Sta ce nama, sirotinji, novci!?

Vijece ministara BiH odbilo americki kredit od 10 miliona dolara

AIM, SARAJEVO, 23.03.98. Nakon "kraceg", petomjesecnog razmisljanja, Vijece ministara BiH je galantno odbilo ponudjeni americki kredit u visini od 10 miliona dolara! Ovaj kreditni aranzman izmedju agencije americke vlade, Commodity Credit Corporation i Vijeca ministara BiH, predvidjao je isporuku 50.000 tona americke psenice u vrijednosti od 10 miliona dolara.

U ovu cijenu uracunat je i prevoz do jadranske luke, a BiH je ovaj kredit trebala vracati tokom 15 godina nakon petogodisnjeg "grace" perioda i sve to uz kamatu od jedan odnosno dva odsto godisnje, i to bez bankarskih ili drugih garancija.

Osnovna namjena ovog kredita je da BiH dodje do neophodnog svjezeg novca za placanje prispjelih obaveza prema Svjetskoj banci . Zbog toga je ugovor predvidjao da se u skladu sa dogovorom na nivou BiH psenica najprije podjeli po entitetima a zatim da se po trzisnim cijenama proda mlinovima na jednogodisnji kredit uz tromjesecni "grace" period. Eventualni visak novca dobijen ovakvim unovcavanjem psenice posluzio bi za kreditiranje razvojnih projekata u oblasti poljoprivrede.

Za svaki slucaj, kontrola svih ovih transkcija bila bi pod nadzorom strucnjaka iz Ministarstva finansija SAD, tako da bi sanse za manipulacije sa ovim kreditom bile svedene na minimum. Pregovori o ovom kreditu poceli su jos u septembru prosle godine, a rok do kojeg je trebao biti sklopljen ugovor o njegovom koristenju bio je kraj prosle godine. Prvobitno je potpisivanje ovog sporazuma bilo planirano tokom decembarske posjete americkog predsjednika Sarajevu, ali Bill Clinton je dosao i otisao, a sporazum je i dalje cekao prihvatanje bh. predstavnika.

Na zahtjev Ministartva vanjskih poslova i Vijeca ministara BiH rok za sklapanje sporazuma bio je produzen do 1. marta ove godine, ali ni do ovog datuma stavovi unutar BiH nisu bili usaglaseni. Koordinacioni odbor za obnovu Federacije BiH podrzao je pocetkom februara sklapanje ovog aranzmana , ali iako se ocekivalo da je to vec gotova stvar uslijedio je "hladan tus" u vidu odbijenice Vijeca ministara BiH upucene Amerikancima.

• Od Vijeca ministara zatrazicemo detaljnu informaciju o kreditu od 10 miliona dolara. Ponudjeni kredit je odbijen, a Federacija nije o tome ni pitana ni obavjestena, rekao je federalni premijer Edhem Bicakcic nakon sto je vijest o odbijanju kredita procurila u javnost.

Obrazlozenje sa kojim je u javnosti izasao Nikola Grabovac, zamjenik ministra za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose u Vijecu ministara BiH, zasnivalo se na tvrdnji da bi sredstva dobijena prodajom americke psenice na domacem trzistu bila u potpunosti iskoristena za otplatu starog duga prema Svjetskoj banci. Time bi drzava platila dug umjesto pojedinih preduzeca koji su bili krajnji korisnici inokredita prije rata. Kupci ovih preduzeca u predstojecoj privatoizaciji time bi dosli u posjed preostale imovine ovih firmi ali kupovinom ne bi naslijedili i njihove stare obaveze.

Ovakvo obrazlozenje izazvalo je zestoke reakcije federalnih zvanicnika. Bila je to jedna od ne bas cestih situacija u kojoj su predstavnici obje vladajuce stranke u FBiH, SDA i HDZ, nastupili sa istim stavom prema zajednickim institucijama drzave BiH.

