GLEDANJE KROZ PRSTE

Nevladina organizacija Hjuman rajts voc u svom poslednjem izvjestaju optuzila medjunarodnu zajednicu da, zbog cinjenice sto Makedoniju smatra izuzetno vaznim partnerom u regionu, zatvara oci pred evidentnim nasiljem policije i drugim oblicima krsenja ljudskih prava u ovoj drzavi.

AIM Skopje, 08.05.1998

Poslednji izvjestaj Savjeta ministara Evropske Unije u kome se ocjenjuje stepen demokratskoh pomaka u Makedoniji, u velikoj mjeri odudara od stanovitog stereotipa koji su medjunarodne institucije stvorile o ovoj zemlji i, posebno, od slike koju je zvanicno Skopje do sada prezentiralo domacoj javnosti, a u vezi sa vlastitim imidjzom u inostranstvu. Medju brojnim rezervama u odnosu na makedonski napredak u procesu usvajanja evropskih standarda, ovdje su posebno zabiljezene, a od opozicionih medija s naglasenim odobravanjem primljene, primjedbe sto se odnose na slobodu stampe. Evropski ministri, naime, smatraju kako na stepen demokratizacije odnosa u ovoj oblasti uticu cinjenice da je Makedonska radio-televizija pod kontrolom vladajuce partije i da se, monopolom na stampanje i distribuciju, ogranicava razvoj i uticaj nezavisnih novina. Ministar za spoljne poslove Blagoja Handjzijski u jednom komentaru na ovakve ocjene, izrazio je apsolutno neslaganje sa svojim evropskim kolegama, rekavsi kako su i na tome nivou moguce greske, ali da bi Makedoniju trebalo da zabrine pitanje: sta su pravi motivi za jednu ovakvu "recenziju". Valja reci kako je izvjestaj evropskih ministara dosao u veoma kratkom razmaku poslije jednog aprilskog izvjestaja Hjuman rajts voca koji, takodje, prezentira neke negativne odrednice u vezi sa makedonskom politikom. Tako se aktuelna vlast u samo jednom mjesecu dva puta nasla pred ogledalom u kome se nije prepoznala.

Ugledna nezavisna i nevladina organizacija iz Njujorka, Hjuman rajts voc objavio je, naime, 6. aprila izvjestaj pod nazivom "Policijsko nasilje u Makedoniji". Oslanjajuci se na vlastite izvore i uobicajenu metodologiju prezentirana je jedna podugacka analiza u kojoj se za policijsko nasilje, zbog ignoriranja ove pojave, okrivljuje makedonska vlast, a istovremeno se sugerise kako medjunarodna zajednica sve to tolerira. Prema ovome izvjestaju makedonska policija veoma cesto primjenjuje silu i to posebno prema pripadnicima nacionalnih manjina, ali i prema drugim makedonskim gradjanima koji imaju vlastita politicka ubjedjenja ili pripadaju nizim socijalnim i ekonomskim slojevima. Posebno mjesto u dokumentu zauzimaju prekoracenja ovlastenja od strane policije u poznatom gostivarskom slucaju. Podsjecanja radi, prilikom skidanja albanske zastave sa gostivarske vijecnice, u sukobu policije i demonstranata, pocetkom jula prosle godine troje etnickih Albanaca je poginulo, a vise od stotinu ranjeno. Makedonskim se zvanicnicima prigovara sto su, i pored evidentnog prekoracenja ovlastenja od strane policajaca, ovima javno cestitali i tako, zapravo, porucili kako ce vlast i ubuduce primjenjivati silu. U spornom izvjestaju, takodje se sugerise kako je djelimicni krivac za sve ovo i americka vlada koja je obucavala makedonske policajce, ucesnike u gostivarskim dogadjanjima. Hjuman rajts voc navodi kako je uz americku pomoc skolovano oko 350 policajaca iz Makedonije. Pod kritickom lupom nasla se i ovadasnja misija OSCE-a koja je,navodno, propustila komentarisati sporne dogadjaje.

