KAKO OSNAZITI MULTINACIONALNE PROJEKTE

Revizija izbornih pravila u BiH

AIM, SARAJEVO, 04.03.98.
Predstojeci, septembarski, opci izbori u Bosni i Hercegovini, bez svake sumnje, ponovo ce se organizirati po pravilima i propisima OSCE-a. Odnosno, po pravilima i propisima Privremene izborne komisije (PIK) koju ce formirati OSCE. Istina, pravila i propisi za naredne izbore dozivjece odredjene, ali po svemu sudeci i ne bas radikalne, izmjene u odnosu na dosadasnje. Osnovni cilj im je, sudeci prema izjavama visokih medjunarodnih duznosnika u BiH, da se vise prostora stvori multietnickim strankama u nasoj zemlji. Na koji nacin, za sada, jos nema odredjenih informacija, ali je izvjesno da ce u PIK-u pored dosadasnjih predstavnika vladajucih, nacionalnih stranaka, i njihovih zamjenika sjediti i po dva istinski strucna lica, bez obzira na njihovu stranacku opredijeljenost, iz Federacije i Republike Srpske. Dokazani pobornici provedbe Daytonskog sporazuma, te njihovi zamjenici. U svakom slucaju, bit ce to jedna od znacajnih novina koja upravo moze ici na ruku multinacionalnim strankama.

Sukladno Daytonskom mirovnom sporazumu, OSCE je imao mandat predstavnika vlasti u BiH da organizira, prati i verificira prve poslijeratne izbore na svim nivoima vlasti. Nakon toga, rad Privremene izborne komisije, koja je svojevremeno formirana u tu svrhu, trebao je prestati. To jest, vlasti u BiH bile su duzne donijeti zakon po kojem bi se ubuduce trebali organizirati izbori u nasoj zemlji i formirati stalna izborna komisija. Malo je izgleda da bi pomenuti zakon do septembarskih izbora u BiH mogao ugledati svjetlo dana.

Po rijecima Mirka Boskovica, jednog od dosadasnjih clanova PIK-a, na izradi novog, izbornog zakona radila je radna grupa predstavnika Vijeca Evrope i Ureda Visokog predstavnika. Medjutim, konkretnih rezultata jos nema, a za usvajanje izbornog zakona do septembarskih izbora ostalo je malo vremena.

Prema informacijama iz OSCE-a za sada je sigurno da se nece mijenjati pravila nadgledanja izbora, te verifikacione liste. Odnosno, ici ce se na uskladjivanje izbornih pravila i propisa sa novim Zakonom o drzavljanstvu BiH. Time ce se omoguciti izbjeglicama koje se vracaju u BiH pravo glasa u mjestima u koja se vracaju i u kojima zele zivjeti.

Po misljenju Boskovica, upravo oko prava glasa moze biti odredjenih promjena u pravilima i propisima. Pogotovo, sto se pravo glasa vezuje za drzavljanstvo. Inace, smatra Boskovic, da su pravila i propisi za izbjeglice dosta komplicirani.

U situaciji dok se u OSCE-u doradjuju ranija izborna pravila i propisi, multinacionalne, opozicione stranke izasle su u javnost sa svojim prijedlozima, kako bi predstojeci izbori, konacnim rezultatima odrazavali ne samo multinacionalnu, vec i polnu strukturu stanovnistva BiH.

Njihov zahtjev, po rijecima Sejfudina Tokica, podpredsjednika UBSD, odnosi se, prije svega, na izbor buducih clanova Predsjednistva BiH. Da se u izborna pravila i propise ugrade mehanizmi po kojima bi buduci clanovi Predsjednistva za ulazak u ovaj organ trebali pored podrske naroda iz kojeg se biraju, imati najmanje deset posto podrske iz drugih naroda. Odnosno, da se clanovi Predsjednistva biraju na citavoj teritoriji BiH.

Ustavom BiH predvidjeno je da se dva clana Predsjednistva BiH biraju sa teritorija Federacije, a jedan sa teritorija Republike Srpske. Da bi se promijenila pravila u ovom smislu, Boskovic smatra da je neophodno mijenjati Ustav. Istina, on sam istice nelogicnost u sadasnjem nacinu izboru clanova Predsjednistva, gdje pola drzave bira dva, a pola jednog clana. Istog misljenja je i dr. Hilmo Pasic, takodjer jedan od dosadasnjih clanova PIK-a, s tim sto on apriori ne iskljucuje mogucnost pokretanja inicijative za promjenu Ustava. Naravno, ukoliko bi se promjena Daytonskim sporazumom projektiranog Ustava mogla obaviti do narednih septembarskih izbora.

Tokic je, medjutim, misljenja da se postojeci Ustav ne mora mijenjati, vec da postoje mehanizmi kojima bi se u izbornim pravilima i propisima izaslo u susret pomenutom zahtjevu vezano za izbore clanova Predsjednistva BiH. S druge strane, zahtjev opozicionih stranaka je, i da se u izbornom procesu utvrdi odredjena kvota ucesca zena.

• Pedest posto stanovnistva ove populacije ne ucestvuje u parlamentarnom zivotu BiH, sto nije u skladu sa Konvencijom o polnoj diskriminaciji - smatra Tokic i dodaje da je svega o,5 odsto zena ukljuceno trenutno u parlamentarni zivot Bosne i Hercegovine.

Treci zahtjev opozicije je da OSCE izvrsi kontrolu finansiranja izborne kampanje i da na listama kandidata ne budu ratni zlocinci i profiteri, te mafijasi. Odnosno, da se kandidati, kako kaze Tokic, mogu ocitovati sa svoga materijalnog stanovista i mogucnosti.

Sada kada se znaju zelje, a donekle i mogucnosti sta se i koliko moze u ovom trenutku promijeniti u izbornim pravilima i propisima, OSCE-u ostaje da do septembra sve to objedini i oblikuje. Cinjenica je, da su socijaldemokrate BiH, UBSD i SDP nakon propalog pokusaja ujedinjenja, znacajno umanjile sansu vecih multinacionalnih izbornih rezultata, na sta je uostalom tipovao i sam Visoki predstavnik Carlos Westendorp. Drugi nacin na koji bi se mogla pruziti podrska opozicionim partijama jeste promjena pravne regulative u izbornom sistemu. Finalni korak, kako je nedavno za "Oslobodjenje" izjavio Westendorp, je prilagodjavanje Ustava, ali je problem da li ce to partije odobriti." Ja mogu uraditi mnogo stvari, ali ne mislim da Ustav mogu promijeniti samostalno" - rekao je Westendorp.

Nema sumnje, OSCE i Ured Visokog predstavnika pokusace iznaci najbolje nacine da se odredjene slabosti, ali i propusti u dosadasnjim izbornim pravilima i propisima, izmjene. Koliko ce uspjeti u tome, ostaje da se vidi. Medjutim, nesporna je cinjenica da i sam Visoki predstavnik, u situaciji kada se predstavnici vladajucih stranaka dogovore i usuglase stavove, tesko sta moze promijeniti. To se ustalom pokazalo u slucaju donosenja jedinstvenih, bh. pasosa, putovnica. Drugim rijecima, dobar dio konaca je, na zalost, i dalje u rukama sadasnjih, vladajucih stranaka, a od njihovog povlacenja u mnogome ce i zavisti ishod novih izbornih pravila i propisa. Tesko je povjerovati da ce se one dogovarati i koliko je moguce ucestvovati u kreiranju novih izbornih pravila, a da sve to bude u korist njihove stete.

Mirjana MICEVSKA (AIM, SARAJEVO)