STA KO NUDI ZA PREGOVORE

**Srbija i Kosovo

AIM, BEOGRAD, 18. 3. 1998.

Pregovaracke platforme svakako su neuporedivo bolje od snajperskih ili topovskih. Trebalo je, medjutim da krajem februara i pocetkom marta potekne rijeka krvi u Drenici i da zivot izgubi preko osamdeset osoba, da relevantna medjunarodna zajednica zbog istog zaprijeti ponovnim zavodjenjem ekonomskih sankcija, pa da se prenu i vlast i ono sto se jos uvijek deklarira kao opozicija u Srbiji, te sacine i ponude svoje platforme o Kosovu.

Cim su ministri Kontakt grupe obnarodovali svoj ultimatum (9. mart) u cijoj je osnovi zapocinjanje miroljubivog pregovora vlasti u Beogradu i politickih lidera kosovskih Albanaca u narednih deset dana, Jugoslavenska levica (JUL) izisla je sa sa svojom temeljnim stavovima o problemu pokrajine. U pet tocaka, u osnovi, stoji da je Kosovo unutrasnje pitanje Srbije, da svaka suverena drzava suzbija terorizam svim raspolozivim sredstvima, te da se pristupi dijalogu i trazenju prihvatljivih rjesenja unutar ustavno - pravnog uredjenja zemlje.

Dan kasnije je i Vlada Srbije sacinila svoju platformu koja se bitno ne razlikuje od JUL-ovske. No, napravila je i korak vise. Saopstila je da je policijska akcija u Drenici u prvom redu isla za neutarliziranje terorizma cije su zrtve bili i Srbi i Albanci, najavila da ce dopustiti Crvenom krstu ili nekoj drugoj organizaciji da ispita okolnosti pod kojim se odvijala, naglasila da je i ranije nudila izvjesne konstruktivne prijedloge (povratak albanskih ucenika u skole), te uputila preko zvanicne TV i stampe poziv "odgovornim predstavnicima albanske nacionalne manjine" da otpocnu razgovori o svim otvorenim pitanjima.

I doista, u Pristini se pojavio pregovaracki tim Vlade i Skupstine Srbije na cijem je celu potpredsjednik Vlade dr Ratko Markovic, a sacinjavaju ga pored nekolicine ministara i sefovi poslanickih klubova Srpske radikalne stranke (SRS) Tomislav Nikolic i JUL Milovan Bojovic. Sustina onog sto ova delegacija namjerava ponuditi politickim liderima kosovskih Albanaca uoblicio je dr Markovic: "Drzava Srbija je spremna da ugradi u svoj ustavni i pravni poredak sve ono sto je savremena tekovina u ostvarivanju prava nacionalnih manjina - mislim na prava u sferi jezika, pisma, veroispovesti, skolstva, informisanja, odrzavanja veze sa maticom, upotrebe nacionalnih simbola i slicno".

Politicki lideri kosovskih Albanaca ostali su na ovo mrtvi hladni, i nisu se pojavli vec cetvrti put u pokrajinskim organima gdje ih je cekala navedena delegacija. Navodjeni su razliciti razlozi nedolaska. Poslije prve izjave predsjednika Demokratskog saveza Kosova (DSK) dr Ibrahima Rugove da jedino o cemu se moze pregovarati je nacin stiacanja nezavisnosti Kosova, stigla su i druga, znatno "diplomatskija" objasnjenja.

Cini se da je kljucno objasnjenje Azema Vlasija, bivseg predsjednika SAP Kosova u pismu delegaciji Vlade Srbije. On navodi da vec sedam godina vlasti u Beogradu odbijaju dijalog,i da je "iznenadno, brzopleto, improvizovano pozivanje na razgovor u terminu koji vama odgovara, uz neprimerno urucivanje poziva i pokusaja da se u stratu nametnu odredjena ogranicenja, sracunato na postizanje propagandnih efekata i onemogucavanje ravnopravnog dijaloga". Vlasi konstatira da je razgovor nemoguc i zbog toga sto MUP Srbije i dalje drzi Drenicu u blokadi i zalaze se za dosljedno sprovodjenje za kljucaka Kontakt - grupe. No, u njegovom pisma najvaznija su dva elemanta. U prvom redu, Vlasi inzistira da poziv za dijalog treba da bude urucen "preko Ibrahima Rugove koji ima nas izborni mandat i legitimitet da zajedno sa sa koordinacionim telom politickih partija odredi sastav i nivo albanskih predstavnika". Drugi dio se odnosi uvjetovanje pregovora.

Vlasi pise da se dijalog ne moze ograniciti okvirima Ustava Srbije "jer je upravo taj ustavni poredak i okvir nametnut Albancima, nakon nasilnog ukidanja autonomije 1989 i 1990" ali i da "opciju o nezavisnom i suverenom Kosovu, za koju su se izjasnili Albanci na referendumu, nakon nasilnog gazenja ustavne autonomije i raspada bivse SFRJ, ne treba shvatiti kao uslovljavanje za ulazak u dijalog, ali se ne moze unapred odbaciti kao jedna od opcija". U tom kontekstu, zalaze se i za posrednistvo medjunarodnog faktora - "tu ulogui treba da dobije Filipe Gonzales, koji je vec odredjen za specijalnog izaslanika OEBS za Kosovo". Vlasijevo pismo neki vide i kao "legalizaciju" pokusaja da se status pokrajine rijesi kao trece federalne jedinice u okviru SR Jugoslavije kao minimum na koji su Albanci spremni pristati.

Vlasijevo pismo, se zasad, moze se protumaciti kao formuliranje polaznih albanskih polazista za pregovore i pokusaj utvrdjivanja stvarnih namjera Beograda. Jer, da ono sto govori dr Markovic tesko moze na duzi rok opstati, svjedoci i objavljivanje Platforme o Kosovu Srpskog pokreta obnove (SPO). U njenoj osnovi je takodjer Kosovo kao integralni dio Srbije. Najsira autonomija "prema najvisim demokratskim standardima utvrdjenim dokumentima UN i OEBS" trebala bi se sprovoditi kroz kroz dvodomne opsinske skupstine s ciljem "da se onemoguci svako preglasavanje o kulturnim, verskim i bilo kojim i bilo cijim nacionalnim pravima". Inace konkretni sadarzaj ove autonomije bio bi utvrdjen kroz pregovore. Pokrajinska skupstina takodjer bi bila dvodomna i sastojala bi se od Vijeca gradjana i Vijeca naroda. U svom prijedlogu SPO prihvata posrednistvo Gonzalesa i trazi od predsjednika Srbije Milana Milutinovica da otpocne razgovore sa sefovima svih parlamentarnih stranaka kako bi se usvojio zajednicka nacionalna platforma o Kosovu.

Pored Srpskog popkreta ovbone i Socijalisticka partija Srbije je najavila svoju platformu o Kosovu, a saznaje se i da je u istu svrhu i Gonzales okupio ekspertski tim. U tom kontekstu pominje se mogucnost "spanjolske formule", to jest trazenje rjesenja po ugledu na pokrajine sa "specijalnim statusom" (Katalonija, Baskija, Galicija).

U svakom slucaju, pregovaracke platforme su trenutno izborile primat nad oruzjem. No, ukoliko se ostane samo na njima kao svojevrsnoj kozmetici i kupovanju vremena, jaz na Kosovu bi se iskljucivo mogao premoscavati razlicitim kalibrima pjesadijske i artiljerijske municije. Svejedno - da li sa topovskih ili mitraljeskih platformi...

Filip Svarm (AIM)