JE LI DISTRIKT RJESENJE?

Pitanje smjestaja zajednickih institucija BiH

AIM,SARAJEVO,08.04.1998. Nakon dvije godine, predstavnici vlasti Bosne i Hercegovine uspjeli su se, i to samo djelomicno, dogovoriti gdje smjestiti zajednicke institucije, kako bi one mogle jedinstveno funkcionirati. Na nivou Vijeca ministara BiH, a uz pomoc medjunarodne zajednice, dogovoreno je da se Vijece ministara smjesti u zgradu bivseg parlamenta Republike BiH, koja se nalazi u centralnom dijelu Sarajeva, Marin dvoru.

Rijec je o zgradi koja je tokom rata do temelja razrusena a uz pomoc medjunarodne zajednice za sada je obnovljen njen veci dio. S obzirom da za okoncanje radova na sanaciji ove zgrade treba jos najmanje godina dana, tokom aprila mjeseca dio Vijeca ministara preselice se u nju. U novu zgradu Vijeca ministara preselice se uredi kopredsjedavajucih Harisa Silajdzica i Bore Bosica, te dopredsjedavajuceg Nevena Tomica. Bice osposobljeni i radni prostori za sve administrativne sluzbe, pravnu, kadrovsku, opcu, a i kabineti za ministre u Vijecu i njihove zamjenike. Ovi ce ih u prvo vrijeme koristiti u vrijeme odrzavanja sjednica Vijeca. Naime, ministri ce, u prelaznom periodu, obavljati svoje duznosti u ministarstvima u kojima za sada rade.

Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose, do konacnog useljenja u novu zgradu, i dalje ostaju u Sarajevu. Ministarstvo za civilne poslove i komunikacije, na cijem celu je srpski predstavnik Slobodan Albijanic, radice u Lukavici na teritoriji Republike Srpske. Ovaj prijedlog, po kojem ce Ministarstvo za civilna pitanja i komunikacije u prelaznom periodu raditi u Lukavici, je kompromisno rjesenje. Srpski predstavnici u vlasti inace se protive radu zajednickih institucija u prostorima koji ih na bilo koji nacin asociraju na, kako to objasnjavaju, bivsu komunisticku vlast.

Sjestaj ostalih institucija, Predsjednistva, te Centralne banke, Ustavnog suda, za sada je neizvjestan. Clanovi Predsjednistva BiH Alija Izetbegovic i Kresimir Zubak suglasni su da se u pomenutu zgradu bivse Skupstine smjeste sve zajednicke institucije i da se ona proglasi distriktom. Ovom prijedlogu protivi se srpski clan Momcilo Krajisnik. On, naime, zagovara ideju o smjestaju svih zajednickih institucija u zgradama koje bi se gradile na podrucju Sarajeva, ali negdje u blizini sadasnjih linija razgranicenja izmedju Federacije i Republike Srpske. Po Krajisnikovom misljenju zajednicke institucije nemoguce je smjestiti u Distrikt, jer to nije predvidjeno Daytonom.

Uz posredovanje Visokog predstavnika clanovi Predsjednistva BiH formirali su radnu grupu koja treba da usuglasi stavove oko daljeg smjestaja zajednickih institucija. Radna grupa za sada se nije sastala, ali, po rijecima jednog od clanova, Martina Raguza, inace predstojnika ureda Kresimira Zubaka, osnova za razgovor bice prijedlog o Distriktu gdje bi bile smjestene sve institucije BiH.

Sada, kada je ucinjen prvi korak na smijestanju Vijeca ministara, otvorene su brojne dileme. Kao prvo nametnuto je pitanje sigurnosti. To jest, ko ce osiguravati uvjete za bezbjedan dolazak zaposlenih, onih iz Republike Srpske u Federaciju i obratno? To jest, ko bi ih i kako svakodnevno vozio na posao?

Za pojedine clanove Vijeca ministara to i nije veliki problem. Postoji spremnost zaposlenih u ministarstvu za civilne poslove i komunikacije da svakodnevno odlaze na posao u Lukavicu. Problem rada u zajednickim institucijama smjestenim na jednoj lokaciji otvara i pitanje povratka imovine i stanova za mnoge Srbe u vlasti BiH, koji su na pocetku rata otisli iz Sarajeva. Istini za volju, mali broj je njih koji bi se uistinu vratili u Sarajevo sa Pala gdje trenutno zive, odnosno gdje se nalazi gro predstavnika SDS-a koji ucestvuju u vlasti BiH.

Pitanje smjestaja bh. funkcionera, medjutim, moglo bi se rijesiti i dodjelom stanova koji su bili u svojini ranije Skupstine i Izvrsnog Vijeca Bosne i Hercegovine. Cinjenica je, medjutim, da ne postoji volja niti spremnost SDS-ovih kadrova da istinski rade u zajednickim institucijama.

Ocekivati neke vece pomake u ovom pitanju sasvim sigurno ne treba prije septembarskih izbora, jer od njihovog ishoda ce i zavisiti konacno rjesavanje pitanja smjestaja i rada zajednickih institucija. Ovo, tim prije, sto se sadasnji kadrovi iz reda SDS-a, u zajednickim institucijama BiH, uglavnom nalaze na Palama, u blizini Sarajeva, pa i nije toliko sporan njihov svakodnevni dolazak na posao. Nakon predstojecih izbora i eventualne promjene strukture vlasti u Republici Srpskoj to moze biti itekakav problem. Dolaziti svakodnevno, na primjer iz Banjaluke u Sarajevo na posao nije tek tako moguce.

Na tezinu ovog problema ukazuju i iskustva iz Federacije BiH. Odnosno, ucesce hrvatskih kadrova u vlasti, koji su na sluzbovanje uglavnom dosli iz Mostara. Zbog nerijesenih partnerskih, bosnjacko-hrvatskih odnosa veliki dio budzetskih sredstava odlijeva se za hotelski smjestaj hrvatskih kadrova, jer mali broj njih koristi ranije funkcionerske stanove.

Ukoliko se pitanje smjestaja kadrova BiH ne rijesi u paketu sa smjestajem zajednickih institucija tesko je ocekivati bilo kakve pomake u zazivljavanju i radu uopce zajednickih institucija BiH.

Mirjana MICEVSKA (AIM, SARAJEVO)