GRB STROGE NEUTRALNOSTI

Simboli BiH

Banjaluka, 17. april 1998. (AIM)

Drzava Bosna i Hercegovina, ozvanicena dejtonskim dokumentima, poslije nove zastave dobice uskoro i svoj novi grb. Ta dva simbola predstavljaju istovremeno i novu nadu i novu vjeru u bolju buducnost njenih, donedavno zavadjenih, a jos uvijek namrgodjenih i nepovjerljivih gradjana i naroda.

Neshvatajuci i neprihvatajuci novi duh i nove ideje, parlamentarci Bosne i Hercegovine nisu uspjeli da prebrode do kraja podjele i raskole koji su prije sedam godina njihove narode odveli u rat, pa je zastavu morao da ozvanici licno visoki predstavnik medjunarodne zajednice Karlos Vestendorp. Netacno navode mnogi mediji i pojedinci, tu zastavu nije kreirao gospodin Vestendorp, nego je to ucinila nezavisna komisija koju je on imenovao. Komisiju su cinili istaknuti nezavisni intelektualci: Mladen Kolobaric, Nedjo Milicevic, Sadudin Musabegovic, Marko Orcolic Ranko Risojevic, Gajo Sekulic i Vehid Cehic. Iako pritisnuti kratkim rokom, oni su uspjeli da kreiraju zastavu ciji neutralni dizajn sve vise osvaja simpatije svijeta ali i domaceg stanovnistva, cak se vije i u svatovskoj koloni. Nova zastava je danas na granicnim prelazima prema Republici Hrvatskoj, na drzavnim institucijama u Sarajevu, bila je zapazena na Olimpijadi u Japanu, a vjerovatno se vec vijori i na vecini ambasada Bosne i Hercegovine.

Zadovoljan ucinjenim poslom, gospodin Karlos Vestendorp je produzio mandat svojoj Komisiji sa zadatkom da se urade prijedlozi grba Bosne i Hercegovine. Taj posao ova komisija je preuzela 19., a zavrsila 11. aprila 1998. godine. Na osam sjednica razmotreni su mnogi prijedlozi, proucene razlicite ideje, da bi se na kraju Komisija opredijelila za tri prijedloga koja je proslijedila Visokom predstavniku medjunarodne zajednice i njegovom uredu. Osnovna ideja Komisije jeste da se mora uspostaviti veza sa zastavom Bosne i Hercegovine kako bi je grb ucvrstio i na taj nacin ova dva simbola doprinijela daljoj normalizaciji ukupnog zivota u BiH.

Do grba se doslo uz konsultacije mnogih institucija kako u zemlji tako i u svijetu. Clan komisije Ranko Risojevic putovao je u London gdje se u cuvenom Koledzu za grbove (College of arms) konsultovao sa trecim covjekom ove cuvene i najstarije svjetske institucije za drzavne i porodicne simbole, gospodinom Tomasom Vudkokom (Thomas Woodcock), kako o prijedlozima Komisije tako i o nuznim pratecim aktima ovog vaznog drzavnog simbola. "Osvjedocio sam se da su nase ideje dobre, da zastava i grb predstavljaju profesionalno solidno uradjen posao i da komisija, sto se tog tice, moze biti zadovoljna svojim rjesenjima. Detaljno smo proucili sve aspekte ponudjenih rjesenja, svaki detalj u grbu, od njegovog oblika u vidu stita, preko boja, do upotrebe zvijezda koje u kontinuiranom nizu predstavljaju potpunu novost u svjetskoj heraldici. Komisija je svjesno odstupila od strogih heraldickih pravila jer je i njena pozicija, kao i same Bosne i Hercegovine, takva da se mora misliti na nov nacin. Taj novi nacin podrazumijeva jasna geometrijska strogo neutralna rjesenja", izjavio je za AIM gospodin Risojevic.

