POLITICKI ILI PRAVNI PROCESI?

aim/pod/pubs/zi

**Tuzba protiv Bulatovica

TXT: Ovih je dana, prvi puta u kratkoj istoriji crnogorskog visestranacja, jedan znacajan akt usvojen je u parlamentu jednoglasno. Svi poslanici crnogorske SkupÜtine unisono su proÜle nedjelje izglasali novi izborni zakon. Podatak bi neupucene mogao povesti na krivi zakljucak da je u Crnoj Gori postignut konsenzus medju politickim rivalima. Medutim, demonstrirano jednoglasje kratkog je daha i ne odrazava realne medjupartijske odnose koji su, kako se blize izbori sve zategnutiji, te se, kao i uvijek na ovim prostorima kada dodje do partijskih obracuna, koristi svo raspolozivo oruzje.

Najzesci obracun vodi se, bez sumnje, izmedju frakcija nekada jedinstvenog DPS -a, gdje je u svakodnevnoj upotrebi teska artiljerija - pravosudni organi.
Razlika je samo u tome sto Djukanoviceva opcija instrumentalizuje crnogorske, a Bulatoviceva srpske, odnosno savezne institucije da bi ojacali partijske pozicije. Tako je drzavni tuzilac Crne Gore, Vladimir Susovic, ponovo ozivio gotovo zaboravljeni verbalni delikt, podizuci krivicnu prijavu protiv Radovana Vukovica, donedavno anonimnog pomocnika u saveznom ministarstvu trgovine. Grijeh gospodina Vukovica sastoji se, otprilike, u tome sto je javno govorio da ce, ukoliko njegova, Bulatoviceva strana, ne pobijedi u Crnoj Gori doci do nereda. Istini za volju, Vukovic se pokazao prorokom i prakticno najavio, petnaestak dana unaprijed, nerede na podgorickim ulicama

1. I 15. Januara. Izjava u "Dnevnom telegrafu" bila je, medutim, "dovoljan razlog" da se Vukovic nade iza brave, pod optuzbom ugrozavanja
   drzavno-pravnog uredjenja i teritorijalne cjeline Crne Gore", premda do sada nijesu prezentirani podaci koji bi teretili Vukovica da je zaista ucestvovao u organizaciji mitinga, ili u programiranom izazivanju nereda u Crnoj Gori.

Na akciju drzavnog tuzioca Crne Gore munjevito je, sto se i moglo ocekivati, reagovala druga strana: ekspresno se javio, nakon hapsenja Vukovica, savezni
javni tuzilac Vukasin Jokanovic koji se, poput Saveznog ustavnog suda i saveznog suda, ponasao kao direktni zastupnik partije Momira Bulatovica. Preuzimajuci krivicno gonjenje Vukovica, savezni tuzilac je, kao svoj prvi potez - oslobodio pritvora pomocnika saveznog ministra tgovine, smatrajuci da njegova izjava nije krivicno djelo vec "slobodno politicko razmisljanje ili verbalno logiciranje". Jokanovicevu intrervenciju crnogorski drzavni tuzilac Susovic je ocijenio kao "izvanpravnu", ostajuci kod stava da je djelo za koje Vukovica tereti krivicno-pravna radnja uperena protiv interesa Crne Gore. Od saveznog drzavnog tuzioca se, znajuci njegovu partijsku opredjeljenost i vjernost Milosevicu, i nije ocekivala drugacija odluka, cak I da su prezentirani podaci o Vukovicevoj odgovornosti.

Da se politika dobrano umijesala u pravo pokazali su i kasniji dogadaji. Ne dugo potom crnogorsko tuzilastvo ponovo se oglasio podizanjem krivicnih prijava protiv nekih crnogorskih politicara. Visi tuzilac Bozidar Vukcevic ocijenio je da "postoji osnovana sumnja" da su clanovi Organizacionog odbora "Velikog protestnog mitinga" u Podgorici najodgovorniji za "rusilacke aktivnosti na ulicama Podgorice 14. Januara od 16 do 18 sati". Na osnovu toga, ekspresno je podnijet zahtjev za sprovodjenje istrage protiv Momira Bulatovica, Zorana Zizica, Bozidara Bojovica i Slobodana Vujosevica, koje je tuzilastvo ocigledno ocijenilo odgovornim za stvaranje nereda nakon mitinga.

Pri tom visi tuzilac je najjaci udar usmjerio, kako se i moglo ocekivati na Momira Bulatovica. Bivsem predsjedniku Crne Gore se, osim o"organizacije rusilackih demonstracija" na teret stavljaju i druga krivicna djela, a prije svega prekoracenje nadleznosti u slucajevima abolicije i pomilovanja.
Crnogorsko tuzilastvo procjenjuje da je Bulatovic -19. Decembra 1995. Godine

• "mimo svoje nadleznosti" abolirao 21-og pripadnika Stranke demokratske akcije. Bulatovicu se jos na teret stavlja i zloupotreba ovlascenja kod pomilovanja svojih poznanika, siroj javnosti ne mnogo poznatih, Nine Otasevic i Slobodana Novakovica, te abolicija Miodraga Davidovica, Bulatovicevog kuma, kojeg je tadasnji predsjednik oslobodio krivicnog progona neposredno pred drugi krug izbora.

Bivsi predsjednik je tokom svog mandata bio doista siroke ruke. Podaci govore da je, sto pomilovao ili abolirao vise od 600 lica, pocev od osoba koja su pocinila ubistva, pa sve do sitnih krivolovaca i sumokradica. O tome je bilo dosta natpisa tokom izborne kampanje, ali niko od drzavnih organa Crne Gore do sada nije reagovao. Crnogorsko tuzilastvo, sa prilicnim zakasnjenjem, ustanovljava ovih dana da su neke abolicije, i neka pomilovanja, bila lisena svakog osnova.

