SVE BUM VAS TUZIL!

AIM, ZAGREB, 26.4.1998. Viktor Ivancic, spiritus movens splitskog satiricko-politickog tjednika "Feral Tribune" svojedobno se poalio kako je u Hrvatskoj iznimno teko baviti se satirom. On pri tom nije mislio na stalne sudske progone i pritiske vlasti kojima je - ponajcesce zbog britke satire - izlozen njegov list. Ivancic se pozalio na cinjenicu da je aktualna hrvatska vlast uvijek za korak ispred satiricara: kolikogod oni duhoviti bili, ta vlast u pravilu ucini nesto smjesnije. Jer, tko bi se nasmijao satirickom pretjerivanju, u kojem bi, opisujuci stanje medija, netko napisao da cijela vlada jedne drzave, s premijerom i 22 ministra, tuzi nekog novinara. I satira, mada uvijek pretjeruje, klonila bi se takve usporedbe. No, Vlada hrvatskog premijera Zlatka Matese, s postrojena 22 ministra, podnijela je tuzbu protiv novinara "Globusa", Davora Butkovica, uvrijedjena zbog teksta kojeg je ovaj, pod naslovom "Hrvatska je Vlada korumpirana i pod utjecajem organiziranog kriminala", svojedobno objavio.

Ovih dana Opcinski je sud u Zagrebu odbacio spomenutu tuzbu, pa je Butkovic, bar sto se prvostupanjskog postupka tice, oslobodjen. Sudac je naime smatrao da cinjenica sto je novinar "Globusa" pisao o izvjestaju americke konzultatntske agencije "Kroll", a sto je bilo "lose za hrvatsku vlast, hrvatsku Vladu i sve njene ministre", sama po sebi "nije, ne moze i ne smije biti dostatan razlog za kaznjavanje hrvatskog novinara, koji je javno u hrvatskom tisku, profesionalno i vjerno" objavio misljenje americke tvrtke.

Svugdje u svijetu - uz pretpostavku da je takva skandalozna tuzba uopce igdje moguca - vlada bi, zajedno s premijerom, nakon takve sudske pljuske podnijela ostavku. U Hrvatskoj se to, dakako, nije dogodilo, mada je americka agencija "Kroll", u medjuvremenu, za potrebe sudskog postupka pismeno potvrdila kako je u svom izvjestaju o korumpiranosti "mislila upravo na hrvatskog premijera i sve ministre", a ne na vlast opcenito, kako je to sudu pokusao predstaviti odvjetnik hrvatske Vlade.

Ta skandalozna tuzba, kojom se aktualna hrvatska vlast dodatno kompromitirala u medjunarodnoj javnosti, samo je medjutim uvod u jos skandalozniji sudski proces koji ce, sredinom svibnja, biti nastavljen na Zupanijskom sudu u Zagrebu. U procesu protiv "Feralovaca" Viktora Ivancica i Marinka Culica, koji se po sudu razvlaci vec trecu godinu, tuzitelji medjutim nisu premijer i 22 minsitra, vec ovaj put osobno predsjednik Republike Hrvatske. Dr. Franjo Tudjman je svojedobno, nakon sto su spomenuti novinari, svaki na svoj nacin ismijali njegovu ideju o pomirenju ustasa i partizana i stvaranju zajednickog memorijalnog parka svim hrvatskim zrtvama u Jasenovcu, osjetio jaku dusevnu bol. Potom je uslijedila tuzba za "klevetu" i "uvredu", koja je - kaznjavanjem Ivancica i Culica - trebala ublaziti predsjednikove patnje.

Najsmjesnije u svemu je to da se "Feralovcima" u tuzbi ponajvise zamjeralo sto su Tudjmana, zbog njegove ideje o "miksanju kostiju" u Jasenovcu proglasili deklariranim sljedbenikom spanjolskog generalisimusa Francisca Franca. Tudjman je, naime, sam i ni od koga izazvan, u vise navrata vrlo pohvalno govorio o Francu, pa je tako primjerice, jos 1991. ustvrdio (u intervjuu "Startu") da je "jedna Spanjolska u Francu imala hrabrosti i mudrosti kazati kako su se i komunisti i falangisti borili za Spanjolsku", cime je "omogucio normalan razvitak demokracije u svojoj zemlji". Oslobadjajucu, prvostupanjsku presudu protiv dvojice "Feralovih" novinara Zupanijski je sud u Zagrebu ponistio, pa ce 18. svibnja ove godine uslijediti nastavak, s mogucnoscu da Ivancic i Culic, budu osudjeni na kaznu zatvora od godinu dana. U medjuvremenu, sudski vjestak kojeg je preporucila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, trebao je za potrebe sudskog procesa, objasniti politicke doktrine generalisimusa Franca i hrvatskog predsjednika i takodjer generala, Tudjmana. Sve to s ciljem kako bi se utvrdilo je li Tudjman doista - kako su napisali "Feralovi" novinari - deklarirani sljedbenik spanjolskoga diktatora.

