MEDIJI ZA SVE KRIVI

Traganje za malverzacijama ino-donacija

AIM, SARAJEVO, 20.04.98. Ukoliko se ispostavi da u bosanskohercegovackim politickim krugovima ima (a kako stvari stoje - sigurno ima) malverzacija sa sredstvima iz donacija, kredita i budjeta, bice krivi niko drugi do - mediji, odnosno oni koji istrazuju eventualno postojanje nepravilnosti!? Tako se barem da zakljuciti nakon poduze diskusije na posljednjoj sjednici Zastupnickog doma federalnog Parlamenta. Naime, nakon sto je predsjednik parlamentarne Komisije za ispitivanje nenamjenskog trosenja donacija, kredita i sredstava iz budzeta, Stanko Sliskovic, kazao sta je imao da kaze, dakle - procitao informaciju, ne navodeci imena, jer ce to uraditi "kada dodje do suda i policije", rasprava je otisla u sasvim drugom pravcu - da li su clanovi Komisije, boraveci u Londonu kazali ono sto je "Times" objavio da su kazali, i zasto.

Da pojasnimo - kako je prenio jedan sarajevski dnevni list, londonski je "Times" objavio tekst svog diplomatskog urednika Michaela Binyona u kome stoji da su clanovi delegacije Komisije izjavili da je u BiH pronevjereno 360.000 funti (blizu 600 miliona dolara) medjunarodne pomoci. Ovo je novac iz donacija SAD, Evropske Unije, Ujedinjenih naroda, a "desetine miliona dolara, poslatih BiH za obnovu, izgradnju i rekonstrukciju, nestalo je u dzepovima Vladinih zvanicnika, mafijasa i kriminalaca", stoji u tekstu. Autor teksta dalje navodi da je sam predsjednik Komisije, Sliskovic, izjavio da su Vladini zvanicnici trazili od njih da u Londonu kazu kako je sve u redu i kako nema korupcije, a da je Komisija to odbila. U tekstu se takodje istice da je Komisija dalje tvrdila da u BiH nema pravih financijskih proracuna, nema zapisa gdje je novac otisao i ne postoji nacin uvodjenja promjena, cak i kada je poznato tko odvlaci novac namjenjen za pomoc BiH. Binyon je u svom tekstu tvrdio i to da su clanovi Komisije domacine u Londonu izvjestili o postojanju medjuentitetskog krijumcarenja i kriminala koji se ne moze zaustaviti "posto previse ljudi ima interesa u tome".

Po povratku iz Londona, Skliskovic je tvrdio da je takav tekst iznenadjenje za sve clanove Komisije koji su boravili u Londonu, i da se ne moze oteti utisku da je autor spornog teksta samo preslikao neku svoju konstrukciju iz dijelova razgovora sa clanovima Komisije, dodajuci da clanovi Komisije niti jednom nisu pomenuli rijeci "kradja" ili prijecenje "smrtnom opasnosti" koje se u tekstu vezuju uz njihove aktivnosti.

No, cak ni podaci koje je Sliskovic zatupnicima federalnog parlamenta procitao u informaciji Komisije nisu uspjevali preusmjeriti raspravu s medija na sustinki problem. A u informaciji, izmedju odtslog, stoji: "Odbor za dodjelu kredita na 13 banaka usmjerilo je 50.008.000 DEM rasporedjenih na ime 151 kredita odobrenog preduzecima. Od ovog izinosa 47.696.000 DEM su sredstva TAC-a, a ostatak je replasiran iz neplacenih otplata i kamata po datim kreditima. Ostatak sredstava od 43 miliona DEM koristen je za podrsku fondovima i institucijama Federacije BiH, sto je vrlo transparentno izneseno u informaciji koju je ministar finansija uputio Vladi F BiH 19.11.prosle godine. Trenutno stanje na racunu kreditne linije je 1.806.805 DEM... Komisija skrece pozornost zastupnicima Parlamenta u vezi prakse presutnog prelazenja preko problema koje su relevantni pojednici, organi i institucije predstavili kao oblike zloupotrebe, stetnih ponasanja, utaje poreza, carina ii drugih nenamjenskih oblika trosenja sredstava donacija, budzeta i kredita. Navescemo samo neke - Moonlite, Lijanovici, Energopetrol, Ina BiH, Direkcija robnih rezervi i drugi". U istoj informaciji pominje se i japanska donacija za vodovode Gorazda, Sarajeva i Celica zbog koje je Javno tuzilastvo Kantona Gorazde pokrenulo i istragu o spornih 6.750.000 americkih dolara. No, Zastupnicki dom nikada nije dobio informaciju o tome ko je i zasto davao pogresne podatke vlastima u Gorazdu o ovoj donaciji i preusmjeravanju tih sredstava.

