Izbori u CG 31.maja

aim/pod/pubs/zi

Dileme oko parlamentarnih izbora u C.Gori vise nema

IZBORI NAJVJEROVATNIJE 31. MAJA

Sve sumnje i dileme vezane za datum zakazivanja vanrednih parlamentarnih izbora, ovih dana su definitivno otklonjene. Predsjjednik Skupstine Crne Gore zakazao je sjednicu najviseg zakonodavnog tijela za 17.mart, i na njoj bi Parlament trebao biti raspusten a izbori raspisani. Ustav daje rok Predsjedniku Republike za zakazivanje izbora - njihov datum ne smije biti kraci od 30 ni duzi od 60 dana, od dana raspustanja Skupstine Crne Gore. Iako zvanicnih potvrda jos nema, kao datum izlaska biraca na glasacka mjesta pominje se posljednji dan maja.

Potvrdu za tvrdnju da ce izbora u maju, kako je to i precizirano proslogodisnjim dogovorom vlasti i opozicije, zaista i biti, potvrdjuju aktivnosti partije Momira Bulatovica koja je najvise sumnjala i najcesce zahtijevala da se izbori odrze sto prije. Naime, bulatovicevci su vec otpoceli kampanju, gotovo svakodnevno imaju po jednu stranacku promociju, a ovih dana je i njihov Glavni odbor donio odluku da razrijesi rasomonijadu oko imena, prosljedjujuci predlog svom Kongresu da se umjesto naziva DPS istakne nova firma - Socijalisticka narodna partija.

"Tim imenom oni zele da postignu dva cilja, da zadovolje svog mentora i finansijera Milosevica, otud naziv socijalisticka, i da prigrabe razocarane 'srpske' glasace koji su otpali od Kilibardine i Bojoviceve stranke, otud ovaj atribut narodna - komentarise Miodrag Vukovic, jedan od lidera Djukanovicevog DPS-a.

Ta ocjena se poklapa sa prije neki dan izrecenenom konstatacijoim potpredsjednika Bulatoviceve stranke Srdje Bozovica, da je njihova namjera okupiti sve lijeve i kako ih je on nazvao patriotske stranke, sto u prevodu oznacava grupacije komunista i nacionalista. Ovakva platforma ce u finisu predizborne kampanje, najvjerovatnije, rezultirati formiranjem crveno-crne koalicije koja ce u prvi plan kampanje istaci "borbu za Jugoslaviju bez alternative". Takozvane separatisticke snage bice glavni neprijatelj protiv kojeg ce se rvati ova politicka grupacija, a znacajno mjesto u njihovom predizbornom vokabularu dobice i borba protiv kriminala, za "pravedno drustvo i pravnu drzavu". Planove moze da im pokvari samo lider srpskih radikala Vojislav Seselj. On je izjavio da ce njegova stranka na izbore ici samostalno sto, zbog ne bas velikog rejtinga i samog vojvode i njegove stranke u Crnoj Gori, ne znaci da ce Bulatovic biti znacajnije ostecen. Prema procjenama iz njegove stranke, Seselj sa samostalnim izlaskom tesko moze ispuniti cenzus od 3% i uci u Parlament.

Kada su vec prognoze i procenti u igri, prema nekim najsvjezijim sondazama javnog mnjenja, biracko tijelo je podijeljeno izmedju samo tri znacajne politicke stranke, Djukanovicevog DPS, Bulatoviceve partije i Perovicevih liberala. Tako, prema ispitivanju podgoricke agencije "Damar", radjenom krajem februara i pocetkom marta, na reprezentativnom uzorku od 1.300 gradjana, DPS ima podrsku 24% ispitanika, Bulatovic 23% a Perovic 10%. Sve ostale partije se krecu izmedju pola procenta i 2.5%, osim Socijaldemokratske stranke koja sa 4.5% obezbjedjuje ulazak u parlament. Sve prognoze su, medjutim, nezahvalne i preuranjene, posebno zato sto se ocekuje da ce, kako se budu blizio maj, doci do podizanja temperature i sve vece polarizacije birackog tijela, kao sto je bio slucaj prilikom proslogodisnjih predsjednickih izbora.

