ZENE UMIRU U TRUDNOCI

Proklamovanje "sigurnog materinstva"

* Ova godina je posvecena sigurnom materinstvu, na preporuku Svjetske zdravstvene organizacije. U Bosni trudnice nisu zdravstveno bezbjedne, ali ni mnoga tek rodjena djeca...

AIM, SARAJEVO, 28.04.98. Svakog dana u svijetu umire oko 1.600 zena pri porodu, za vrijeme trudnoce ili zbog komplikacija koje nastaju u trudnoci. To je oko sest stotina hiljada smrti zena koje su zeljele postati majke, i uglavnom isto toliko nerodjene djece. Podatke je ovih dana objelodanila Svjetska zdravstvena organizacija, povodom Svjetskog dana zdravlja koji je obiljezavan uz moto "Sigurno materinstvo". Receno je i da trudnoca nije bolesno, nego normalno fiziolosko stanje, no sa sobom nosi rizike za zdravlje i zivot majke i djeteta. Trudnoca bi trebalo da bude poseban dogadjaj u zivotu zene, pa i cijele njene porodice. No, u zemljama u razvoju, u koje BiH spada i to na nizim dijelovima ljesvice, trudnoca je veoma cesto put u nepoznato. Jer, za mnoge se majke ona pretvara u vrijeme straha, patnje a nazalost i smrti, sto njene sto njenog nerodjenog ceda.

To su bili osnovni razlozi da je ova godina posvecena sigurnom materinstvu, ali i zdravlju zene uopce. Svjetska zdravstvena organizacija je posvecivala posebnu paznju zdravlju zena i zdravom potomstvu i ranije, a kroz neke, od svih clanica prihvacene dokumente.

• Medju mnogim programima SZO nijedan nije tako vazan koliko dugorocni "Zdravlje za sve do 2000". Taj program ima svoje brojne ciljeve. Medju prvima je ovaj koji se odnosi na zdravlje zene. Prema tom cilju do kraja ovog milenija treba raditi na postizanju napretka u zdravlju zene, a da bi do toga doslo SZO je pozvala sve vlade da se angazuju na poboljsanju zdravlja zena, majki posebno, rijeci su Jeana la Libertea, predstavnika SZO za BiH, koji istice da samo profesionalci, dakle zdravstveni radnici nisu jedini pozvani da realizuju zacrtane ciljeve. Prema cilju osam jedinstvene strategije "Zdravlje za sve do 2000" treba odrzati i nastaviti poboljsavanje zdravlja zena i to smanjenjem maternalne smrtnosti na manje od 15 na stotinu hiljada zivorodjene djece, zatim smanjenjem zdravstvenih problema jedinstvenih za zene uopce, a posebno onih koji se odnose na zenin socioekonomski status i opterecenost zbog njene visestruke uloge u zivotu, potom smanjiti incidencu i nepovoljne zdravstvene posljedice seksualnog zlostavljanja, kucnog nasilja i silovanja, te obezbjedjenjem podrske zenama putem neformalne zdravstvene zastite i napokon smanjenjem za bar 25 procenata razlika u maternalnoj smrtnosti medju razlicitim geografskim regijama i socioekonomskim grupama. Ciljevi, po stavovima SZO mogu biti postignuti poboljsanjem primjene strategije i to putem posebne paznje posvecene zenskom zdravlju, obezbjedjenjem poboljsane podrske i njege za vrijeme trudnoce, ukljucujuci i pazljivu upotrebu perinatalne tehnologije i promjenama u socijalnom okruzenju i zivotnom stilu.

Sve je to potrebno, kako se objasnjava, stoga sto zene predstavljaju onu populacijsku grupu koja je u relativno nepovoljnom polozaju u smislu njihovog zdravstvenog, ali i socioekonomskog statusa. Zene imaju zdravstvene probleme, uz ostale, koji su vezani za njihovu reproduktivnu funkciju i menopauzu. Iako maternalni mortalitet nije vise glavni zdravstveni problem uopce, ipak 48 odsto ukupne populacije zive u zemljama gdje je maternalna smrtnost veca od 15 na stotinu hiljada zivorodjenih. Stavise u nekim zemljama je procenat maternalne smrtnosti 1990. godine bio veci nego deceniju ranije.

Uz objasnjenje ciljeva iz Strategije "Zdravlje za sve do 2000" istaknuta je i cinjenica da drustveni polozaj zene ima znacajan uticaj na njezin zdravstveni status. Taj drustveni polozaj je razlicit po pojedinim zemljama. Istice se i da se sam zdravstveni sektor ne moze nositi sa tako znacajnim problemom kao sto je zdravlje zene, na sto je ukazao i predstavnik SZO za BiH.

Kakva je situacija u Bosni i Hercegovini?

