprijeci ili makar u velikoj mjeri omete angazovanje crnogorsih regruta ili rezervista u kosovsku dramu.

No, u globalnom procesu rjesavanja probema Kosova, Crna Gora je, godinama vec, svedena na "ustavnu mjeru" koja joj daje pravo da apeluje i protestvuje, ali ne i da odlucuje. Prva iskusenja Crnu Goru tek ce ocekivati, narocito ukoliko se rjesavanje kosovskog cvora bude zaista izmjestilo na nivo Jugoslavije. Sada se ponovo u Crnoj Gori s podozrenjem govori o ideji o Kosovu kao trecem federalnom ciniocu u SRJ. Ideja nije nova, a ponovo je aktivirao Mahmut Bakali, covjek od uticaja, cije ideje sa paznjom slusaju zapadne diplomate, sto navodi na pomisao da i u inostranstvu to nije prijedlog koji se odbacuje.

Direktor podgorickog Centra za demokratsku akciju, Srdjan Darmanovic, smatra da ideja preuredjenja federacije nije samo u domenu spekulacija, s obzirom na evidentnu nepomirljivost pocetnih stavova srpske i albanske strane. "Iako se medjunarodna zajednica ne postavlja kao arbitar vec kao posrednik, cini mi se da ne bi bila sasvim nesklona prema ideji rjesavanja Kosova kao trece federalne jedinice", kaze Darmanovic u razgovoru za AIM, napominjuci da bi se time otvorio problem odredjenja pozicije Crne Gore unutar federacije.

"Mislim da sadasnja crnogorska vlast ne bi bila odusevljena takvom idejom, jer bi se na federalnom nivou ukljucio i treci cinilac i u Vijecu republika imali bi situaciju 'dva na prema jedan'. To bi, kao sto obicno biva u politici, otvorilo stalnu mogucnost preglasavanja u Saveznoj Skupstini i prakticno bi se otvorio prostor za nove tenzije. Ali, cini mi se da crnogorska vlast vrlo tesko moze naci neki modus kada je u pitanju krajnje rjesenje problema Kosova, pogotovu u sadasnjoj strukturi odnosa na saveznom nivou", zakljucuje Darmanovic.

Miodrag Vukovic, potpredsjednik crnogorske Vlade i visoki funkcioner DPS-a kaze da aktuelna crnogorska vlast nece, naravno u domenu svojih mogucnosti, pristati na ustavno preuredjenja SRJ. "Ustavom iz 1992. godine uspostavljeni su temelji odnosa Srbije i Crne Gore, o cemu su se crnogorski gradjani izjasnili referendumom i niko nema pravo, niti nasa partija to zeli, da iza ljedja crnogorskih gradjana mijenja sadasnji polozaj Crne Gore u Jugoslaviji", izricit je Vukovic.

Crnogorska se vlast, naravno predvodjena sadasnjim reformistima, od 1992. godine dobrovoljno odricala dijela republickih nadleznosti u korist federacije. Ali posljednjih godinu dana Djukanovicevi reformisti su pokusali da ojacaju poziciju Crne Gore i da je otrgnu od Miloseviceve pogubne politike. Ako pravi rat na Kosovu krene, a nakon crnogorskih parlamentarnih izbora Djukanoviceva reformska koalicija zadrzi vlast, bez sumnje Crna Gora ce uciniti sve da od tog rata pobjegne i konacno se okrene samoj sebe. Mozda bi - distancirajuci se od sukoba - najvise i pomogla Kosovu, ali i krhkoj demokratskoj opoziciji u Srbiji koja je za dijalog sa kosovskim Albancima. Jer, gubitak Crne Gore, za Milosevica bi bio poraz koji bi zestoko uzdrmao njegovu vlast.

Drasko Djuranovic (AIM Podgorica)