Socijaldemokrate su vec optuzile oba krila nekad vladajuceg DPS, da svjesno idu na polarizaciju biraca i "podjelu plijena". To bi, kako oni s pravom tvrde, bila po Crnu Goru najlosija varijanta moguceg ishoda, jer bi usljed naraslih tenzija i podijeljenosti, bio paralisan svaki pokusaj sprovodjenja reformi i demokratizacije crnogorskog drustva. Slicno misli i Kilibardina Narodna stranka. Perovicevi liberali su digli ruke od moguce koalicije i odlucili da samostalno idu na izbore. Djukanovicev DPS, zasad, cuti i taktizira. Pravi se kao da ce na izbore samostalno, krece u kampanju, a od razvoja dogadjaja zavisice da li ce se opredijeliti za stvaranje predizborne koalicije. Ocito je da DPS pokusava da sto vise ojaca i dostigne snagu Bulatoviceve stranke, koja ih je, gledano dakle pojedinacno, porazila do nogu na predsjednickim izborima. Tada je, kao sto je poznato, Djukanovic pobijedio zahvaljujuci glascima opozicije i onima koji su ranije uglavnom apstinirali od izbora. Nakon Bulatovicevog silaska sa predsjednickog trona, neuspjeha njegovog januarskog puca, a uz pomoc drzavnog aparata, Djukanoviceva stranka racuna da moze dostici rejting glavnog rivala, sto se, prema rezultatima pomenutih anketa, vec i desilo.

Ako, dakle, do izbora ne bude znacajnijih pomjeranja u birackomn tijelu, "mrtvu trku" dva krila nekad iste stranke, Djukanovicevog DPS-a i Bulatoviceve SNP, odlucivace Perovicevi "liberali". To je kalkulacija sa kojom Perovic i ulazi u predizbornu utakmicu. Kako je i sam vise puta isticao, njegova stranka samo na osnovu izbornog rezultata zeli da ulazi u eventualne koalicije ili Vladu. Racunica je prosta - ako Djukanovic i Bulatovic osvoje podjednak procent poslanickih mjesta, onda ce liberali sa gotvo sigurnih 10 odsto, a mozda i citavih 15, biti jezicak na vagi. To bi bila i idealna pozicija za pogodbu oko formiranja Vlade, gdje bi Perovic, kako se moze cuti iz njegovog okruzenja, trazio mjesto premijera.

Crna Gora, dakle, ulazi u jos jedne izbore sa neizvjesnim ishodom. Tri opcije su u igri: Bulatoviceva Jugoslavija bez alternative sa Milosevicem na celu, Djukanoviceva Jugoslavija bez Milosevica i Peroviceva samostalna Crna Gora. Ako Bulatovic uspije da homogenizuje komuniste i nacionaliste, onda ce izbor biti manje prost - za ili protiv Jugoslavije u njegovoj varijanti, ili, za ili protiv reformske Crne Gore u drugoj, Djukanovicevoj obradi. Tu nece biti mjesta za nijanse.

Ono sto ce, takodje, uticati na izbor gradjana ove republike je i situacija na socijalnom planu, kao i stanje u okruzenju. Djukanovic uskoro krece u svjetsku turneju sa koje planira da donese pozamasnu dolarsku svotu neophodnu posrnuloj privredi i osiromasenom stanovnistvu. Iako je inaugurisan za Predsjednika jos 15.januara, on kao da svjesno odlaze odluku o posjeti Vasingtonu, Londonu, Briselu, Rimu.., kako bi je tempirao u jeku predizborne kampanje. S druge strane, Milosevic mu uzvraca destabilizacijom regiona (sto ponovo aktuelizuje pitanje sankcija), bojkotuje sve njegove aktivnosti i vjerovatno sprema zestoku medijsku i finansijsku potporu za Bulatovicevu kampanju.

Marko Vukovic AIM Podgorica