MORAJU OTICI LJUDI KOJI SU VODILI RAT

Intervju: Nenad Bastinac

Banjaluka, 24. februar 1998. (AIM)

Nenad Bastinac, narodni poslanik u Skupstini Republike Srpske i generalni sekretar Stranke nezavisnih socijaldemokrata, bio je clan politicke delegacije stranaka socijaldemokratske orijentacije koja je prije nekoliko dana posjetila Njemacku i Francusku. Sa predstavnicima politickih partija iz RS (SNSD, Socijalisticka partija i Socijalno-liberalna stranka) bili su i prvi ljudi stranaka slicne orijentacije iz Federacije BiH (UBSD, SDP i Hrvatska seljacka stranka).

Gospodine Bastinac, sta su bili ciljevi posjete i sa kakvim utiscima se vracate?

* Ta posjeta je dogovorena prije nego sto su se desile promjene u RS i prije nego sto je izabrana nova Vlada. Posjeta je organizovana na tri nivoa. Najprije se razgovaralo sa politickim strankama socijaldemokratske orijentacije o nizu otvorenih pitanja u RS tako i Federaciji, koja se ticu sprovodjenja Dejtonskog sporazuma u Bosni i Hercegovini. Druga linija razgovora vodjena je sa predstavnicima drzavnih organa u ministarstvu inostranih poslova. Razgovarali smo i sa ministrima inostranih poslova Njemacke i Francuske - gospodom Kinkelom i Vedrinom. Treci nivo razgovora vodio se sa predstavnicima njemackog i francuskog parlamenta, kao i sa predstavnicima francuskog Senata. Vracam se u uvjerenju da smo nasim sagovornicima uspjeli pokazati da smo predstavnici nove politicke opcije i odgovorni politicari koji znaju kako probleme treba rjesavati.

Sta je bilo predmet posebnog interesovanja Vasih domacina?

* Najvise je bilo interesovanja za demokratske promjene u RS i kako da se dodje do takvih promjena u Federaciji BiH. Domacini su zeljeli da cuju da li se pobjeda socijaldemokratske opcije moze ocekivati na septembarskim izborima za organe BiH. Posebno je bilo govora i o otvorenim pitanjima koja tiste RS i koja su dobila drugo znacenje poslije demokratskih promjena u RS, a odnose se na rjesavanje pitanja Brckog, izbjeglica i ratnih zlocina.

Zajedno sa vama bili su predstavnici stranaka socijaldemokratske orijentacije iz Federacije BiH. Da li ste medjusobno razgovarali o istim pitanjima?

* Sa strankama iz Federacije razgovarali smo o svim kljucnim problemima i postigli dosta visok nivo saglasnosti o vecini ovih pitanja. Nacin na koji smo razgovarali i iznosili argumente i svoja misljenja odusevio je domacine i ljude koji su pratili nase susrete. Dusan Makavejev, nas cuveni reziser, rekao je poslije jednog naseg razgovora u Parizu da odavno nije vidio na jednom mjestu toliko normalnih ljudi koji tako normalno razgovaraju o stvarima o kojima se ne slazu.

Oko cega ste se slozili u razgovorima sa kolegama iz Federacije BiH?

* Slozili smo se oko pitanja izbjeglica. Svi smo saglasni da izbjeglice treba vracati i da je to proces koji se ne moze zavrsiti preko noci. To su shvatili i domacini. Dogovorili smo se o nekim principima koje treba postovati kada je u pitanju povratak izbjeglica. Prvo, dogovoreno je da sve izbjeglice treba da se slobodno odluce gdje zele da se vrate i gdje zele da zive. Njihova volja se treba postovati. Drugo, saglasili smo se da nece biti znacajnijeg povratka izbjeglica ako se prethodno ne rijesi pitanje izbjeglica sa podrucja Republike Hrvatske i vracanje izbjeglica koje su nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma napustile Sarajevo. Takodje smo se dogovorili da se ne moze poceti rjesavati pitanje izbjeglica dok se ne zaustavi priliv izbjeglica iz istocne Slavonije koji sada dolaze u RS.

Da li je bilo govora o ekonomskoj situaciji i uslovima za uspjesnu integraciju povratnika?

