SLIKA I PRILIKA BH PRIVREDE

Tuzlanski sajam "Promo"

* Ovogodisnja privredna smotra privukla vise proizvodjaca za razliku od prethodnih kad su dominirali trgovci x Evropska unija nastoji da u BiH privuce sto vise stranih investitora x Ima li u nasoj drzavi previse sajmova?

AIM, SARAJEVO, 05.05.98. Protekle sedmice Tuzla je bila domacin mnogobrojnim privrednicima, menadzerima, naucnim radnicima, ali i politicarima ne samo iz BiH vec i inozemstva. Na Petom Medjunarodnom proljetnom sajmu Promo 98 i Medjunarodnom forumu "Perspektive", ciji je organizator bilo preduzece "Promo internacional" Tuzla, okupio se veliki broj ucesnika iz 17 zemalja koji su - zastupajuci svoje firme i naucne institucije - dali doprinos uspostavljanju poslovnih veza i procjenama stanja u BiH i njenoj perspektivi. Kao sto to obicno biva u nasoj drzavi, ni ovaj put nije izostala podrska medjunarodne zajednice, ciji predstavnici su ukazali kako BiH u obnovi i izgradnji uziva veliku podrsku svijeta.

I mada je rijec o privrednoj smotri savremenih dostignuca i naucnim analizama na temu "Regionalni razvoj i saradnja na podrucju zemalja centralne i jugoistocne Evrope", nije mogao ostati nezapazen ni istup politicara koji su ovaj put ipak vise govorili o ekonomiji i privrednom oporavku nego o politici. Posebnu pozornost na otvaranju Proma pobudile su rijeci ambasadora Evropske unije Donata Chierinia koji je ustvrdio da politicke prilike cesto ne idu u korist ekonomskog razvoja, ali je ipak obecao da ce EU obezbijediti trziste za proizvode iz BiH. Zato ce EU uciniti sve da privuce sto vise stranih investitora u nasu drzavu kako bi brze krenuo oporavak i ekonomski razvoj. Haris Silajdzic, kopredsjedavajuci Vijeca ministara BiH, otisao je i korak dalje tvrdnjom da BiH ceka sansu da udje u Evropu, ali - uporedjujuci nas sa pacijentom - istakao da lijecenje treba sto prije poceti. Ulaskom u Evropu, smatra kopredsjedavajuci, mnogi problemi u BiH (i politicki i ekonomski) bili bi brze rijeseni. No, kako govoriti o evropskim integracijama kad se ni unutar nase drzave ne ide na ujedinjenje njenih dijelova.

Mnoge od ovih i slicnih tvrdnji mogle su se prepoznati na Sajmu, na standovima, ali i u susretu privrednika. Unutar BiH jos uvijek se osjeca - sa rijetkim izuzecima - nepovezanost ekonomija Federacije i Republike Srpske.

Na Promu su bile rijetke firme iz Republike Srpske. Stidljivo se na jednom standu zastupnika iz Jugoslavije mogao vidjeti reklamni pano "Trudbenika" iz Doboja, ali ne i njegov proizvod. A sta je sa ostalim preduzecima iz RS, poput banjaluckog "Rudi Cajaveca", zvornickog "Biraca", bijeljinske "Secerane" i dr?

Promo 98 je, dakle, neupucenom promatracu dao jasan trenutni presjek stanja u ekonomiji BiH, mada u nesto svjetlijem tonu od realnog. Naime, na tuzlanskoj privrednoj smotri pojavio se veliki broj bosanskohercegovackih izlagaca iz proizvodne sfere, posebno proizvodjaca hrane, sto je kuriozitet u odnosu na ukupno stanje u privredi, jer su se do sada na ovakvim smotrama pojavljivale najvise trgovacke firme. Primijeceno je da su neke trgovacke firme, poput Privatnog preduzeca "Stanic" iz Kiseljaka svoju dosadasnju djelatnost prosirile na proizvodnju, sto u ovim vremenima svakako raduje. Na dva susjedna standa (na dosta velikom prostoru) izlagale su dvije mesne industrije - "Lijanovici" iz Sirokog brijega i "Stanic" iz Kiseljaka, sto u zdravoj utakmici na trzistu moze donijeti vecu konkurenciju i nize cijene hrane. Zivost na ova dva standa ne mora znaciti i velike efekte, jer poznatiji strani izlagac hrane - PIK iz Vrbovca se zalio na losu posjetu i krajnji los ucinak na Promu.

