KAD POCINJE "GODINA POVRATKA"
Hercegbosanska zupanija
AIM, LIVNO, 19.03.98. Iako je od lokalnih izbora u BiH proslo sest, a do novih opcih izbora ostalo manje od sest mjeseci, sada je vec sasvim jasno da u mnogim sredinama gdje su vlast osvojile stranke cije su pristase prognani s tih podrucja, nove opcinske vlasti postoje samo formalno. One funkcioniraju jedino po tome sto vijecnici - prognanici dodju u te sredine na sjednice opcinskih vijeca iz sredina gdje sada zive i tamo se ponovno vracaju.
Kad je rijec o Hercegbosanskoj zupaniji, novoizabrane opcinske vlasti ni sest mjeseci nakon izbora ne funkcioniraju kako bi trebalo u Drvaru, Bosanskom Grahovu, Glamocu, Kupresu i Tomislav Gradu. Istini za volju, sadasnje stanje u ovim opcinama razlikuje se od onoga kakvo je bilo prije nekoliko mjeseci, narocito u pogledu sigurnosti i slobode kretanja manjinskog stanovnistva. Medjutim, ni u jednoj od tih opcina jos ne djeluje visenacionalna i visestranacka izvrsna vlast, pa je utjecaj na donosenje bilo kakvih odluka i dalje iskljucivi monopol uskog kruga lokalnih politicara iz hrvatskog nacionalnog korpusa koji cine sve da se sadasnji status quo sto dulje zadrzi.
U opcinama Hercegbosanske zupanije u kojima je prije rata zivjelo vecinsko srpsko stanovnistvo (Drvar, Bosansko Grahovo, Glamoc i Kupres), jos nisu zabiljezeni gotovo nikakvi pomaci glede povratka i stvaranja uvjeta za povratak srpskog stanovnistva. Od 16.613 drvarskih Srba, zahvaljujuci iskljucivo naporima medjunarodnih organizacija, do sada se u Drvar vratilo njih oko 1.300 ili svega 8 posto predratnog stanovnistva srpske nacionalnosti.
U Bosansko Grahovo, Glamoc, Kupres, Tomislav Grad i Livno od potpisivanja Daytonskog sporazuma vratilo se manje od 50 Srba, a u ovim opcinama prije rata zivjelo ih je oko 28 tisuca. Nakon sto su ove opcine mirovnim sporazumom pripale Federaciji BiH, odnosno Hercegbosanskoj zupaniji, hrvatske su vlasti poduzimale sve kako bi ova mjesta naselili sa sto vise prognanog hrvatskog stanovnistva iz raznih podrucja BiH dajuci im cvrsta obecanja da ce tu i ostati i da ih odatle vise nitko i nikada nece seliti.
Etnickim inzenjeringom HDZ je u Drvar naselila oko deset tisuca Hrvata iz srednje Bosne i Posavine, u Bosansko Grahovo oko tisucu, u Glamoc oko dvije tisuce, u Kupres isto toliko. Da bi se zaustavio proces povratka koji sve jace podupire medjunarodna zajednica, prema rijecima Alluna Robertsa, glasnogovornika IPTF-a u BiH, na podrucju drvarske opcine od pocetka ove godine, koja je proglasena "godinom povratka" dogodilo se oko 50 paljevina obiteljskih kuca i gospodarskih objekata povratnika Srba, a u Glamocu oko dvadeset.
Na podrucju kupreske opcine jos se nije vratio ni jedan pripadnik srpske nacionalnosti, a tamosnji novimenovani gradonacelnik otvoreno se suprotstavlja povratku Srba kojima ne dopusta ni obilazak porusenih domova, uz poruku da nisu pozeljni na prostorima Kupreske visoravni. "Medjunarodna policija je svjesna svega sto su on i njegova obitelj dozivjeli u ovom ratu, ali i on mora biti svjestan da kao gradonacelnik mora dati potporu lokalnoj policiji i stititi povratak ljudi na njihova ognjista", rekao je ovih dana Allun Roberts na konferenciji za novinare u Livnu.
Da bi se oslobodile kuce i stanovi drvarskih Srba, potrebno je osloboditi kuce i stanove kakanjskih i vareskih Hrvata i kuce srebrenickih Bosnjaka. Zato proces povratka mora teci istodobno i trosmjerno i od toga ce na kraju zavisiti uspjeh "godine povratka", sto je za vecinu prognanika jos uvijek samo daleki san. Hercegbosanska zupanija je i jedna od posljednjih u Federaciji u kojoj jos nije uspostavljena zajednicka policija. Iako je inauguracija bila najavljena za posljednji dan prosloga mjeseca, hrvatska je strana opet bojkotirala i do daljnjeg odgodila taj cin. Zbog cega hrvatski predstavnici u zupanijskoj vlasti (drugih i nema, jer dvojica bosnjackih zastupnika u zupanijskoj Skupstini ne sudjeluju u njezinu radu) uporno opstruiraju uspostavu mjesovite federalne policije na ovim prostorima?
Glavna je prepreka nacionalni balans policije koji mora odgovarati nacionalnoj strukturi stanovnistva po popisu iz 1991. godine, na cemu inzistira medjunarodna zajednica, te obiljezja na odorama policajaca na kojima nema nacionalnih simbola. Da bi se ispostovao nacionalni balans, prema semi IPTF-a, zajednicka policija na podrucju HB zupanije trebala bi imati ukupno oko 500 policajaca, od cega 51 posto hrvatske, 11 posto bosnjacke i 38 posto srpske nacionalnosti.
Planom je predvidjeno da se kadrovsko popunjavanje vrsi u cetiri faze do kraja ove godine, s tim sto bi u prvoj fazi koja je vec morala biti realizirana, uz 50 hrvatskih, zajednicku kantonalnu policiju cinilo jos i 15 bosnjackih i 35 srpskih policajaca.
Medjutim, da bi se ispostovala sema visenacionalne kadrovske popunjenosti, na zupanijskoj razini bi trebalo otpustiti oko 200 policajaca hrvatske nacionalnosti, koji zauzimaju mjesta u zupanijskom MUP-u i policijskim upravama Livna, Tomislav Grada, Kupresa, Glamoca, Bosanskog Grahova i Drvara.
U priopcenju za javnost Zupanijskog odbora HDZ-a HB zupanije, koje je izdano dan uoci inauguracije zajednicke policije, kaze se da, sukladno Ustavu Federacije BiH, pravo na izbor obiljezja na policijskim odorama pripada zupaniji, jednako kao i pravo da se o kadrovskim rjesenjima unutar zupanije odlucuje u zupaniji, a ne izvan nje. U suprotnom, od medjunarodnih cimbenika trazi se program za zbrinjavanje policajaca hrvatske nacionalnosti koji ce biti otpusteni s posla.
Istim povodom oglasio se i Kantonalni odbor SDA u cijem saopstenju stoji da cin uspostave zajednicke policije nije odrzan jer predstavnici hrvatskog naroda jos uvijek nisu spremni na bilo sta sto bi trebalo biti zajednicko na ovim prostorima. Zbog opstrukcije hrvatske strane, a u interesu svih naroda koji zive na ovim prostorima, SDA je zatrazio od relevantnih faktora Federacije i OHR-a smjenu celnih ljudi HB zupanije, a Zupanijski odbor HSS-a BiH u svom priopcenju za javnost cjelokupan ustroj zupanijske vlasti nazvao je nelegalnim, nelegitimnim i suprotnim Ustavu federacije BiH, zahtijevajuci smjenu celnika i prijevremene zupanijske izbore.
Nedzad VREBAC (AIM, Livno)