* Saglasili smo se i jasno stavili do znanja nasim domacinima da bi bilo neuputno vracati izbjeglice dok se ne rijesi pitanje njihovog socijalnog statusa. Mi sada u RS imamo prosjecan licni dohodak oko 90 njemackih maraka i 90 posto nezaposlenih. Ako bismo u takve uslove vratili izbjeglice, oni bi se poslije mjesec dana ponovo vratili odakle su i dosli. Slozili smo se da se pogoni i radna mjesta ne bi trebali otvarati samo za izbjeglice, nego i za domicilno stanovnistvo kako ne bi doslo do odbojnosti domicilnog stanovnistva prema izbjeglicama koje se vracaju. Predlozili smo domacinima da se pored otvaranja kreditnih linija za popravku kuca, otvori i kreditna linija za male i srednje firme koje bi imale povoljne kredite sa stanovista zaposljavanja i sa stanovista duzine vracanja. To bi stvorilo uslove za pokretanje privrede i domacini su to prihvatili. Dakle, za povratak izbjeglica moraju se stvoriti uslovi. Svjetske statistike pokazuju da se kod velikih egzodusa stanovnistva samo oko 10 posto vraca. Mi mozemo uciniti vise samo ako budemo imali osmisljenu strategiju u koju ce biti ukljucene susjedne zemlje - Hrvatska i Jugoslavija.

Razgovori, rekli ste, nisu mimoisli problem Brckog. Da li ste i oko tog problema imali dodirnih tacaka?

* Sa strankama iz Federacije postigli smo nevjerovatan nivo saglasnosti oko Brckog. Raspravljali smo otvoreno, bez politickih kalkulacija i zapaljivosti. Brcko je slozen problem i normalno je da se nismo slozili oko svega. Ono oko cega smo se slozili je da u Brcko treba da se vrate izbjeglice, ali i da se istovremeno rjesi materijalni status ljudi koji su dosli u Brcko iz Sarajeva ili nekih drugih dijelova, koji ne mogu da se vrate ili ne zele da se vrate. Slozili smo se da vlast u Brckom mora da odgovara strukturi stanovistva. Slozili smo se da na podrucju Brckog svoje ekonomske interese ostvaruje i Federacija, jer ako vodimo jednu novu politiku otvaranja trzista prema svima, onda je nelogicno da u Brckom to trziste bude zatvoreno. Brcko bi trebala da bude spona za ekonomsko otvaranje RS prema Federaciji i Hrvatskoj, pa i sire. Razlike su nastale oko konacnog arbitraznog rjesenja. Stranke iz Federacije su predlagale da se spornih 15 kvadratnih kilometara prosiri na citavu bivsu opstinu Brcko (oko 50 kvadratnih kilometara) i od toga napravi poseban distrikt pod kontrolom zajednickih organa BiH. Nas stav je bio da je to prakticno neizvodljivo. Time bi se RS, kao entitet kojem je garantovana cjelovitost, pocijepao na dva dijela, sto bi moglo imati i politicke i prakticne posledice. Rekli smo da je minimum koji ova Vlada moze da prihvati da se zadrzi status quo Brckog za naredni period od najmanje godinu do dvije dana. Moram da kazem da su domacini imali veliko razumijevanje za ovakav nas stav.

Da li su Vasi sagovornici iz Federacije BiH imali razumijevanja za vase misljenje? Cini se da oni ponekad zastupaju teze koje su blize stavovima njihove vlade.

* Mislim da oni to prihvataju, ali da ponekad iz prakticnih politickih razloga iznose u Federaciju stavove koji naginju ka tome da dodje do revizije Dejtonskog sporazuma. Ponekad se zaista cini da se i oni zalazu za stvaranje unitarne BiH. Siguran sam da su svi oni svjesni da je to neostvarivo.

Kakvi su stavovi oko hapsenja ratnih zlocinaca?

* Bilo je dosta razgovora i oko ratnih zlocina. Slozili smo se da svi koji su vrsili zlocine moraju da odgovaraju, ali smo upozorili ne nekoliko stvari. Rekli smo da u toj oblasti ne bi trebalo vuci nervozne poteze, jer od hapsenja ljudi optuzenih za ratne zlocine ne zavisi toliko mirovni proces u BiH. To je, ustvari, periferno pitanje. Kada bi ovog momenta pohapsili sve optuzene, ne bi imali nikakav napredak u mirovnom procesu. Za mene su bitniji otvaranje komunikacija i sloboda kretanja na podrucju BiH i sire. U javnosti mora da sazrije uvjerenje da je odgovornost za zlocine i hapsenje normalna stvar. Nervozno rjesavanje tog pitanja od strane medjunarodne zajednice moze samo da komplikuje stvar. Medjunarodna zajednica mora da bude svjesna i cinjenice da mi na osnovu autoriteta vlasti u RS to ne mozemo uraditi, ali isto tako da ne mozemo osporiti medjunarodnoj zajednici da po sili svog autoriteta to ne uradi.