• Tuzni su nasi parametri, govori doc.dr. Senad Mehmedbasic, predsjednik Udruzenja ginekologa Federacije BiH. - Oni su, bez sumnje, posljedica rata i situacije gdje je sistem zdravstvene zastite bio u potpunosti ukinut, ili se svodio na improvizacije kao u opkoljenom Sarajevu. Cinjenica da je prosle godine u BiH rodjeno oko 30 hiljada djece ne znaci mnogo. Jer stopa opceg fertiliteta je 1,7 odsto sto znaci da jedna generacija ne mijenja drugu. Ili, jedan bracni par koji ima u prosjeku manje od dvoje djece ne mijenja se prostom reprodukcijom.

Ni time nisu iscrpljeni negativni indikatori u populacionoj strukturi be-ha drzave. Sve je manje prvorotki, a zene tek u zrelijim godinama radjaju drugo ili eventualno trece dijete. Jedan od bitnih parametara ljudskog zdravlja je smrtnost zena pri porodu. U Evropi ih je deset na stotinu hiljada poroda. U zapadnim i razvijenim zemljama ispod je te brojke. Kod nas, posebno u pojedinim dijelovima BiH, smrtnost je visestruko veca. U Tuzli je, primjerice, prosle godine iznosila 80, sto je osam puta veca smrtnost od evropskog prosjeka. Izrazeno u apsolutnim brojkama, umiralo je pet zena na sest hiljada poroda. U zapadnom Mostaru su 1995. godine umirale cetiri zene na hiljadu poroda. Stopa je bila 120, dok je u Sarajevu stopa smrtnosti porodilja bila

1. Za prva tri mjeseca ove godine u Zenici se stopa smrtnosti popela preko 80!

Uz te i takve tragicne podatke, prema daljem kazivanju doc. Mehmedbasica, idu i oni o pobacajima. Samo u Sarajevu na hiljadu trudnoca izvrseno je 115 prekida trudnoce. Porazavajuci je podatak da samo 5 odsto be-ha zena primjenjuje kontracepciju! I dalje: stopa prijevremenog radjanja pred rat bila je 14 promila. Danas je u razvijenim zemljama izmedju sedam i devet promila. Tokom rata je kod nas dostigla 32 promila. Sve vise se djece radja prije vremena, sa urodjenim deformitetima, a povecava se smrtnost dojencadi. Ljekari su gotovo nemocni pred najblaze receno neznanjem i nezalaganjem drustva, te ne mogu mnogo uticati na mijenjanje ovakve situacije, u prvom redu zbog nedostatne opreme ali i nemogucnosti da prate savremene strucne tokove.

Sarajevska Ginekolosko akuserska klinika je, primjerice, prije rata bila dostigla svjetski nivo po opremljenosti, kadrovima, pa i komforu u kojem su se zene poradjale i djeca zapocinjala zivot. Rat je to, medjutim, unistio. Sada se djeca radjaju u prilicno teskim uvjetima. Za one bebe kojima je neophodna dodatna njega nema dovoljno mogucnosti za to. Intenzivna njega gotovo ne postoji, kao ni oprema za perinatalnu ginekologiju... Ipak ljekari veoma mnogo rade.

• Tokom prosle godine imali smo 4.785 porodjaja, govori dr. Jadranka Dizdarevic, ljekarka u sarajevskoj GAK. Od toga smo imali 235 prijevremenih poroda, ili 4,9 odsto, sto je znatno bolje nego u ratnom periodu kad se radjalo oko 12 odsto djece prije vremena. Upravo prije vremena rodjene bebe zahtijevaju intenzivnu jedinicu koja je vrlo slaba, gotovo da ne postoji. Imamo samo nekoliko inkubatora koje smo dobili u toku rata. Unisten nam je respirator i veoma mnogo instrumenata i opreme. Kadar je, nazalost, takodjer reduciran.

Kad je rijec o sigurnom materinstvu, cemu je posvecena ova godina, zene sa patoloskom trudnocom u Sarajevu, a samo je malo bolje u nekim drugim dijelovima BiH, gotovo nemaju sansi da dobiju ono sto im treba. Sarajevska Ginekolosko-akuserska klinika oskudijeva u kapacitetima-bolesnickim posteljama. Samo mali broj anomalija moze se na vrijeme uociti i preduzeti sto je potrebno za bezbjednost zene i djeteta. Sve je tim znacajnije sto se veliki broj zena odlucuje na radjanje nakon 38 godina zivota kad su povecane mogucnosti radjanja djeteta sa nekim deformitetima. Kod takvih trudnoca je potrebno, na primjer, uraditi aminocintezu, sto u Sarajevu i BiH nije moguce. Ono sto ljekare posebno boli, napominje dr. Dizdarevic, je i cinjenica da sve zene nisu ravnopravne. Recimo, ukoliko je zena iz zapadne Hercegovine ili Kiseljaka bez muke ce dobiti uputnicu za Zagreb gdje ce joj biti uradjene pretrage. Za one iz Sarajeva ili Zenice vrijede drugi propisi. Same moraju platiti pregled.

