DALEKO OD MITA

Crnogorska politicka scena: Pogled na Kosovo

AIM, PODGORICA, 12. 3. 1998.

Da je beogradski tuzilac Miodrag Tmusic nesto blizi Crnoj Gori, informativni razgovori na koje ovih dana doziva glavne urednike privatnih srpskih medija bili bi cista boza.

Jezikom zvanicnog Beograda, prema kojem, umjesto "ljudi" i "Albanci", valja reci i pisati "teroristi", na crnogorskoj politickoj sceni govori jos samo nekoliko stranaka koje u zivotu odrzavaju povremene infuzije sa dedinjskog dvora. Rijec je, prije svega, o stranci Momira Bulatovica, dijelu nekadasnje Demokratske partije socijalista, koji ce krajem marta dobiti novo ime - Socijalisticka narodna partija - pokusavajuci da pristalicama dojavi cvrstu vezu sa Socijalistickom partijom Srbije, uz jasnu namjeru da se u to utope i pristalice Bozidara Bojovica, dio nekadasnjih clanova i simpatizera Narodne stranke.

• Put za rjesavanje nagomilanih problema na Kosovu i Metohiji jeste dijalog, ali tek kada se stane na put teroristickim aktivnostima albanskih separatista i posto terorizam bude napusten kao sredstvo politickog djelovanja - istice potpredsjednik ove partije Predrag Bulatovic. Neprihvatljivo je stanoviste Kontakt grupe po kome se u istu ravan stavljaju teroristicke aktivnosti albanskih ekstremista i odlucno reagovanje drzavnih organa Srbije - smatra on, uz ostro protivljenje internalizaciji kosovskog pitanja.

Termin "teroristi", koji ova grupacija nemilice trosi u desifrovanju najnovijih sukoba na Kosovu, partije iz takozvanog reformskog bloka pokusavaju da upravo njoj urezu kao srednje politcko ime, posebno poslije demonstracija u Podgorici, kojima je pribjegao Momir Bulatovic polovinom januara, odbijajuci da preda vlast novoizabranom sefu drzave Milu Djukanovicu.

Politicki stavovi crnogorskih partija i politicara o Kosovu nepogresivo identifikuju odnos prema rezimu u Beogradu, odnosno prema vrhovnom politickom lideru Slobodanu Milosevicu. To je uocljivo i u, juce datoj, predsjednickoj izjavi Mila Djukanovica o Kosovu. Govoreci o zapustenom problemu Kosova, tragicnim iskustvima Krajine "i egzodusu ponosnog ali zavedenog naroda", i opovrgavajuci teze o tome da su kosovska zbivanja iskljucivo unutrasnji problem, Djukanovic direktno cilja na Milosevica kao najveceg krivca za sve sto se do sada desilo.

Njegov zahtjev da dijalog sa albanskim politickim liderima zapocne predsjednik Srbije, te da na Kosovo dodje posrednicka misija OEBS, jasna je zelja da Milosevic bude izbacen iz igre. To, naravno, za sada moze i biti samo zelja, jer je tesko povjerovati da ce se Milosevic, koji je u politicku orbitu usao a potom se sve ove godine odrzavao i preko Kosova, odreci dalje instrumentalizacije ovog problema. Koliko mu to jos moze biti jak argument u pokusaju da u Podgorici instalira sebi lojalne politicke snage, kako je to ucinio prije devet godina, pokazace naredna zbivanja uoci majskih izbora.

Pitanje je i koliko ce do tada biti produbljena kosovska drama. Ako se nastavi, kako upozorava lider Narodne stranke Novak Kilibarda, Crna Gora bi mogla biti preplavljena izbjeglicama koje nece moci da primi, jer to prevazilazi njene socijalne mogucnosti. Ovaj teret vec se osjeca, jer je u Crnu Goru sa Kosova izbjeglo vise od 4 hiljade ljudi, uglavnom Albanaca i Muslimana, i uglavnom zena, djece i starih osoba.