Kako Vi i Vasi sagovornici gledate na odnose sa susjednim drzavama? Sa Hrvatskom, na primjer?

* Kad su me pitali da li sam za slobodu kretanja ja sam insistirao da se to pitanje ne svodi samo na RS i Federaciju BiH. Rekao sam da mi iz RS insistiramo da se bar na podrucju bivse Jugoslavije uspostavi rezim kretanja bez viza ili bez pasosa, a ja se zalazem da to bude na citavom podrucju Balkana. O tome su se svi domacini slozili. Onda sam im dao podatak da gradjani Federacije BiH i Republike Hrvatske slobodno prelaze preko teritorije RS, a da mi ne mozemo da predjemo u Hrvatsku. Cak nam ne izdaju ni vize, a kamoli da idemo bez viza. Njih je to zacudilo i slozili su se da se taj proces mora siriti u tom pravcu.

Vasa posjeta u dijelu javnosti je protumacena kao priprema za ujedinjenje sa politickim partijama slicne politicke orijentacije iz Federacije. Da li je bilo razgovora o ujedinjavanju?

* Malu zabunu je unijelo pismo gospodina Vestendorpa koje je uputio dvjema socijaldemokratskim strankama u Federaciji. Zbog tog pisma stvorio se utisak u javnosti da i mi idemo u inostranstvo da se na nas izvrsi pritisak o ujedinjavanju na nivou BiH. O tome nema ni govora. Na nas niko nije vrsio pritisak, niti znacajnije insistirao da o tome razgovaramo.

Ako ne o ujedinjavanju, razgovarali ste sigurno o saradnji?

* Sto se tice nase saradnje sa strankama iste opcije u Federaciji BiH, mi smo jasno i glasno rekli da smo za razgovore s njima kao najblizim politickim opcijama o svim pitanjima. To je jedan normalan odnos politickih stranaka iste politicke opcije. U ovom momentu nikome nije ni palo na pamet da radi na tome da dodje do nekog objedinjavnja u nekakvu zajednicku stranku.

Da li razmisljate o ujedinjavanju stranaka lijeve orijentacije u RS?

* Mi u Stranci nezavisnih socijaldemokrata mislimo da bi SNSD trebala da okupi sve socijaldemokratske snage i da bude inicijator takve aktivnosti. Kako bi se one okupile, da li bi to bila neka nova stranka, neki novi savez, ili izborni dogovor - to je sasvim drugo pitanje i zavisilo bi od ocjene politicke situacije u RS. U RS ima veliki broj javnih radnika i licnosti koji nisu prikljuceni ni jednoj politickoj stranci, a koji razmisljaju na socijaldemokratskoj opciji. SNSD je veoma stalo da objedini takve ljude i koordinira aktivnost u predstojecim izborima da bi opcija socijaldemokratije dobila sto bolji polozaj u novom parlamentu nakon septembarskih izbora.

Program Vase stranke i Socijalisticke Partije je slican, ili gotovo isti. Da li ste razgovarali o ujedinjavanju?

* Program jeste dosta slican. Medjutim, postoje razlike u metodu rada izmedju Socijalisticke partije i SNSD. Ideja oko stvaranja jedne jake socijaldemokratske stranke postoji od ranije. Medjutim, tu je bilo dosta otpora, a mislim da ih ima i sada u samoj SP RS. Sto se tice SNSD, mi ne insistiramo na stvaranju jedinstvene socijaldemokratske partije. Ako se takav proces otvori, mi cemo u takvim razgovorima ucestvovati. Sigurno znam da od tri stvari necemo odustati - od imena, programa i metoda rada. Postoji i niz drugih nacina nase saradnje. Ja sam na jednoj konferenciji za stampu takav proces otvorio. Stvar je drugih politickih stranaka da li to zele da prihvate ili ne. Zelio bi samo da jos jednom upozorim da smo za taj proces dogovaranja spremni jos do kraja mjeseca marta. Poslije toga nasa stranka ne ulazi ni u kakve dogovore, jer nastupa vrijeme u kojem se treba pripremati za izbore.

