GDJE GOD NADjES ZGODNO MJESTO DZAMIJU SAGRADI

Ove godine u Sarajevu se gradi deset novih dzamija

AIM, SARAJEVO, 22.04.98. Sarajevska postratna slika obiluje kontrastima. Ocekujuci privatizaciju nekadasnji giganti nekadasnje Jugoslavije "Energoinvest", "Unis", "Hidrogradnja" i "Famos" lagano, tiho, sigurno i nimalo dostojanstveno umiru, desetine hiljada nezaposlenih medju kojima i veliki broj demobilisanih boraca uzaludno obilaze biroe za zaposljavanje, uz penzionere i mnoge druge socijalne kategorije zive na ivici bijede. Ako i tu ivicu vec nisu presli.

To je jedna strana medalje. Njeno nalicje je sasvim drukcije. Novopeceni bogatasi, najcesce ratni profiteri, grade nove hotele ili poslovne prostore na lokacijama koje sebi nisu "u onim mracnim vremenima" smjeli priustiti ni najvisi funkcioneri, nicu privatne banke i ugostiteljski objekti kojih se ne bi postidjeli ni Pariz, London ili Njujork, voze raskosna kola. I tako, dok jedni klecaju od tereta bijede, drugi zive na visokoj nozi. Proizvodnjegotovo da i nema, caruju zato trgovina, ugostiteljstvo i sverc. Pa opet, i ma koliko to cudno zvucalo Sarajevo je, da upotrebimo socrealisticki zargon, veliko gradiliste. Veliko gradiliste dzamija.

Bakarna kupola novoizgradjene dzamije u naselju Kobilja glava djeluje arhitektonski skladno i lijepo, sa vitkog minareta nove dzamije u Pofalicima uskoro ce se cuti glas mujezina, pomalo je cudna lokacija nove dzamije u naselju Kosevo, opkoljene od tri nova nebodera. To su tri nove dzamije cija je gradnja privedena kraju. A u planu je da se ove godine pocne sa izgradnjom jos sedam. Grbavica ce tako biti bogatija za dvije dzamije, Vraca, Mojmilo i Otoka za po jednu, na Dobrinji bi takodje trebale da se grade dvije. Od svih njih najatraktivnija i po dimenzijama najveca bice dzamija u naselju Otoka. Cuvena i vise od cetiri stoljeca stara Begova dzamija izgledace prema njoj minijaturno. Dzamija na Otoci bice punih deset puta veca, uz prostor za molitvu u njenom sklopu bice i mekteb, citaonice i drugi prateci objekti. Njena gradnja trebala je da pocne u februaru mjesecu. Iz nama nepoznatih razloga taj termin je prolongiran, ali ulaganje u ovu investiciju je sasvim izvjesno i vjernici sa ovog sarajevskog podrucja mogu biti sasvim spokojni. Donator za izgradnju ove dzamije je Indonezija.

Nije na odmet podatak da se sada na podrucju Federacije gradi, popravlja i obnavlja oko 200 islamskih vjerskih objekata. U vecini, a takav je slucaj i sa Sarajevom, donacije za ovu namjenu dolaze iz islamskih zemalja. U toj pomoci ubjedljivo prednjaci Saudijska Arabija sa 80 posto ukupnih davanja, slijede zatim Malezija, Jordan, Kuvajt, Iran i Turska. Obilata pomoc obecavana BiH iz ovih zemalja za njen poratni oporavak, rekonstrukciju i izgradnju, dobrim dijelom svela se na davanja u ove svrhe. Ona je u svakom slucaju dobro dosla, ali je pitanje da li je i najpreca. U Sarajevu kazu da domace vlasti ne ucestvuju u finansiranju izgradnje novih dzamija. Povjerujmo da je tako. Ali se ne moze osporiti ni cinjenica da su te vlasti izuzetno azurne u davanju gradjevinskih dozvola i brojnih drugih papira potrebnih za ovakve objekte. Logika je jednostavna, ako se zeli biti na vlasti sada se mora biti i u dzamiji, i to, po mogucnosti u njenim prvim redovima. Po karijeru nije upitno zamjerati se vjerskim duznosnicima. Zahvaljujuci takvom blagonaklonom pristupu, uz vec postojecih 86 dzamija u gradu Sarajevu, ove godine gradice se jos 10, nije daleko ni datum kada ce ovaj grad moci da se pohvali sa svojih 100 dzamija i pored toga sto se nedavno na pressu UBSD-a moglo cuti da je devet dzamija u Sarajevu zatvoreno zbog nedostatka vjernika.

Za jos uvijek koliko toliko multinacionalno Sarajevo, bilo bi dobro kada bi odnos vlasti bio isti i prema drugim vjerskim zajednicama. Ali, na primjer, od ideje o izgradnji katolicke crkve u sarajevskoj opstini Novi grad, nije se do sada mnogo odmaklo. Vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljic, zato kaze: "Moram sa zaloscu konstatirati da su nas gradske i opcinske vlasti godinama zavlacile sa dobijanjem dozvole. Nakon visegodisnjeg cekanja donatori koji su bili spremni dati sredstva za gradnju crkve, odustali su pa se novogradski zupljani nalaze na ledini. Unatoc svemu zapocet cemo potrebne predradnje u nadi da cemo uspjeti organizirati gradnju zupne crkve sv. Luke Evandjeliste".

Jednim vjernicima tako preostaje nada, drugima se ona obilato ostvaruje. Doduse, ni krivicu, ali ni zaslugu za takvo stanje ne treba pripisivati njima. Ona je ocigledno u politickom ambijentu u kome su i oni, a i svi zitelji Sarajeva okruzeni. Ravnopravni su svi, a tim sto su neki ravnopravniji.

Sada je situacija takva. Grade se dzamije, a bolnice, skole, stambeni objekti ili privredni pogoni neka pricekaju neko drugo vrijeme. Sredstva od islamskih zemalja su namjenski data za ove svrhe, koliko ce samim Sarajlijama bez obzira na vjeru biti od toga bolje moze se sa dosta preciznosti prognozirati. Ali se moze i zakljuciti koliko u svakoj donaciji bez obzira odakle dolazi ima stvarne dobre zelje za pomoc, a koliko smisljene dugorocne politike.

Mladen PAUNOVIC (AIM, Sarajevo)