novi izborni zakon

aim/pod/pubs/zi

**Novi izborni zakon

***Trka moze da pocne

tekst:

Vec na prvi pogled jasno je da ce, zahvaljujuci i novom Zakonu o izboru poslanika i odbornika, majski izbori donijeti realniji raspored mandata u crnogorskoj Skupstini u odnosu na rezultate izbora iz 1996. godine. Prema novom Zakonu, broj poslanika ce u najvecoj mjeri odredjivati rezultati na birackim mjestima, a ne kao sto je to bio slucaj prije dvije godine - predizborna matematika.

Crna Gora je ponovo jedna izborna jedinica, a minimum glasova potrebnih za ulazak u parlament smanjen je sa cetiri na tri posto, pa ce, najvjerovatnije, u buducem skupstinskom sazivu svoje mujesto naci partije kojima to nije poslo za rukom u novembru 1996. godine. U prvom redu to se odnosi na socijaldemokrate i Seseljeve radikale koji su na proslim izborima osvojili 16.608 (5,7%), odnosno 12.963 (4,4%) glasova, ali, zahvaljujuci tada vazecem izbornom sistemu, nijesu usli u parlament.

Istovremeno, smanjice se razlika izmedju postotka osvojenih glasova i dobijenih mandata. Primjera radi, jedinstveni DPS je na posljednjim izborima dobio podrsku tek nesto vise od polovine biraca koji su glasali, a to mu, zahvaljujuci vecinskom izbornom zakonu, u Skupstini donijelo gotovo dvotrecinsku vecinu (vise od 63 posto mandata).

Ujednacice se, ocekuju strucnjaci, i "cijena" mandata. Na proslim izborima DPS-ov mandat je tezio 3.339 glasova, iza poslanika Narodne sloge stajalo je 3.945 biraca, a "najjeftiniji" mandat je imala Demokratska unija Albanaca - svega 1.924 glasova za mjesto u crnogorskom parlamentu. Ustanovljene promjene po mnogo cemu znace povratak na izborni Zakon koji je DPS promijenio neposredno pred izbore 1996. godine, ignorisuci protivljenje kompletne opozicije.

Uporedo sa smanjenjem cenzusa, novim Zakonom je podignuta kvota potpisa neophodnih za prihvatanje izborne liste. Partija ili grupa gradjana moze ucestvovati na izborima pod uslovom da njihovu listu potpisima podrzi najmanje jedan posto upisanih biraca. I ovdje je napravljen izuzetak za albanske nacionalne partije, pa je za njihovu odbornicku listu potrebno 200, a za poslanicku najmanje 1.000 potpisa. Na ovaj nacin se, uz povecan kvalitet izborne utakmice i smanjuju guzve i konfuzije na glasackim listicima. Na proslim parlamentarnim izborima na jednom listicu nalazilo se cak 19 partijskih izbornih lista! Osim toga, novim se rjesenjem stede znacajana sredstva iz republickog budzeta, jer ce se "male stranke" morati svojski potruditi ne bi li dobile budzetski novac za izbornu kampanju. Na proslim izborima, podsjetimo, Stranka prirodnog zakona je osvojila 452 glasa (!), ali je zato prijavljivanjem u deset izbornih jedinica (bilo je potrebno 300 potpisa u jednoj) "inkasirala", za potreba izborne kampanje, pozamasnih 262.000 dinara (tada je to bilo vise od 100 hiljada maraka)!

Novi Zakon o izboru odbornika i poslanika tako stedi drzavne pare ali ne doprinosi ocuvanju mentalnog zdravlja i zivaca gradjana Crne Gore. Naime, Zakonom je predvidjeno da se izborne liste predaju i potvrdjuju najkasnije dvadeset dana prije izbora. Od raspisivanja izbora do tada, sve, pa i "porodicne stranke" koje sluze samo za medijsku promociju i sticanje popularnosti njihovih "lidera", imaju Zakonom obezbijedjen jednak tretman u crnogorskim drzavnim medijima. Tako cemo svi biti u (ne)prilici da makar cetrdeset dana uz relevantne politicke stavove pratimo i raznorazne opservacije na slobodne i zadate teme. Moze se pretpostaviti da ce u toj situaciji privilegovane biti partije koje su uzele ucesce u Vujanovicevoj Vladi, posto ce one, preko svojih ministara biti u prilici da predizborne poruke posalju biracima i van termina predvidjenih za izborne aktivnosti.