Predsjednik Vase stranke je na celu Vlade. Ocekujete li zbog toga znacajniji izborni uspjeh?

* Mislim da cemo biti znacajan politicki faktor u RS. Za to imamo sve preduslove. To nisu samo nase ocjene, nego i ocjene neutralnih posmatraca. Imamo prepoznatljiv program, imamo dovoljan broj prepoznatljivih pojedinaca koji mogu taj program da ostvare i imamo poseban metod rada. Izuzetno smo agilni i otvoreni prema ljudima.

Ako prognozirate vlastiti uspjeh, mozete li prognozirati ko ce biti gubitnik?

* Gubitnik na izborima bi trebao da bude blok SDS-a i radikala. Objektivno, oni i sada imaju vise poslanika nego sto zasluzuju po svojoj moci i svom uticaju i po svojim idejama.

Socijaliste ne spominjete?

* Socijalisti su se i na ovim izborima pokazali kao gubitnici. Ne urade li nesto i oni na svom metodu rada, i oni ce vjerovatno doci u situaciju da budu gubitnici.

Dvije socijaldemokratske stranke u Federaciji nisu uspjele da postignu sporazum o ujedinjavanju. Znate li zbog cega?

* Dva su bitna momenta. Jedan je sto je SDP svojevremeno ucestvovala zajedno u vlasti sa SDA, pa ljudi iz UBSD-a to pamte i tesko to prihvataju. Danas je SDP nesto sasvim drugo i nema nikakvih dodirnih tacaka sa SDA, ali je ostala ta tamna mrlja. Na drugoj strani imate SDP koji sebe smatra starijim bratom, pa mozda nepotrebno zauzima neke tvrde stavove prema UBSD-u. Cini mi se da i u UBSD-u ima problema oko toga gdje ce se ko naci u toj novoj organizaciji. Kad sve sagledam, cini mi se da je odbijanje ujedinjavanja neodgovorna odluka i mislim da nije dobro za demokratske procese u Federaciji.

Da li ste imali kontakte sa socijademokratskim partijama iz Hrvatske?

* Nismo imali nikakvih kontakata. Mi namjeravamo da uspostavimo kontakte sa svim socijaldemokratskim strankama u svijetu koje s nama zele da otvoreno razgovaraju o odredjenim pitanjima. Nismo odabrali sagovornika u Hrvatskoj, jer tamo postoji vise stranaka socijaldemokratske orijentacije. Mislim da do izbora necemo uspjeti uspostaviti neke znacajnije kontakte.

A sa socijaldemokratama iz Srbije?

* Imamo jedan poziv iz Novog Sada da odemo na jedan sastanak socijaldemokratskih stranaka sa ovog regiona. U Srbiji ima nekoliko socijaldemokratskih stranaka. Nijedna nema neku posebnu politicku snagu. Mislimo da proces stvaranja jedne jace socijaldemokratske stranke u Srbiji jos nije poceo i nije jos ni na vidiku, da bude zlo vece. Ali, kako sada stvari stoje, smatramo da ce do toga brzo doci. Oko koje stranke socijaldemokratske orijentacije ce se one okupiti, tesko je sada reci.

Da li dijelite misljenje da je u RS proces demokratizacije odmakao u odnosu na Federaciju?

* Nasa je procjena da oni ne mogu proces demokratizacije pokrenuti dok se ne pojavi neko kao sto je Dodik. Oni su su se jednostavno zakovali i sad su u situaciji u kojoj je bila RS. Politika u Federaciji je dostigla svoj maksimum. Takva politika vise ne moze prolaziti ni kod medjunarodne zajednice, ni u odnosu na okruzenje. Oni su postali zarobljenici svoje politike i za ekspanziju im trebajunove ideje.

Koliko ce nedemokratsko okruzenje otezavati politiku otvaranja i demokratizacije premijeda Dodika?

* Nema znacajnijeg pomaka u demokratskim procesima na ovim prostorima dok ne odu ljudi koji su vodili rat. Ne moze neko ko je vodio rat da izgradi mir, i to da ga gradi sa nekim s kim je ratovao. Govorim o politickim opcijama i ljudima koji su sve to vodili. Prema tome, mora otici i Izetbegovic i Tudjman, ako se zeli na ovim prostorima napraviti mir i jedna stabilna situacija.

Branko Peric