Zapad i Crna Gora

Crna Gora postaje subjekt

Trn u Milo{evi}evoj nozi

Samo u jednoj sedmici, novi crnogorski predsjednik Milo \ukanovi} bio je sagovornik tako uglednih imena svjetske diplomatije kakvi su Robert Gelbard, Jevgenij Primakov, Iber Vedrin i Klaus Kinkel. Nesumnjivo, Crna Gora je, nakon gotovo osmogodiÜnje apstinancije, postala uva`en sagovornik i nezaobilazan faktor u poslovi~no trusnom regionu Balkana. Robert Gelbard bi rekao - i "primjer kako stvari treba raditi na pravi na~in".

• Sjedinjene Ameri~ke Drave su izuzetno ohrabrene pozitivnom evolucijom u Crnoj Gori, kako na planu konsolidacije demokratskih institucija, tako i na planu kretanja ka snanom razvoju tri{ne privrede. Vlada SADeli da tijesno sara|uje sa Crnom Gorom na pruanju podr{ke ovakvom razvoju - bio je precizan Klintonov izaslanik za Balkan poslije razgovora sa crnogorskim predsjednikom. On je eksplicirao da su upravo to razlozi zbog kojih SAD zagovaraju izuzimanje Crne Gore iz reima novih sankcija za SRJ i konstatovao da je "ono {to se doga|a u Crnoj Gori, primjer za ono {to bi trebalo da se doga|a i na drugim mjestima u SR Jugoslaviji"!

^ime je to crnogorska dr`avna politika, personifikovana u liku predsjednika Republike Mila \ukanovi}a, uspjela da se nametne i postane nezaobilazna stanica na balkanskim turnejama svjetskih diplomata?

Najjednostavniji odgovor na to pitanje mogao bi se prona}i u ~injenici da ono {to se de{ava u Crnoj Gori, ako joj kao reper slui Srbija, djeluje gotovo nestvarno. Crna Gora je sa dravnog nivoa proklamovala snaan razvoj demokratskih institucija i tri{ne privrede, a kada neko stremi takvim ciljevima, posebno u okru`enju kakavo je crnogorsko, razumljivo brzo zapadne za oko onima koji u takvom pona{anju vide jednu nadu za Region. Nije onda Þudno ni Üto posloviÞno uzdra×ane SAD tako otvoreno staju iza predsjednika djukanoviSa.

• Crna Gora je u ovom trenutku mjera pritiska na Slobodana Milo{evi}a. Njena politika zna~i odstupanje od nacional- {ovinisti~ke, konzervativne politike Beograda. Ona je spremna da se prilagodui zakonitostima me|unarodne zajednice i me|unarodnih odnosa, nasuprot Milo{evi}u koji to ne `eli - obja{njava dr Neboj{a Vu~ini}, profesor Me|unarodnog javnog prava na Pravnom fakultetu u Podgorici.

Zapad je, nesumnjivo, ~vrsto odlu~io da pomogne \ukanovi}u, onakvom kakav je, jer je on posljednja nada i dokaz da je u Milo{evi}evoj dravi mogu}e voditi druga~iju politiku. To potvrdjuje i sam Gelbard kad konstatuje: "Pretendujemo da crnogorski reformski i demokratski napori ne zavr{e samo na prostoru Crn Gore, ve} da kao politika dominiraju na cjelokupnom jugoslovenskom politi~kom prostoru". [tovi{e, ~itav set polti~ke i druge pomo}i SAD Crnoj Gori, potvrdio je i \ukanovi}, "motivisani su namjerom ukupne me|unarodne zajednice kojaeli podspje{iti dominaciju ove politike u SRJ".

Slobodanu Milo{evi}u, procijenili su zapadnjaci, potrebno je i dodatno poja{njenje. Zbog toga je francuski {ef diplomatije Iber Vedrin poru~io \ukanovi}u da ra~una na njegov uticaj koji je u mogu}nosti da vr{i u okviru Federacije, "da bi prevagnulo rje{enje koje }e biti u pravom interesu SR Jugoslavije". To {to se naum zapadnih diplomata poklopio sa onim {to je Milo \ukanovi}, jo{ na po~etku predsjedni~kog mandata proklamovao kao svoj cilj, dodatno je de{ifrovalo strategiju. Malena Crna Gora, uvaena od me|unarodne zajednice, prepoznata kao primjer za pozitivne procese u Regionu, izuzeta od kaznenih mjera kojima seeli disciplinovati zvani~ni Beograd, sa predsjednikom ~ija politika korespondira sa Zapadom - ima vra{ki teak zadatak da svom federalnom partneru pokae put.

Jesu li \ukanovi} i njegovi saveznici u to ukalkulisali normativne, ili jo{ va`nije, fakti~ke mo}i Crne Gore da uti~e na kreiranje politike na saveznom nivou, za sada niko nije precizno objasnio. ^injenica je da se, u obje varijante, takvoj misiji ne pi{e dobro. Carska ovla{}enja koja je sebi prigrabio Slobodan Milo{evi} i odnos snaga u Saveznom parlamentu koji mu u potpunosti odgovara, garantuju mu miran san. \ukanovi}evo podrivanje iznutra i zapadni pritisak spolja, za sada imaju nepremostivu branu sazdanu od neograni~ene nmo}i prvog federalnog ~ovjeka.

Da li je \ukanovi} informisao Zapadne saveznike da je crnogorska (ne)mo} u Federaciji rezultat minule politike crnogorske vlasti u kojoj je i sam imao zna~ajan udio, manje je u ovom trenutku va`no. Tek, ~injenica je da Crna Gora, uprkos propagandisti~kim umotvorinama njenog predsjednika, nema ni mo} ni mehanizme da obuzda Slobodana Milo{evi}a.

• Ne bih rekao da je Crna Gora suvi{e jak faktor, ali nije ni nebitna. U Crnoj Gori se nastoji probuditi klica demokratizacije u Srbiji, {to stranke i gra|ani artikuli{u u tom pravcu da se i u Srbiji ne{to mora preduzeti - ka`e prof. dr Vu~ini}.

Vjerovatno je to bio i rezon me­unarodnih faktora bkada su odluSili da zalegnu iza Crne Gore. zapadni saveznici oÞito igraju na sve raspolo×ive snage. A Crna Gora, dok god je ~lan Milo{evi}eve federacije, moe biti, ako ne presudan, a ono remetila~ki faktor u potezima srpskog Voda. Ona je nasu{no potrebna Zapadu kao primjer za kooperativnost, za koju kod Milo{evi}a nema naznaka. Pootrebna je i zbog njenog zvani~nog stava o rje{avanju problema Kosova, koji se sudara ssa Milo{evi}evim, uvijek kada ovaj potencira da je u pitanju jugoslovenski problem. Kona~no, a moda i najvanije, savezni{tvo Crne Gore se eli i onda kada se projekture kona~an cilj, kakac je vrlo vjerovatno, ru{enje Slobodana Milo{evi}a. Saznanje da Crna Gora u svemu tomeeli da u~estvuje, nesumnjivo }e u~initi da me|unarodna zajednica i ubud}e od nje zatrai pomo} uvijek kada reim u Beogradu po~ne tjerati inat sa svijetom. Rezon po kome je izvjesno da }e Crna Gora biti stalni trn u Milo{evi}evoj nozi, kada ve} ne moe vi{e od toga, dovoljan je da manja federalna jedinica SR Jugoslavije i ubudu}e bude faktor u koja se Zapad moe pozdati.

Neboj{a RED@I]