Iako su do osnovnog rjesenja, odnosno same ideje, dosli veoma rano, clanovi Komisije nisu htjeli da svoj posao okoncaju ne pretresavsi i druge ideje. Svjesni osjetljivosti svoga posla, oni su ocuvali strogu neutralnost svih varijanti, vodeci racuna da buduci grb mora biti u svakom pogledu rad dostojan postovanja, ali i da je najbitnije da on bude prihvatljiv za sve gradjane Bosne i Hercegovine koji ce tek buducim zivotom prema tom znacajnom simbolu uspostavljati emotivni odnos. "Novi simboli ne ukidaju stare, nacionalne simbole nijednog naroda u Bosni i Hercegovini", istice gospodin Risojevic, naglasavajuci da je vazno donijeti i dobre pratece akte, tako da su oni na onom nivou tolerancije kakav postoji u zemljama duge parlamentarne tradicije, a gdje se ima razumijevanja za sve ono sto predstavlja tradiciju, ali se postuje i sve sto proizilazi iz novih odnosa i ugovora. "Upotreba simbola uvijek je stedra i skrupulozna, a ne takva, kao sto se kod nas cinilo i cini, da se kulturan svijet jezi od zastava izvjesenih i tamo gdje ne bi smjele biti. To je praksa izrazito nedemokratskih rezima. U Engleskoj, na primjer, zastava i grb koriste se krajnje rijetko i strogo namjenski", kaze Risojevic.

Svoje prijedloge Komisija je obrazlozila na sljedeci nacin: "Komisija predlaze gospodinu Karlosu Vestendorpu, odnosno Parlamentarnoj skupstini Bosne i Hercegovine, tri rjesenja za drzavni grb. Svi prijedlozi rjesenja grba slijede osnovno idejno rjesenje zastave Bosne i Hercegovine. To znaci da je Komisija, vodeci racuna o grbu kao posebnoj formi, ostala privrzena likovnim elementima i univerzalnim simbolima sadrzanim u izgledu zastave Bosne i Hercegovine. Svi prijedlozi rjesenja grba Bosne i Herceggovine imaju uobicajeni oblik stita koji je u donjem dijelu zaostrenog izgleda. U odnosu na zastavu novost je u prvom prijedlogu linijski struturirani trougao sa neprekidnutim dijagonalnim nizom zvijezda, i u trecem rjesenju linije koje se prozimaju i formiraju trougao sa horizontalnim linijskim neprekinutim nizom zvijezda iznad. Podloga svake varijante grba je tamnoplava boja koja moze da simbolizuje pripadnost Bosne i Hercegovine ujedinjenoj Evropi. Zuta boja simbolizuje izvor svjetlosti i zivota. Bitni elementi rjesenja grba, kao i zastave, jesu osnovna tamnoplava boja, zuta boja trougla i neprekinuti dijagonalni niz zvijezda koje su i ovdje, kao i u vecini svjetskih grbova, cak i onih srednjovjekovnih, porodicnih, simbol trajnosti i stabilnosti, posto asociraju na zvijezde koje u nebeskom svodu zaticemo uvijek na istom mjestu. Novi grb, kao simbol nove drzave, ne budi nikakve asocijacije na proslost, nego svojom univerzalnom simbolikom otvara perspektivu napacenom narodu Bosne i Hercegovine i vjeru u bolju buducnost. On treba da se koristi iskljucivo u prostorima zajednickih institucija, kao i na pecatima kojima ce se ovjeravati dokumenta koja donose te institucije. Tradicionalni grbovi i dalje ce se upotrebljavati u sredinama koje su ih koristile i do sada, jer nisu u koliziji sa ovim novim, zajednickim grbom".

Treba se nadati da ce ovaj temeljni simbol Bosne i Hercegovine parlamentarci docekati sa vecim razumijevanjem i prihvatanjem, sto bi u svakom pogledu bilo bolje nego da ga, poput zastave, ozvanici Visoki predstavnik medjunarodne zajednice, gospodin Karlos Vestendorp.

Mirko Borojevic