No, pitanje je - zasto bas sada crnogorsko pravosude reaguje? Analiza zahtjeva ukazuje na cinjenicu da je prije njegovog podnosenja ocito bilo pregrst konsultacija sa crnogorskim vrhom. Jer, ako se moze i razumjeti krivicni progon organizatora mitinga nakon napada na zgradu Vlade i na pripadnike crnogorskog MUP-a, tesko je pravnim razlozima objasnjivo podizanje krivicne prijave protiv Bulatovica zbog aboliranja clanova SDA. Bulatovicu se "na dusu" stavlja sto je preuzeo nadleznosti koje su tada pripadale predsjedniku SRJ Zoranu Lilicu, jer su clanovi SDA bili optuzeni za djelo kaznjivo saveznim zakonom. Cudno je, takodje, da se drzavni tuzilac sada, nakon skoro dvije i po godine od abolicije "prisjetio" da je tadasnji predsjednik Crne Gore prekoracio nadleznosti. Vladimir Susovic je bio drzavni tuzilac i u vrijeme hapsenja rukovodstva SDA, ali se nije obazirao na mnogobrojne primjedbe opozicionih stranaka, kao i istaknutih pravnika, da se radi o krsenju ljudskih prava. Nije se oglasio ni kada je, u vrijeme jedinstvenog DPS-a, Bulatovic abolirao Hadzica i partijske kolege.

Nakon javno saopstenog zahtjeva drzavnog tuzioca prvo je reagovao sam Momir Bulatovic, ustvrdivsi da je odluka o aboliciji bila zajednicka odluka vrha tada jedinstvenog DPS-a, napominjuci da o tome ima i zvanicni zapisnik sa sastanka. Bulatovic je naglasio da je i ta odluka govori o "nastavku drzavnog terora u Crnoj gori". Reagovao je i Liberalni savez Crne Gore, koji se suprotstavio nastavku dalje prakse politickih procesa, poistovjecujuci tuzbu protiv Bulatovica sa nekim ranijim politickim procesima, prvenstveno onim protiv lidera Narodne sloge prosle godine.

Vjerovatno je malo ko ocekivao da ce povodom Susovicevog zahtjeva biti zvanicnih negativnih reagovanja od ljudi iz vrha crnogorske vlasti. Medjutim, oglasio se vrlo hitro - dr Blagota Mitric, predsjednik Ustavnog suda Crne Gore. U razgovoru za podgoricki nezavisni dnevnik "Vijesti" Mitric je, u sebi svojstvenom ostrom tonu upozorio da ce, ukoliko Bulatovic bude proganjan zbog abolicije vodja SDA, i sam traziti zatvorsku kaznu! "Ukoliko Momir Bulatovic bude pravosnazno osudjen za djelo abolicije clanova SDA, spreman sam da momentalno podnesem ostavku na mjesto predsjednika Ustavnog suda Crne Gore, kao moralni cin jer sam ga ja tako posavjetovao", upozorio je Mitric.

Cini se da niko nije, kao predsjednik Ustavnog suda Crne Gore, u samo jednom kracem intervjuu i vjerovatno nenamjerno, bolje oslikao stanje crnogorske drzave u doba apsolutne vlasti jedinstvenog DPS-a. Mitric,naime,svjedoci da je famozna odluka o aboliranju vrha SDA donesena na sastanku kojem, osim njega, Momira Bulatovica i Zorana Zizica, prisustvovali Filip Vujanovic (tada ministar pravde) I Vladimir Susovic (i tada i sada drzavni tuzilac). Cudni su putevi politike: tada je odluka jednoglasno donijeta, a sada Vujanovic i Susovic krivicno gone Bulatovica! Predsjednik Ustavnog suda Crne Gore se, u razgovoru za "Vijesti" povjerio kako je bio jedan od rijetkih iz vrha Demokratske partije socijalista koji se protivio sudskom progonu lidera Narodne sloge Novaka Kilibarde I Slavka Perovica.

Kako ce se zavrsiti najnovija politicko-pravna ceranja u Crnoj Gori niko pouzdano ne moze znati. Izvori iz vrha Djukanovicevog DPS-a govore da su krivicne prijave protiv Bulatovica i druzine vise pokusaj nekadasnjih partijskih kolega da protivnika sto je moguce vise destabiliziju. Zato su ovih dana i posegnuli za tuzbama ne bi li Bulatovica politicki diskreditovali, bez stvarne namjere da Bulatovic bude stavljen iza brave. O politickoj pozadini poteza drzavnog tuzioca vrlo uvjerljivo svjedoci cinjenica da se crnogorska vlast nije usudila okriviti Bulatovica za ono sto je radio sredinom januara, vec mu se na teret pridodaju i "grjehovi" iz dalje proslosti. Nakon negativnih reakcija javnosti na podizanje krivicnih prijava logicno je ocekivati da ce se Djukanovic i njegove partijske kolege zadrzati samo na prijetnjama Bulatovicu.

Podaci koje je dr Blagota Mitric iznio svjedoce da u Crnoj Gori nije nestala praksa po kojoj se u obracunima sa politickim neistomisljenicima poseze za uslugama "nezavisnog sudstva" i da su tome skloni i dogmate i oni koji se vole zvati reformistima. Ocito da tek nestajanjem partijskog monopola se mogu stvoriti realni uslovi da vlast postane kontrolisana i zbog toga ce vanredni izbori sredinom godine u Crnoj Gori biti veoma znacajni. Ukoliko doista, kako pokazuju istrazivanja javnog mnjenja, niko ne osvoji apsolutnu vecinu onda se tek moze ocekivati da pravna drzava na ovim prostorima zazivi.

Marko VUKOVIC AIM Podgorica