NAFTNI SUKOB BiH I HRVATSKE

Kamo su isle naftne pare?

AIM, SARAJEVO, 21.04.1998.
Gotovo dvije godine dana trebalo je predstavnicima vlasti Bosne i Hercegovine i Federacije BiH da otvore pitanje (ne)primjene zakonskih odredbi pri uvozu nafte i naftnih derivata iz Republike Hrvatske, odnosno, da javno, posredstvom stampe, otpocnu sa medjusobnim optuzivanjima ko je, a ko nije uzrokovao stetu koja je u pomenutom periodu nanesena federalnom i bh. budzetu zbog nenaplacivanih carina na naftu koja je dolazila iz Hrvatske. Istina, konkretnih podataka o steti koja je nanesena BiH nema, ali je cinjenica da se radi o velikim sumama novca koje su se slivale mimo federalne i drzavne kase.

Na pomenuti problem prvi je javno ukazao kopredsjednik Vijeca ministara BiH, Haris Siladzic i to nakon rasprave koja je, nedavno vodjena na Vijecu o problemima koji nastaju ne provedbom Zakona o carinama, posebno nenaplacivanjem onih 10 procenata na uvoz derivata od kojih niko nije izuzet.

Na sporazum o gospodarskoj saradnji koji je 1996. godine potpisan izmedju BiH, Federacije i R Hrvatske, to jest njegovu stetnost, prvi je ukazao Silajdzic. Smatrajuci da takav sporazum nije trebalo sklopiti, a da je to uradjeno u vrijeme kada on nije bio u Vladi, Silajdzic je kao krivca prozvao Hasana Muratovica, tadasnjeg bosanskohercegovackog premijera, sadasnjeg ambasadora BiH u Hrvatskoj. Silajdzic je zatrazio od sadasnjeg ministra vanjske trgovine, Mirsada Kurtovica da se od januara ove godine pokusa prekinuti praksa primjene stetnog sporazuma. Medjutim, u tome se nije uspjelo jer se Zakon o carinama ne provodi na nivou BiH.

To je bio povod da se kroz dnevnu stampu otpocne sa medjusobnim optuzivanjima i pravdanjima, ili da na vidjelo izadju odnosi medju predstavnicima vlasti ali i izmedju drzavnih i federalnih organa.

Tvrdeci da sporazum o gospodarskoj saradnji sa Hrvatskom nije potpisao on, nego Silajdzic, Muratovic je ustvrdio da je on potpisnik aneksa sporazuma u kojem se preciziraju uvjeti njegovog provodjenja. Interesantna je cinjenica da je aneks sporazuma objavljen u Sluzbenom listu ali bez clana 26 koji je govorio o tome da se nafta i naftni derivati izuzimaju od bescarinskog rezima, sto znaci da se na njih placa carina.

Tadasnje Ministarstvo vanjske trgovine i komunikacija, po tvrdnji Muratovica, bilo je odgovorno za tekst sporazuma. Cim je greska otkrivena, odmah je u sljedecem broju Sluzbenog lista objavljena ispravka po kojoj se na naftu placa carina.

S obzirom da zakon postoji, i jasan je u pogledu ovog pitanja, Muratovic smatra da krivce treba traziti na drugoj strani. Da su oni medju onima koji su zaduzeni da brinu o provedbi carinskih zakona. Ovo tim prije, sto je i sam Silajdzic ustvrdio da postoje zakoni ali se ne postupa po njima. Cak i da je sve tako, Muratovic se pita zasto se onda ne donese neki propis kako bi se carine naplacivale.

Po rijecima Muratovica, u vrijeme kada je on bio ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijecu ministara, a neposredno pred odlazak u diplomaciju, carine su naplacivane na uvoz nafte iz drugih drzave osim iz Hrvatske. Medjutim, to nije bilo u njegovoj nadleznosti, jer, kako tvrdi, carine su u nadleznosti Federacije i Republike Srpske i u tome je cijeli stos.

Vruc krompir tako je prebacen u ruke Vlade Federacije BiH. Njen premijer, Edhem Bicakcic ponovo je podsjedtio javnost na potpisnike, gospodu Harisa Silajdzica i Nikicu Valentica. Odnosno, Hasana Muratovica koji ga je ratificirao.

Tvrdeci da ce Vlada Federacije uciniti sve da se odredjene odredbe sporazuma, koji je stetan za Federaciju, promijene, Bicakcic ukazuje na drzavne organe. Konkretno na Vijece ministara koje, s obzirom da je ugovor potpisan na drzavnom nivou, moze da izvrsi izmjene njegovih odredbi.

Ako im je u Vijecu ministara stalo do prihoda u budzetu Federacije i ako misle ozbiljno neka onda otkazu Ugovor o gospodarskoj saradnji sa Hrvatskom. Mi cemo ga, svakako, pokusati oboriti putem Ustavnog suda BiH, u cemu imamo podrsku Ureda Visokog predstavnika - izjavio je Bicakcic, pri tom dodajuci da izmedju Vlade F BiH i Vijeca ministara ne postoji nikakva saradnja. Bez obzira na pismene i usmene zahtjeve Vlade Federacije BiH, sa clanovima Vijeca ministara do sada nije odrzan nikakav sastanak.

Uvoz nafte i naftnih derivata je samo dio i to poprilicno nejasan, Ugovora o gospodarskoj saradnji koji je, ocito stetan po Federaciju BiH. S takvom ocjenom slozili su se i predstavnici CAFAO-a i ekonomski eksperti Ureda Visokog predstavnika. Na potezu bi, po svemu sudeci trebalo da bude Vijece ministara BiH.

Cinjenica je, medjutim, da u situaciji odnosa koji (ne)postoje izmedju Vlade Federacije BiH i Vijeca ministara, bolje receno personalnih nesporazuma koji se javljaju na relaciji Bicakcic, Silajdzic, o cemu ima i drugih primjera, tesko je ocekivati da se ista bitnije promijeni po ovom pitanju. Jer, dok se pojedinci i organi vlasti medjusobno optuzuju i prebacuju krivicu s jednih na druge, dotle gresku njihovih trvljenja neko skupo placa ili je vec debelo naplatio.

Mirjana MICEVSKA (AIM, Sarajevo)