OTVARA SE SUKOB U UNSKO-SANSKOM KANTONU

Aktueliziranje pitanja Fikreta Abdica

* Haag rjesava Fikretovu dilemu: biti ili ne biti x Medijski rat na podrucju Unsko-sanskog kantona je poceo x Ako se ne odredi Haski tribunal prema optuznici Fikreta Abdica predstoji potres

AIM, BIHAC, 12.03.98. Ako se Haski tribunal uskoro ne izjasni u vezi sa optuznicom protiv Fikreta Abdica, Unsko-sanski kanton ce uskoro biti destabiliziran u tolikoj mjeri, da se mogu ocekivati nove zrtve.

Bio bi to rezime analize i prognoza ukupnih zbivanja na ovom podrucju boljih poznavalaca odnosa i aktuelne politicke situacije, a iz pozicije neutralnog i objektivnog posmatraca. Vladajuca stranka (SDA) ovogodisnje izbore shvata vrlo ozbiljno. Pokazuju to vec na samom pocetku ove godine, provlaceci ideje svoje ovogodisnje predizborne kampanje na svim znacajnijim skupovima, pogotovo u susretima s predstavnicima medija. Ozbiljnost izbora shvataju i u opoziciji. Socijaldemokrati su takodjer, za razliku od ranijih godina, veoma aktivni.

Jedino se Demokratska narodna zajednica, stranka Fikreta Abdica, jos uvijek nije aktivirala. Ali, kada se zna da je na proslim izborima ova stranka dobila 12 odsto glasova na podrucju Kantona, bez ikakve propagande, pod presijom svih vrsta, onda je sasvim realno vidjeti opasnost u ovoj stranci. Predstavnici DNZ-a u Skupstini Unsko-sanskog kantona nikada nisu imali mogucnost ucestvovati, tako da ce im isteci mandat, a da zapravo nikada i nisu ostvarili svoje gradjansko i politicko pravo. Razlog vise da biracko tijelo ove stranke jos cvrsce drzi uvjerenje da je to jedina stranka koja se istinski bori za njihovu egzistenciju. Naravno, uz Fikreta Abdica!

Ni Fikret Abdic ne miruje, temeljito se priprema za ovogodisnje izbore, udarajuci na najtanju zicu svojih glasaca, rjesavanje socijalnih problema. Za to koristi svoj radio "Velkaton" za transmisiju ideja, kritika i optuzbi na racun vladajuce stranke, bez postede za bilo koga. Uz sve to, Fikret Abdic otvoreno racuna na podrsku medjunarodne zajednice u namjeri da se vrati u Veliku Kladusu i preuzme vlast.

Iako u vladajucoj stranci Fikreta Abdica vide iskljucivo kao ratnog zlocinca i politickog mrtvaca, nikada u njemu nisu prestali gledati i velikog, ili najveceg, protivnika i neprijatelja bosnjackog naroda u BiH.

Medjutim, ocima vladajuce stranke ne gledaju predstavnici medjunarodne zajednice. Oni sasvim logicno postavljaju pitanje: "Da li je Momcilo Krajisnik nanio manje zla Bosnjacima od Fikreta Abdica? Kad moze predsjedavajuci Predsjednistva BiH, Alija Izetbegovic, sjediti za istim stolom s Krajisnikom, zasto ne moze sa Abdicem? Mnogi misle da je u pitanju licni odnos Izetbegovica prema Abdicu koji insistira na razgovoru s Izetbegovicem, na sta se Izetbegovic oglusuje.

Ni jedna posjeta predstavnika medjunarodne zajednice nije prosla bez pitanja aktuelnih kantonalnih politicara o procesu pomirenja, povratku i Fikretu Abdicu. Pitanja pljuste sa svih strana, traze se odgovori i ostavljaju sagovornici u nedoumici. Tako je i prvi zvanicni posjet engleskog ambasadora Bihacu ostao protumacen kao trasiranje puta za povratak Fikreta Abdica.

Pogotovo je aktuelna politicka vlast osjetljiva na posjete engleskih diplomata, sjecajuci se Davida Owena i njegove posjete Velikoj Kladusi

1. godine, kada je dao podrsku Abdicu, najavljujuci ga kao guvernera, nakon cega je kroz nekoliko mjeseci krenuo krvavi bratoubilacki rat. Krafordov posjet je podsjetio novinare bliske vladajucoj stranci iz Velike Kladuse da spomenu i Owena, da osvrtom zapjenusanim od mrznje prema Fikretu Abdicu odgovore na Abdiceve izjave emitovane na talasima "Velkatona". Medijski rat je vec poceo izmedju pristalica Fikreta Abdica i njegovih protivnika. Tako je bilo i pred krvava desavanja iz ratnog perioda Autonomije. Da bude vece zlo, kako se nisu promijenili politicki protivnici, nisu ni njihove medijske skutonose, koje doista ne biraju ni sredstva ni rijeci da sto vise ocrne jedni druge.

Narod je ponovo izmedju dvije zategnute strune. Stoga je neophodno cim prije da se Haski tribunal pozabavi dosjeom Fikreta Abdica i donese svoju odluku o eventualnoj krivici kladuskog Babe.

Ukoliko bi to bila oslobadjajuca odluka, zapravo proglasenje optuzbe neosnovanom, medjunarodna zajednica bi imala sansi da postigne neke rezultate u vezi s ovim pitanjem. Ako bi, pak, optuznica bila osnovana, mnogima iz sadasnjih vladajucih struktura bi laknulo i sklonio bi se kamen spoticanja na putu kojim sada idu.

Bilo kakvo rjesenje je bolje od sadasnjeg stanja, kada obje strane koriste narod za postizanje svojih ciljeva. Valjda ce to vec jednom i nekome iz medjunarodne zajednice postati jasno. Bez obzira na neovisnost suda, ocito, informacije negdje nedostaju.

Dika BEJDIC (AIM, Bihac)