Izvjestaj je, shodno ovdasnjoj praksi, razlicito prihvacen. Zvanicna vlast ga je, posredstvom vladinog portparola Zorana Ivanova, ocijenila kao irelevantan. Ivanov je iskazao rezervu prema metodologiji kojom se sluzi Hjuman rajts voc, ponudio mu konsultaciju sa Vladom u ovakvim prilikama, te "dodatnu edukaciju". Zanimljivo je da su mediji koji se obicno kvalifikuju kao "drzavni" potpuno ignorirali izvjestaj, vjerovatno takodje smatrajuci da je irelevantan, mada su u nekim ranijim slucajevima, kad je slika o Makedoniji bila pozitivna ili kad su se pod kritickom lupom nasli neki susjedi, ti isti mediji veliki prostor posvecivali irelevantnim humanitarcima iz Njujorka. Potpuno razlicito reagovale su opozicione partije i, naravno, njima privrzeni mediji. Sa te strane, izvjestaj se cijeni kao veoma bitan, buduci Hjuman rajts voc ima veliki uticaj na vecinu svjetskih vlada i njegovi bi nalazi mogli negativno uticati na ugled koji Makedonija uziva u svijetu.

S posebnim interesiranjem, medjutim, ovdasnja publika ocekivala je reakcije prozvanih medjunarodnih faktora. Prva se oglasila americka ambasada. Odlucno je demantovana odgovornost Vasingtona za ponasanje pojedinih policajaca prilikom proslogodisnje intervencije u Gostivarsku, a istovremeno je osporena cifra od oko 350 policajaca koji su educirani uz americku pomoc. Ambasada je, takodje, odbila procjenu po kojoj je propusteno da se komentiraju sporna dogadjanja, tvrdeci kako je obezbijedila cjelosno i fakticko prikazivanje slucaja. Ni misija OSCE-a stacionirana u Makedoniji nije se suglasila sa ocjenama Hjuman rajts voca prema kojima ona ne obraca dovoljno paznje pojavama krsenja ljudskih prava u ovoj drzavi. Na kritike kako sluzbenici OSCE-a uvijek ostaju bez javnog komentara dok se u Makedoniji desavaju slucajevi krsenja ljudskih prava, skopska Misija odgovara da je mnogo "ucinkovitije da se rjesenja nalaze u direktnoj komunikaciji sa involviranim stranama, nego preko publiciteta u medijima". I pored cinjenice da se sa humanitarcima ne slazu u ocjeni vlastitog doprinosa, sluzbenici OSCE-a na privremenom radu u Skopju nalaze da sporni izvjestaj u golemoj mjeri reflektira ovdasnje stanje posmatrano iz aspekta organizacije za ljudska prava.

Hjuman rajts voc promptno je odgovorio na pomenute reakcije. OSCE-u se jos jednom prigovara upravo cinjenica sto se sluzi tihom diplomacijom umjesto da otvoreno osudi makedonske vlasti. Motivi za ovakvo djelovanje sluzbenika najvise evropske instance za sigurnost prepoznaju se u potrebi za promoviranje makedonske stabilnosti. Medjutim, Hjuman rajts voc vjeruje kako se taj cilj ne moze postici "ignorisanjem policijske brutalnosti i ispolitizaronosti sudova. Zloupotreba ljudskih prava, osobeno u odnosu na smanjenje prava manjina, nedvosmisleno ce doprinijeti tenzijama i konfliktima". Makedonija se, dakle, prema tumacenju "humanitaraca", od strane OSCE-a, UN i posebno Sjedinjenih americkih drzava, smatra veoma vaznim partnerom u jugoistocnoj Evropi i jednim od kljucnih oslonaca za stabilizaciju regiona i zato se njenim vlastima otvoreno gleda kroz prste.

U ovome kontekstu posebno se apostrofira naklonost americke vlade prema zvanicnom Skopju. U pomenutom odgovoru koji su opozicioni mediji opsirno citirali, a neki od njih i u cjelosti prenijeli, tvrdi se, kako je po izricitom nalogu Stejt dipartmenta, Komisija za ljudska prava UN 22. aprila ove godine odlucila da se mandat Specijalnog izvjestioca za ovu oblast na prostorima bivse Jugoslavije ubuduce ne odnosi i na Makedoniju.

AIM Skopje

BUDO VUKOBRAT