UMJESTO ROMA REZIDENCIJALNO NASELJE

Sarajevski Kanton protjeruje Rome

AIM, SARAJEVO, 8.5.1998. Romi su gotovo zaboravljena populacija u svim ovim nacionalnim previranjima u BiH. Istini na volju, niko ni ne zna koliko ih ima, ali izgleda da se to malo koga i tice. Oni sute i pustaju da sve ide svojim tokom. Sami kazu da oni nadju nacina da njima bude dobro. "Evo meni je plaho. Sjedim ovdje ispred kuce, sunce po cijeli dan. Niko nema ten ko ja" - kaze Dedo jedan od najstarijih Roma sa Gorice, jednog od naselja ciju oni cine vecinu.

Prema posljednjem predratnom popisu u BiH bilo je oko 100.000 Roma. U Udruzenju Roma kazu da je taj broj mnogo veci s obzirom da se dosta njih nije izjasnjavalo kao Romi nego kao pripadnici vecinskih nacija na ovom teritoriju. Ma kako bilo, tvrde da su najbrojnija etnicka skupina u BiH trenutno. "Ima nas vise nego Hrvata" - kazu na Gorici. Ipak, ne spominju se niti u jednom drzavnom pravnom aktu. Zaboravljeni su u ustavima kojih ovdje ima nekoliko, zaboravljeni u deklaracijama o povratku, pa na kraju zaboravljeni i u Daytonskom mirovnom sporazumu. Pravdi na volju, mali je broj drzava u cijim ustavima egzistiraju Romi (npr. Finska ili Makedonija). Ali uz ovako veliki broj, moglo bi se i za njih naci neko mjesto.

Bas to je jedan od zahtjeva Udruzenja Roma BiH osnovanog nedavno. Jedan od podpredsjednika je Bajro Beganovic. Ciljevi udruzenja bit ce angazovanje na uvodjenju romskog jezika kao predmeta u nastavi, uvodjenjem dijela nastave na romskom, stampanje udzbenika i pokretanje lista za mlade na jeziku ove populacije. Udruzenje ce traziti i uvodjenje ustavnog aneksa o polozaju i pravima Roma kao najvece etnicke grupe u BiH. Ovim aneksom zele definisanje njihove narodnosti, kulture i vjerske autonomije.

Glavni grad BiH ima nekoliko naselja naseljenih vecinom Romima. Dva od njih su srusena do temelja. Jedno, Gorica, koje pripada opcini Centar, nije bas do temelja sruseno. Od 105 predratnih porodica, danas je ostalo jedva desetak. Desetak porodica ne znaci i malo ljudi kada su Romi u pitanju. Gorica vrvi djecom. Barake ili u najboljem slucaju kucerci od cigle, namjesteni su jako siromasno. Poneki imaju samo jedan krevet i nekoliko duseka po podu. Razderani tepisi, zastora nema... Ipak, ispred baraka parkirani mercedes, golf, folksvagen...

Bajro Beganovic se zali da je trenutno jedan od najvecih problema Roma sto je 85 odsto populacije nepismeno. Kada stanovnike Gorice pitate idu li im djeca u skolu, odgovaraju potvrdno. Trenutno ih ne brinu skolski problemi.

Prema ideji koja potice od Vlade Kantona Sarajevo, Romi sa Gorice uskoro ce morati seliti. Neki od tih kuceraka stoje na istom mjestu i po stotinjak godina. Stare Sarajlije sjecaju se Gorice i Roma dokle im pamcenje seze. Plan Vlade Kantona je da sadasnje romsko naselje pretvore u ekskluzivni lokalitet sa rezidencijama za strane ambasadore u nasoj zemlji.

Trenutno najstariji Rom na Gorici, koga svi zovu Dedo, za ovu ideju krivi guvernera Kantona, Midhata Haracica. Guverner stanuje u neposrednoj blizini Gorice. Dedo kaze da otkad je postao guverner, a ni prije, nije puno zagledao ka Gorici. "Ni u ratu nas nije gledao. Kad sam stajao na barikadi, on je sjedio u kuci. Ali, tako je valjda to. Ako treba da ginemo, svi smo jednaki, ali hajde ti prvi pa cu ja za tobom." Prema sadasnjem planu, Rome bi trebali iseliti u Buca Potok i predio oko Pionirske doline, mjesto koje je u ratu bila prva linija fronta i koje ni do danas, tri godine nakon rata, nije potpuno deminirano. Romi ne zele da napustaju svoje domove na Gorici. Kazu da se neki od kuceraka tu i po 100 godina.

Goricani ocekuju povratak svojih iz inostranstvo, ili kako oni kazu, iz deportaciju. Sarajevska deklaracija propovijeda svako na svoje. S obzirom da se Romi u njoj ne spominju, pitaju se sta je sa njima. Da li su ih svi zaboravili?

Mnogi od Goricana i za rata su bili tu. U vrijeme najvecih granatiranja krili su se ili u sklonistima Ciglana, obliznjeg naselja, ili u haustrima kada im stanari nisu dali ulaziti u sklonista. Neki od sarajevskih Roma bili su preskoceni u podjeli humanitarne pomoci. Hranili su se na gradskim deponijama, ili, oni spretniji, deponijama gdje su vojnici UN odlagali svoje ostatke od hrane. Opet se ne zale. Kazu da ako ih sada izbace sa Gorice imaju oni snagu "od Italije do Klintona. Svuda ima nas Roma. Braca Romi ce nam priteci u pomoc. Sada hocemo da idemo do naseg predsjednika Izetbegovica, pa i kod Silajdzica i svih drugih da nam pomognuö - kaze Dedo. Predsjednik Udruzenja Roma za to vrijeme posjeduje dvije kuce, mercedes i mobitel.

Sedmog aprila 1948. godine odrzan je Prvi svjetski kongres Roma u Londonu. Od tada je UN sedmi april proglasio kao medjunarodni Dan Roma. Vecina njih to ne zna. Ali ni oni koji znaju, ili bi mogli znati, ne pokusavaju ni da ih podsjete. Rijec Rom na njihovom jeziku znaci covjek. U Bosni i Hercegovini izgleda da ipak jos uvijek nije doslo vrijeme za Rome!?

Nidzara AHMETASEVIC (AIM, Sarajevo)