Narodna stranka za naredno zasjedanje crnogorskog parlamenta najavljuje i posebnu rezoluciju o Kosovu, trazeci, izmedju ostalog, da se procijeni steta koju je svojim potezima nanio srpski rezim. Kilibarda zahtijeva i aktivniji odnos Crne Gore u rjesavnju kosovskog problema, smatrajuci da ona ima "sav moralni i politcki kredibnilitet da arbitrira u razgovorima predstavnika srpskih vlasti i kosovskih Albanaca". Za domacu verziju Felipe Gonzalesa on predlaze upravo Djukanovica, uz zacikavanje njegove DPS, kako bi odbijanje takve rezolucije znacilo da se ipak jos nijesu "razvjencali" od Slobodana Milosevica.

Stavove DPS o Kosovu i Liberalni savez Crne Gore ocjenjuje kao nedovoljno artikulisane u stilu "dobro jutro carsijo na sve cetiri strane" i kao proizvod zablude da bi Milosevic mogao jednom da se preobrazi u humanistu i demokratu.

• Najnoviji dogadjaji na Kosovu potvrdjuju da Milosevic nece prestati sa destrukcijom sve dok plamenovi ratnog pozara ne pocnu lizati zidine njegovog dedinjskog bunkera, gdje ce se, po svemu sudeci, odigrati zavrsni cin jugoslovenske drame. Simbolika ce biti potpuna. Jedno istorijsko samoubistvo ce oznaciti kraj samoubilacke politike koja je za Crnu Goru i Srbiju prikovala za samo dno. Medjutim, tada ce biti kasno da se bilo sta popravi i promijeni sto crnogorska vlast ne moze ili nece da vidi - ocjenjuje portparol LSCG Miroslav Vickovic.

Socijaldemokratska partija Crne Gore ocjenjuje da je Miloseviceva represija na Kosovu porodila oruzani otpor i da se to moglo predvidjeti. Ovi dogadjaji ce, kako kaze potpredsjednik SDP Dragisa Burzan, eskalirati u pravi rat ukoliko ne dodje do dijaloga izmedju srpskih vlasti i stvarnih predstavnika Albanaca, bez unaprijed fiksiranih zahtjeva obje strane. On smatra da je pred Milosevicem stvarna dilema - vlast ili razumna politika i nagovjestava mogucu odluku aktuelnog sefa SRJ:

"Milosevic nikada nije razumijevao realnu politiku, a pogotovo nije prepoznavao globalne procese."

Partije crnogorskog bloka pridruzile su se Stranci demokratske akcije, Demokratskoj uniji Albanaca i Demokratskom savezu Albanaca u Crnoj Gori prilikom organizovanja protesta u Ulcinju i Plavu i osude policijskih akcija na Kosovu. Rozajci su ponovo otvorili svoje domove za izbjegle, a SDA kaze da to cine prisjecajuci se tragicnog egzodusa njihovih zemljaka iz Bosne i Hercegovine. SDA, takodje, upozorava da se terorom i nasiljem ne moze rijesiti problem Kosova vec jedino sporazumom izmedju Beograda i predstavnika kosovskih Albanaca.

Tezak polozaj svojih sunarodnika na Kosovu Denmokratrska unija Albanaca objasnjava produktom "pogresne hegemonske i sovinisticke velikosrpske politike".

• Teska eskalacija nasilja na Kosovu, njegov geostrategijski balkanski polozaj i cinjenica da je Kosovo bilo konstitutivni element bivse jugoslovenske federacije ne dozvoljava da se pitanje Kosova moze tretirati kao unutrasnja stvar Srbije - smatra DUA.

Osim politickih stranaka i ovdasnji mediji doprinose dosta umjerenom i racionalnom gledanju na kosovske dogadjaje. Za razliku od beogradski drzavnih medija, crnogorska RTV i dnevnik "Pobjeda" ne koriste rasisticki vokabular spram kosovskih Albanaca, tretirajuci ovaj problem gotovo identicno kao i nezavisni mediji u Podgorici ili Beogradu.

Slavoljub Scekic AIM Podgorica