No, nista iz prezentirane informacije Komisije nije impresioniralo poslanike u federalnom Parlamentu, izuzev price o tome sta i kako mediji objavljuju. Analize pojedinih poslanika isle su tako daleko da su se bavile detaljima stampanja dnevne novine, od toga ko pise, ko narucuje, ko uredjuje a ko zabranjuje kakav tekst u novini! Poslanicko "cerecenje"
londonskog novinskog teksta islo je dotle da su skeptici otvorili i mogucnost "potplacivanja Timesovog novinara da napise ovakav tekst kako bi se na temelju njega mogla rusiti Komisija", U sestosatnoj parlamentarnoj diskusiji samo su clanovi Komisije (sacinjene, inace, od svih parlamentarnih stranaka) povremeno izlazeci za govornicu, pokusavali govoriti o radu i saznanjima Komisije, no uzaludno. Na kraju diskusije, koja je bila i mucna i sramotna, zakljucak je bio da Komisija ima podrsku Parlamenta, ali da svoj rad zavrsi do 30. aprila. Ostaje pitanje sta to Komisija jos moze saznati za tih 15 dana, a sto do sada nije saznala!?

Ovdje valja pojasniti i zasto su poslanici, naravno vladajucih stranaka, uporno insistirali na prici o medijima, razvodnjacvajuci i odvlaceci raspravu o saznanjima Komisije na sasvim sporedni kolosjek. Naime, odmah po povratku delegacije Komisije iz Londona uslijiedila je reakcija iz Stranke demokratske akcije po kojoj je "Sliskovic otisao u London da tamo radi protiv drzave". Na pomenutoj skupstinskoj sjednici, poslanici SDA insistirali su da se cijela rasprava o radu i informaciji Komisije odlozi za naredni dan jer se u trenutku kada je na dnevni red parlamentarne sjednice dosla ta tacka - bosanskohercegovacka televizija iskljucila iz direktnog prenosa. Zasto je SDA insistirala na tome da javnost direktno prati diskusiju o eventualnim nepravilnostima pri raspolaganju doniranim i kreditiranim novcem, a onda sve srijeme istu diskusiju usmjeravala u sasvim drugom pravcu? Istovremeno, na press konferenciji SDA, nakon prvog dana zasjedanja Zastupnickog doma i prvih informacija o rezultatima rada Komisije, oglasio se portparol stranke Ismet Grbo sa komentarom da je "cifra o kojoj je pisala zapadna stampa o nenamjenskom utrosku donacija u BiH veca je od sume koju je uopste bilo moguce implementirati". Dakle - sam portparol ili stranka u kojoj je, zna mnogo vise nego Komisija koju je imenovao Parlament i kojoj bi trebala prenijeti ta svoja saznanja.

Predsjednik Komisije je u nekoliko intervjua tvrdio da je Komisija dobila obilje informacija, ali da su sve te informacije vrlo "transparentne", odnosno neuupotrebljive. Jedan od clanova Komisije izjavio je kako je traganje za dokazima o nenamjenskom trosenju donacija ravno poslu "hvatanja perja iz jastuka pobacanog kroz prozor u vjetar". O svim eventualnim malverzacijama i nepravilnostima Komisija je saznavala od javnosti, domace i medjunarodne, ali i putem poslanickih pitranja. Sam predsjedavajuci Presjednistva je jednom prilikom primio Sliskovica povodom rada Komisije i, prema vlastitim rijecima, rekao mu je da on nije vodio nikakvo knjigovodstvo i da bi svi podaci trebali biti u Narodnoj banci, kod guvernera Kasima Omicevica. Omicevic je pak, po Sliskovicevim rijecima, na dva ili tri upita o spisima lakonski odgovorio pismom u kom stoji da je "sa donacijama koje su isle preko Narodne banke sve u redu i da su takvu ocjenu dali i mnogi medjunarodni faktori koji su se bavili pracenjem utroska donacija", ne dopustivsi time Komisji nikakav uvid u svoj rad. Sliskovic je u nedavno govorio i o tome kako je Komisija prema raznim institucijama slala zahtjeve za izvjestajima koje te institucije, po samoj svojoj prirodi, trebaju dostavljati Parlamentu, dakle nista van redovnih obaveza, ali odgovori su izostali. Najlogicnije - po djelji onih kojima bi otkrivanje malverzacija moglo, blago receno, naskoditi.