Na sarajevskoj se klinici, ipak, radi i na preventivnoj zastiti zena. Prosle je godine 2.300 zena pregledano radi ranog otkrivanja raka cerviksa materice. Uzeto je vise od tri hiljade briseva za PP test, nakon cega je kod 75 zena uradjen konus materice i tako sprijeceno dalje oboljevanje. Kod 30 zena je otkriven pocetni karcinom, kod sedam vec uznapredovali, a kod 35 takozvane lakse i teze displazije. U okviru aktivnosti na zastiti zdravlja zena uradjeno je oko 3.800 laksih i slozenijih operativnih zahvata.

Mnogo vise na prevenciji oboljenja i ranom otkrivanju malignih oboljenja radi, sto je razumljivo, primarna zdravstvena zastita. U Sarajevu je vec vise mjeseci u toku akcija ranog otkrivanja raka grlica materice. Prema kazivanju dr. Almase Softic, direktorice centra za zdravstvenu zastitu zena i materinstvo, samo u prva tri mjeseca je otkriveno 80 prekarcinoma, sto znaci da je sprijeceno toliko teskih oboljenja i mogucih smrti. "To, na zalost, nikog ne zanima, ogorcena je dr. Softic. Politicari nisu ni svjesni sta to znaci. Mi smo time spasili ne samo zenu, nego joj omogucili potomstvo, spasili porodicu. O tome se u parlamentu ne govori. Kako i bi kad tamo sjede samo tri zene. A i one ne dolaze da od nas dobiju informacije. To je sramota".

Kao jos vecu sramotu ova ljekarka navodi cinjenicu da neki rukovodni organi u srednjim skolama onemogucavaju nastavu o humanim odnosima medju polovima! A upravo to se procjenjuje neophodnim za zdravlje zene. Dr. Softic posebno istice potrebu za redovitim kontrolama trudnoce, posto je u periodu izmedju 12 i 14 sedmica graviditeta ultrazvucnim pregledom moguce otkriti eventualni deformitet, lijeciti ga ili sprijeciti radjanje djece sa deformitetima.

• Za to imamo prilicno dobre mogucnosti, jer uz pomoc kolor doplera otkrivamo mnogo sta, veli dr. Softic. - Ali sta cemo ako nam zene ne dolaze. Ne cine to jer nisu poucene o potrebi za tim pregledima.

Ova ljekarka je jos ogorcenija na najavljeno smanjenje porodiljskog odsustva sa godinu dana na sest sedmica (predlozeni akt kojim se to regulise, naime, predvidio je minimum porodiljskog odsustva od sest sedmica umjesto dosadasnjih godinu dana, pa postoji bojazan, obzirom na privatizaciju, da ce vecina priznavati samo taj minimum, pa cak i otpustati s posla zene koje zele da duze bdiju nad svojim tek rodjenim cedom). Istice iskustva drugih zemalja (primjerice Hrvatske) gdje duzina porodiljskog dopusta moze biti i do tri godine za vise djece, te kumstvo predsjednika drzave... Ukoliko se kod nas skrati porodiljsko odsustvo sve ce se manje mladih zena odlucivati na radjanje, pa cemo dobiti pravu demografsku rupu. To je tim opasnije sto uglavnom ne funkcionisu djecje predskolske ustanove.

• Mnogo je mladih poginulo u ratu, veliki broj ih se raselio sirom svijeta a i dalje odlaze, govori dr. Softic. - Da li je ovom drustvu stalo da se poveca natalitet? Razmisljaju li politicari o tome. Pita li iko zdravstvene radnike ista. Govorilo se o "bebi bumu" nakon rata. Nismo to docekali. I necemo ako se ovako nastavi. Stavise, izgleda kao da neko zeli da kazni omladinu koja je ostala ovdje i koja treba da radja novu generaciju!

Svjetska zdravstvena organizacija, eto, predlaze bolju zastitu zdravlja trudnica - sigurno materinstvo. I u BiH, koja je clanica te svjetske asocijacije, tacnije Sarajevu, bilo je rijeci o tome na "prigodnoj akademiji" i okruglom stolu uprilicenim u povodu Svjetskog dana zdravlja. Ali, to je sasvim nedovoljno, obzirom da skupovi nisu bili posjeceni. Zapravo, zdravstveni radnici su sami sebi govorili. Ono sto vec oni znaju, a ostale ne zanima. Sadasnje bh. vlasti ocito razmisljaju kako malodobna djeca nisu glasaci, pa cemu se oko toga truditi!

Amina AHMETASEVIC (AIM, Sarajevo)