No, mnogo vise polemika i nerazumijevanja izazvale su odredbe Zakona koje se odnose na nacin glasanja na predstojecim vanrednim parlamentarnim izborima. Na insistiranje predstavnika partije Momira Bulatovica u novom Zakonu je sadrzana odredba prema kojoj ce se na prvim narednim parlamentarnim izborima koristi opticki citaci spreja. To jednostavno znaci da ce uz nedavno uvedeno potpisvanje u biracki spisak po preuzetom izbornom materijalu, gradjani Crne Gore na svom glasackom mjestu biti na svojevrstan nacin "zigosani" sprejom i podvrgnuti optickoj provjeri. A sve u cilju sprovodjenja postenih izbora. Ma koliko ova odredba i buduci postupak bili u koliziji sa ovdasnjim mentalitetom za pretpostaviti je da su autori ove ideje dobro izvagali i procijenili da ce njihovi glasaci izmedju partijske odanosti i licnog dostojanstva opredijeliti za - lojalnost.

Da li ce time izbori biti pravicniji, pitanje je na koje ce se odgovor dobiti tek po njihovom zavrsetku. Sada se ipak moze konstatovati da nijesu malobrojni oni koji (za sada) tvrde da na glasanje koje pretpostavlja provjeru licnog postenja pomocu spreja i optickih citaca nece izaci.

Na drugoj strani, novi Zakon ostavlja prostor sjutrasnjim gubitnicima da dovode u sumnju regularnost izborne postupka. Prisjetimo se, jedna od najcesce isticanih primjedbi Bulatovicevih pristalica na regularnost minulih predsjednickih izbora bila je ona o glasanju do zore. Druga strana je tu pojavu pravdala velikim odzivom biraca i usporenim postupkom glasanja zbog potpisivanja glasaca u biracki spisak. I novi zakon predvidja da na jednom birackom mjestu glasa i do 2.000 biraca. Planirana procedura je otprilike sljedaca: glasac se na birackom mjestu prvo podvrgne optickoj provjeri, onda se legitimise, primi izborni materijal i potpise se u izvod iz birackog spiska. Poslije glasanja i ubacivanja listica u kutiju (dva ili tri listica zavisno od toga da li ce sa opstinskim i republickim biti organizovani i savezni izbori) glasac se obiljezi sprejom...

Procedura je neuporedivo duza od novembarske, pa se moze ocekivati da ce i u maju mnoga biralista ostati otvorena duze od propisanog vremena. Ili ce odziv biraca biti drasticno smanjen u odnosu na dosadasnje izbore, sto bi, i pored negodovanja zbog "hemijske" kontrole, bilo nelogicno ocekivati, uzme li se u obzir tvrdnja izbornih analiticara da neizvjesniji i znacajniji izbori pobudjuju vece interesovanje biraca.

I pored ovih zamjerki, tesko se sjetiti da su poslanici Skupstine Crne Gore donijeli neku znacajnu odluku tako slozno i jednoglasno kao prije nekoliko dana, kad su usvojili Prijedlog zakona o izboru odbornika i poslanika. Slican presedan desio se u crnogorskoj Skupstini jos u junu '93. godine, kada je, takodje jednoglasno, usvojen Zakon o finansiranju politickih stranaka.

Demonstrirana saglasnost svjedoci da ponudjeno zakonsko rjesenje predstavlja znacajan napredak u poredjenju sa Zakonom po kome se sprovedeni izbori u novembru '96. Ona istovremeno i potvrdjuje da politicke partije i njihovi poslanici puno temeljnije i svestranije pristupaju problemima koji se ticu njihove (politicke) buducnosti nego li zakonskim rjesenjima od kojih bi opipljive koristi mogli imati njihovi glasaci - podanici.

Zoran RADULOVIC (AIM Podgorica)