U zavisnosti od velicine firme i njene domicilne lokacije ocjenjivan je i sajam u Tuzli. Za neke manje firme i dva-tri sitna ugovora mogu znaciti mnogo, a za one vece to je kap vode u moru. "Komarova" Tvornica gipsa iz Donjeg Vakufa je prezadovoljna ugovorom o isporuci njenih proizvoda jednom jugoslovenskom preduzecu u vrijednosti dvadesetak hiljada njemackih maraka. U vrijeme kad se u BiH proizvodni kapaciteti koriste sa dvadesetak posto, nekoliko sitnih poslova znaci mnogo, pa i gore spomenuti.

Na Promu 98 obnovljene su neke ranije poslovne veze sa preduzecima iz bivse Jugoslavije. Nekoliko tuzlanskih firmi - poput Dite i "Siporeksa" - vec godinu-dvije uspjesno saradjuju sa srbijanskim preduzecima, dok drugi pokusavaju da nakon sest godina ponovo obnove saradnju. Zna li se ovo, onda ne cudi sto se na Promu pojavilo desetak preduzeca iz Jugoslavije, mahom proizvodjaca gradjevinskog materijala koji svoju sansu vide u obnovi i izgradnji BiH. Ko ce od njih dobiti poslove, presudna ce biti cijena i kvalitet proizvoda.

U sedam dana odrzavanja Sajma 270 izlagaca iz 17 drzava na prostoru oko 6.300 kvadratnih metara predstavilo je svoja dostignuca. I koliko god izgledalo da neki proizvodi, pogotovo luksuzni, nemaju sta traziti na trzistu BiH, pomnim promatracima nije moglo pomoci da i skupa roba - cak luksuzna - upravo na sajmu nadje kupca. Ilustrativan primjer za to je jedan tip putnickog vozila marke "renault" sa cijenom od oko 120.000 DEM, koga je kupio vlasnik jedne privatne firme iz BiH.

Krajnji efekti Proma 98 ce se znati ovih dana kad organizator sumira rad. Interesantno bi bilo kada bi i najvece firme (izlagaci na Sajmu) obznanili svoje ugovore sklopljene u Tuzli. Rezultat bi tada bio potpun i ukazao bi u cijelosti na svrsishodnost odrzavanja sajmova. Ovo tim prije sto se u BiH - koja jos nije obnovila vecinu proizvodnih kapaciteta te nema trenutno neku znacajniju ponudu proizvoda - odrzava podosta sajmova slicnog tipa. Cak dvadesetak godisnje. Nije li to za malu drzavu, kakva je nasa, i previse? Podsjetimo se da gotovo svaki kanton od njih 10 u Federaciji (izuzev gorazdanskog i livanjskog) ima svoje sajmove, a neki i po dva organizovanja godisnje. Samo sarajevska "Skenderija" organizuje desetak specijalizovanih. Na pitanje novinara AIM da li u BiH ima previse sajmova, direktor "Promo Internacionala", Vinko Curo, kategoricno tvrdi da ih nema previse i da su njihovi efekti zadovoljavajuci. Ako je tako onda se i Peti proljetni Promo u Tuzli - uzimajuci u obzir sve receno i ono sto se vidjelo u proteklih sedam dana - moze ocijeniti uspjesnim. Ipak, ocekivani priliv posjetilaca - pa mozda i izlagaca - nije ostvaren. Hoteli u Tuzli nisu bili 100 posto popunjeni, a i pojedini prostori na Sajmu otkazani su, jer na njima (na rezervnim standovima) nije bilo nekoliko izlagaca.

Ocito je da ce naredne godine i kretanja u privredi isprofilirati potrebu za odrzavanjem sajmova u BiH, u prvom redu kroz ekonomske kategorije. Iz tih razloga ovogodisnji majski ZEPS u Zenici organizator - Poslovni sistem RMK Zenica otkazao je, zadrzavajuci samo jesenju smotru. Hoce li se presabrati i jos neki organizatori sajmova u BiH i ugasiti nepotrebne smotre, pokazace vrijeme.

Raif CEHAJIC (AIM, Sarajevo)