MALIGNITETI - POSLJEDICA RATA, ILI?

Poratno obolijevanje u BiH

Ucestala su misljenja da je sve veci broj oboljelih od raka posljedica rata u BiH x Strucnjaci ne mogu "stati" iza te tvrdnje, ali ni poreci neke podatke x Ono na sto upozoravaju je, opste poznati stav, da svaki rak nije neizljeciv ako se na vrijeme otkrije x Ratna glad usporila neke smrti

AIM, SARAJEVO, 23.02.98. Gotovo deset hiljada novih oboljenja od malignih neoplazmi-tumora, karcinoma ili narodski - raka, u prosloj godini. Jedan je to od nedavno objavljenih podataka zdravstvene sluzbe u FBiH. Procentualno, to je 4,3 oboljela na svakih hiljadu stanovnika. U nekim podrucjima, Sarajevo primjerice, cak 7,4 oboljela na isti broj stanovnika. Koji organi ljudskog organizma su ugrozeniji od drugih pokazace istrazivanja medicinskih strucnjaka. Za sada je moguce dokazati (zbog postojanja predratnih pokazatelja) da je broj oboljelih od raka grlica materice u prvih sest mjeseci prosle godine u odnosu na isti period u posljednjoj predratnoj godini u Sarajevu udesetostrucen! Ucestalost javljanja je visestruka u odnosu na druge evropske zemlje. Rijec je o vrsti oboljenja koja je dostupna za ranu detekciju i na vrijeme otkrivena je izljeciva.

Ali vratimo se konstataciji o povecanju broja oboljelih. Prati je upozorenje da se upravo maligne neoplazme mogu svrstati u cetiri oboljenja od posebnog znacaja za zdravstvenu sluzbu, ali i drzavu uopste. Procjenjuje se da ce, nakon sto budu sredjeni svi podaci, maligne neoplazme biti drugi po redu uzrocnik smrtnosti, nakon oboljenja srca i krvnih sudova. Stavise, da ce tako biti u nekoliko narednih godina. Bez obzira sto je rijec o procjenama, nikoga to ne moze ostaviti ravnodusnim. Pogotovo sto je procjene moguce potkrijepiti cinjenicama. Jedna od tih je da ljekarima dolaze pacijenti sa uznapredovalom bolescu, veoma cesto u stadiju kad je nauka nemocna da pomogne.

Zene ugrozenije od muskaraca

• Samo u mjesec dana smo dobili 15 pacijentica mladjih od 40 godina sa dijagnozom "rak grlica materice" i to u uznapredovalom stadiju, rekao nam je nedavno prof. dr. Mirza Musanovic, sef Instituta za onkologiju Klinickog centra Univerziteta u Sarajevu.

• Slicno je i kad je u pitanju rak dojke i drugih genitalnih organa kod zena. Oni cine polovinu svih pacijenata na Institutu. Na pitanje moze li potvrditi da je broj oboljelih u porastu ovaj strucnjak iz oblasti onkologije nije zelio dati potvrdan odgovor. Razlog: u BiH ne postoji registar za rak (tek se radi na njegovom ustanovljavanju), a nije ga bilo ni prije rata. U Sloveniji, na primjer, imaju sad egzaktne pokazatelje. Ali i u bivsoj Jugoslaviji to je bila jedina republika koja je imala registar za rak.

• Kao clan posebnog odbora pri ANUBiH predlozio sam da i mi (BiH) treba da krenemo sa sakupljanjem podataka, pa na osnovu toga preduzimamo druge aktivnosti. To prikupljanje i sredjivanje ce trajati i deset godina. Stoga je za sada veoma bitno raditi na ranom otkrivanju bolesti, gdje god je moguce.

U Sarajevu je, inace, kako doznajemo od dr. Mirnesa Begovica, specijaliste citologa-ginekologa, u toku akcija ranog otkrivanja grlica materice kojom ce biti obuhvaceno oko 40 hiljada zena, najprije one u dobi od 35 do 50 godina, a potom i ostale. Akciju provodi Centar za zdravstvenu zastitu zena i materinstvo. Iako odziv nije zadovoljavajuci, dosadasnji podaci (veliki broj novootkrivenih slucajeva) opravdavaju provodjenje aktivnosti. Stoga je vec u toku priprema novih slicnih akcija, ranog otkrivanja raka dojke.Rak zenskih genitalnih organa je, sudeci po ove dvije izjave, od svih vrsta tumora najucestaliji. Zene su, pak, najcesci pacijenti i na nekim drugim klinikama u kojima se lijece maligna oboljenja.

Upozoravajuci na cinjenicu da je u toku rata izdejstvovao skidanje embarga na hirursko lijecenje raka, prof. dr. Osman Duric, sef Klinike za onkolosku i glandularnu hirurgiju, inace vodeci strucnjak u oblasti hirurskih disciplina, to pojasnjava: Svaki gradjanin je mogao biti ranjen, vecini je moguce pomoci i spasiti zivot. Kad je rijec o oboljelim od raka, oni umiru ako im ne bude pruzena pravovremena pomoc.