Ovdje valjda valja pomrenuti i to da je Stanko Sliskovic, odmah po povratku iz Londona, smjenjen sa mjesta v.d. predsjednika Hrvatske seljacke stranke, po misljenju nekih opozicionih politickih opcija upravo stoga da se politicki dezavuira i unutar HSS-a I kao predsjednik Komisije. Neki opozicionari i politicki analiticari idu tako daleko da Ivu Komsica, koji je kumovao Sliskovicevoj smjeni, nazvaju stalnim satelitom SDA. Razlog Sliskoviceve smjene, odnosno eliminisanjem njegove visoke stranacke funkcije, imao bi za cilj automatsko slabljenje njegovog politickog i parlamentarnog polozaja, a time i mjesta u Komisiji. Tako ce nezavisni kandidat za parlament Federacije, Edo Arnautovic, to prokomentirati rijecima: "Posto se
isuvise primakao istini i saznanju o tome ko i kako krade, Sliskovica je trebalo pokazati kao nesposobnu osobu, a onda, ako je ikako moguce, proglasiti ga i lopovom, i eto kraja radu Komisije".

Komisija, tako tvrdi Sliskovic, tesko moze provjeriti i pisanja ovdasnjih medija o tome kako, naprimjer, bivsi ministar obrane u Vladi F BiH, Hasan Cengic, pravi aerodrom u Visokom i odakle mi pare za to, ili odakle nekim, do juce visokim funkcionerima, pare za kupnju silneih zgrada po Sarajevu, uigranih fabrika diljem BiH, potom rudnika u Konjicu, koji je prije rata bio izuzetno bogat, a sada je ztatvoren jer je navodno - prazan. Izvor ovakvih informaciju za Komisiju su pomenuta poslanicka pitanja na raznim nivoima parlamentarnosti, ali na ova pitanja nema u pravilu nema odgovora.

Zanimljivo je kazati da se SDAovski clan Komisije, Izudin Kesetovic, niti jednog momenta nije ukljucio u diskusiju, mada je ucestvovao u njenom radu, te bio u spornoj posjeti delegacije Komisije Londonu. Kesetovic je ocigledno u nezavidnom polozaju - clan je Komisije, ali je zahvaljujuci SDA poslanik u parlamentu, pa i clan te Komisije. Oglasavajuci se u bilo kojoj funkciji znacilo bi odsjeci granu na kojoj sjedi, ocjenjuju neki od clanova Komisije.

Istovremeno, cinjenica je da se svi clanovi Komisije izjasnjavaju kako su jednioglasni, i da svi stoje iza svake rijeci koja je napisana u informaciji koju je Sliskovic, kao predsjednik Komisije izrekao na parlamentu. Takodje su jednoglasni i kada govore o tekstu u "Timesu", jer - po njima - niko nije niti jedan jedini put pomenuo rijec "kradja" ili "smrtna opasnost", ali da su o poteskocama rada Komisje, opstrukcijama I nekkoperativnosti nekih istiticija

• govorili. Parlamentarce, medjutim, nije pomaklo s mjesta niti pominjanje afera koje otvaraju jedni iz redova vlasti, a zatvaraju drugi i kao da se nista nije ni desilo. Samo je predsjedavajuci federalnog Parlamenta zamolio Nijaza Skenederagica (SDP), clana Komisije u ostavci, da ne skrece sa teme kada se ovaj zapitao zna li iko ziv koliko je to FBiH zaduzena - 3,2 ili 4,6 milijardi dolara, posto se cas pominje jedna cas druga suma. Pitanje zasto ne postoji jedan komjuter sa "posadom" u kojeg bi bili duzni pohraniti informacije svi koji prime bilo kakvu donaciju ili kredit, za predsjedavajuceg doma Enveru Kresu (SDA) je "skretanje s teme"!? Jer, tema za predstavnike stranke na vlasti nije nenamjensko koristenje donacija i krivci za takvo sto. Oni oh ocito dobro znaju. Tema je ko se usudjuje o tome pisati, i zasto.

Rubina CENGIC (AIM, Sarajevo)