No, ovih dana Ivanciceva teza o tome kako se u Hrvatskoj iznimno tesko baviti satirom, dobila je jos jednu potvrdu. I to ne od bilo koga, vec upravo od predsjednika Tudjmana. On je naime, razgovarajuci nedavno u Zagrebu s Carlosom Westendorpom, visokim predstavnikom medjunarodne zajednice za provedbu mirovnog sporazuma u Bosni, rekao kako ce ga (Tudjmana) povijest svrstati uz bok generala Franca, "kao spasitelja zapadne civilizacije". Iako je tu Tudjmanovu misao, koju je iznio pred Westendorpom,

1. travnja u "The New York Timesu" objavio Chris Hedges, zanimljivo je da jos nije uslijedila tuzba za uvredu i klevetu. No, sto ce sada siroti sudski vjestak, pocne li dokazivati da su politicke doktrine Franca i Tudjmana dijametralno suprotne? Morat ce se usprotiviti samom Tudjmanu, a valjda je hrvatski predsjednik, uz to i povjesnicar, najkompetentniji za ocjenu i usporedbu svoje politicke doktrine sa svjetskim uzorima. Zato ce biti zanimljivo pratiti nastavak sudskog procesa, jer ce se sudac naci u neobranom grozdju. Jest da je Tudjman "oklevetan" i "uvrijedjen" "Feralovom" tezom kako je deklarirani Francov sljedbenik, no isto je tako tocno, da se sam, pred Westerndorpom, svrstao uz njegov bok, "kao spasitelj zapadne civilizacije".

Ta prica o odnosu najvisih hrvatskih vlasti prema novina(ri)ma

• sto neodoljivo podsjeca na vic o Zagorcu koji se nakon mukotrpnog visegodisnjeg pecalbarenja vratio u svoju hizu, pa po stolu rasprostro sveznjeve maraka, a na upit zadivljenih i zavidnih susjeda "kaj bu delal s tolikim penezima" mirno odgovorio: "Sve bum vas tuzil" - postala je, nazalost, opcim mjestom svih razgovora o stanju hrvatskih medija.

Skandalozne tuzbe raznih drzavnih i stranackih celnika protiv novinara naprosto su zatrpale ionako pretrpane sudove uzvitlavsi usput toliko prasine da su prilicno zasjenile sva nastojanja "Foruma 21", "pobunjenika" iz "katedrale hrvatskog duha", (floskula Antuna Vrdoljaka kojom je svojedobno opisao Hrvatsku televiziju) da HRT iz drzavno-partijske televizije pretvore u javnu. Skupina televizijskih novinara, na celu s Damirom Matkovicem, iako malo prekasno, tek kad je na vlastitoj kozi osjetila kako prolaze oni koji odbijaju bespogovorno sluziti vlasti, uspjela je - potpomognuta pritiscima medjunarodne zajednice - isposlovati pojavljivanje prijedloga o izmjenama Zakona o HRT-u pred hrvatskim Saborom. Najznacajnija promjena trebala bi biti privatizacija Treceg programa, koji bi, dodje li u ruke doista nezavisnih profesionalaca, mogao postati konkurencijom dvama drzavnim kanalima. No, da ce se drzava tesko odreci posvemasnjeg nadzora na najvazniji i najutjecajniji medij, govori i "dogadjanje naroda" koje je ovih dana zahvatilo Hrvatsku televiziju. Sada su naime naglo probudjeni sindikati odjednom uzeli u zastitu djelatnike koji bi mogli ostati bez posla dodje li do privatizacije Treceg programa, optuzujuci pritom upravo "Forum 21" da je zakuhao cijelu stvar. Cudno je sto se sindikat probudio tek sada i sto je ugodno spavao svih ovih godina, tokom kojih je - prema nekim procjenama - vise od 300 televizijskih djelatnika stavljeno na led.

Hrvatska je tek tek prije nekoliko tjedana dobila novi dnevni list - sareni tabloid iz medijskog imperija Ninoslava Pavica - "Jutarnji list". Nevidjena reklama koja je prethodila pojavi tih novina uspjela je prvoga dana rasprodati gotovo cjelokupnu tiskanu nakladu, koja je, prema tvrdnji izdavaca, iznosila 200.000 primjeraka. No, ono sto je uspjela bombasticna - i kad su mediji u pitanju - do sad u Hrvatskoj nevidjena reklama, nije poslo od ruke i urednicima "Jutarnjeg". Prema procjenama novinskih znalaca, taj novi, sesti hrvatski dnevni list (ne racunajuci neke minorne pokusaje), ne prodaje se u nakladi vecoj od 50.000 primjeraka. To je daleko ispod ocekivanja izdavaca, koji, ne dogodi li se kvalitativni pomak, tesko moze racunati na povrat ulozenih 12 milijuna maraka. Nesreca je "Jutarnjeg lista" sto je paralelno s njegovom pojavom uskrsnula i velika financijska afera u Dubrovackoj banci, u koju je do grla upetljan jedan od najpoznatijih hrvatskih tajkuna Miroslav Kutle. Kako Ninoslav Pavic s Kutlom ima podosta poslovnih veza, "Jutarnji list" u cijelom se financijskom skandalu, koji je uzdrmao cijeli hrvatski bankarski sustav, ponasao poput nevinog u ludnici. Dakako da to nije ostalo nezamjeceno, pa je cijela velika prica o nezavisnosti tih novina, bucno tresnula u vodu.

Medijska slika Hrvatske, bez obzira na sve sto se na sceni dogadja, i dalje je ostala onakva kako je svojedobno opisana u hipotetskom razgovoru sto su ga vodili Tudjman i Napoleon. Kad se Tudjman pozalio velikom vojskovodji Napoleonu kako bi, da je na pocetku rata u Hrvatskoj imao vojsku poput njegove, skrsio pobunu krajinskih Srba za nekoliko dana, Napoleon mu je odgovorio: "A da sam ja imao medije poput vasih ni danas se ne bi saznalo za Waterloo".

DRAGO HEDL