• Nase obaveze prema Svjetskoj banci su puno vece od iznosa ovog kredita i mi cemo ih morati otplacivati iz budzetskih sredstava. To znaci da ce biti manje sredstava za ostale namjene u budzetu, rekao je federalni premijer Edhem Bicakcic, na sjednici federalne vlade 19. marta, prilikom rasprave o razlozima zbog kojih kredit nije prihvacen.

Zamjenik federalnog premijera i ministar finansija, Drago Bilandzija, jedinog krivca za neprihvatanje ponudjenog kredita takodje vidi u Vijecu ministara. Po misljenju Bilandzije, razlog za nesklapanje ovog ugovora sa SAD je sto "pojedinci u Vijecu ministara neovlasteno rade posao koji je u nadleznosti FBiH".

I dok zamjenik ministra vanjske trgovine u Vijecu ministara BiH Nikola Grabovac, citav aranzman ne smatra narocito povoljnim, ministar bez portfelja u Vladi FBiH, Nedeljko Despotovic, ima sasvim suprotno stajaliste.

• Ovo je bio atraktivan aranzman. Vlada Federacije BiH, preko Koordinacionog odbora za obnovu , podrzala je prihvatanje ovog aranzmana 4. februara, trazeci da ugovor sklope institucije BiH, ali da njegova realizacija, u dijelu koji se odnosi na FBiH, ide preko federalne Direkcije za robne rezerve, rekao je na poslednjoj sjednici federalne Vlade, ministar Nedeljko Despotovic.

Ocigledno je da problem nije bio samo u tome koji ce i ciji stari dugovi prema Svjetskoj banci biti vraceni parama dobijenim od prodaje americke psenice na bh. trzistu, nego i ko ce izvesti "pretvaranje" psenice u pare

• drzavne ili entitetske institucije?

Koji je od ova dva motiva bio presudan za "odlucno i istorijsko NE" Vijeca ministara BiH upuceno ponudi SAD, za sada je tesko utvrditi. Koliko god zahtjev Nikole Grabovca da se sistemski rijesi pitanje tzv. nealociranih dugova, odnosno onih duznika za koje je malo vjerovatno da ce bez snazne finansijske injekcije biti u stanju da uopste pokrenu proizvodnju a kamoli da zarade i za otplatu dugova, bio sasvim logican i u skladu sa "politikom cistih racuna", jos je jasnije da odbijanje 10 miliona dolara kredita nije rijesilo problem.

BiH je tako ostala bez kredita, ali je zadrzala problem. Stari dugovi ce morati biti vraceni Svjetskoj banci, a ko ce za to na kraju morati zavuci ruku u dzep, preduzeca ili drzava, odnosno svi njeni gradjani, za bankare iz svijeta bas i nije problem zbog kojeg bi razbijali glavu i provodili besane noci. Ono sto je sasvim izvjesno je da su Amerikanci izgubili zivce cekajuci da se bh. zvanicnici konacno oduce da li im ponudjene pare trebaju ili ne. Posto ponudjeni sporazum nije prihvacen, Amerikanci su izvukli jedini moguci zakljucak - da nam pare i nisu tako neophodne!?

Nakon svega ostaje nepobitna cinjenica da ce FBiH morati negdje kupiti psenicu, koja ce se naravno morati platiti. U isto vrijeme, prispjeli dugovi ce se morati vracati, kako oni ciji je krajnji korisnik poznat tako i oni kod kojih taj korisnik i nije tako izvjestan, a zahtjevi za novcem u oba slucaja zavrsavaju direktno ili indirektno na istoj adresi, budzetu, federalnom ili kantonalnim, svejedno.

Odbijanje ponudjenog kredita nece doprinijeti vecem interesu donatora da nastave sa ulaganjima u obnovu BiH. Bilo bi dobro da se sva steta zavrsi na propustenih 10 miliona dolara kredita. No, nerijeseni odnosi izmedju entitetskih i institucija BiH mogli bi na kraju kostati sve gradjane ove zemlje i puno, puno vise.

Drazen SIMIC (AIM, Sarajevo)