Nezasticena stitnjaca

Ni ovaj ljekar nije zelio stati iza tvrdnji da je broj oboljelih u porastu, obrazlazuci to, takodje, nepostojanjem registra za rak.

• Ono sto na osnovu vlastitog istrazivanja mogu reci je da su stres i promjena zivota u ratu uticali na promjene u radu endokrinih zlijezda, izjavljuje prof. Duric. - Karcinom stitne zlijezde je u porastu u odnosu na predratni period. Predratni procenat malignoma tog organa je bio na evropskom nivou. U ratu je 27 procenata operisanih stitnjaca oboljelo od karcinoma. Ali ni za to jos nemamo pravi odgovor. Moje je misljenje da je stitnjaca kao stresogeni organ koji je u ratu odgovorio svojim reakcijama i oboljenjima, koja su enormno povecana, odgovorio enormno i malignim oboljenjima. To cemo vjerovatno dokazati. Sto se drugih organa tice, mogu sa sigurnoscu reci, obzirom da imam prilicno dobar uvid u patologiju koja se hirurski tretira, da niti kod jednog organa nije doslo do smanjenja broja obolijevanja. Uz to, svi smo dobijali zapusteniju kazuistiku, sto treba da podstakne rad na ranoj detekciji, posebno oboljenja koja je moguce lijeciti ako se pravovremeno otkriju.

Potrebu za ranim otkrivanjem raka potkrepljuje prof. Duric i vlastitim istrazivanjima koja ukazuju da su ratni uslovi zivljenja, posebno ishrana, mogli uticati na pojavu oboljenja, pa i malignih. Podsjeca da smo uzimali hranu koja se po kalorijskoj vrijednosti i sastavu vitamina i drugih organizmu potrebnih materija razlikovala od predratne. Uz to smo koristili hranu sa konzervansima na koje nismo navikli, a neke od njih cak nisu bili ni poznati. Stalna izlozenost teskim psihickim udarima je takodje mogla negativno djelovati na organizam. Povrh svega, nije zaobisao ni moguce djejstvo Cernobiljske katastrofe, uz upozorenje da ce maligna oboljenja harati u narednih desetak godina.

• Nakon Cernobilja se dobro znalo da ce dvije naredne generacije, pa i oni koji tada nisu bili zaceti, obolijevati od raka stitne zlijezde, govori prof. Duric. -Bolest je i sada veoma cesta u evropskim zemljama, i to vise sto je podrucje blize mjestu havarije. Jer tehnicijum, kojim je bio punjen reaktor, a koji je djelovao na ljude, moze da se deponuje u stitnoj zlijezdi i djeluje i stotinu godina kasnije. Iz tog depoa djeluje cak ne samo na nerodjenu, nego i nezacetu djecu. Posto smo i mi u zoni djelovanja tog tehnicija, nije iskljuceno da je kod nekih osoba tokom rata, uz sve ostale faktore, i on "dobio sansu".

Ucestalost obolijevanja od raka stitne zlijezde, prof. dr. Ivan Selak, sef Instituta za patologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu objasnjava: -Ukoliko postoji stalni funkcionalni poremecaj nekog organa, a tako je u ratu djelovala stitna zlijezda, dolazi do promjena stanica, potom i do malignog oboljenja. Slicne promjene na drugom organu je izazivao i ulcerozni kolitis. Tokom rata je povecan broj oboljelih od raka digestivnog trakta, sto je vjerovatno posljedica ratne ishrane.

Nove forme raka

Prema rijecima prof. Selaka, u laboratorijama Instituta, jedinog nadleznog za negiranje ili potvrdu bolesti, primijecene su nove forme raka koje do sada nisu registrovane. Ovaj medicinski ekspert i indirektno potvrdjuje tvrdnje o povecanju broja oboljelih od raka. -Broj stanovnistva je tokom rata, pa i sada znatno manji, a broj uzoraka koje Institu dobija radi obrade je gotovo isti kao prije rata i uglavnom su nalazi pozitivni. Ali sve to treba naucno elaborirati.

Rak pluca i bronha je, prema rijecima prof. dr. Zehre Dizdarevic, sefa Klinike za plucne bolesti i TBC KCU Sarajevo, i do sada bio medju najucestalijim malignim oboljenjima. Rak bronha se javljao uglavnom kod starijih ljudi, kod muskaraca nakon 60, a zena nakon 70 godina zivota. Kod muskaraca pet puta vise nego kod zena. Tokom rata i u prvim poratnim mjesecim je dostignut omjer jedan prema jedan, isto obolijevaju i zene i muskarci. Koliko je oboljenje ucestalo ilustruje i podatak da je na pomenutoj klinici oko 40 odsto pacijenata sa dijagnozom "maligno oboljenje". Ipak, u toku je istrazivanje koje ce naucno verifikovati vec vidljive pokazatelje.

Na Klinici za uho, grlo i nos (za otorinolaringologiju) KCU Sarajevo, je primijeceno da je broj malignih oboljenja u porastu, saznajemo od prof. dr. Ifakate Busic, sefa Klinike. Osim toga primijecene su atipicne lokalizacije malignih tumora, odnosno metastaza. Registrovano je da karcinom larinksa daje metastaze u ruci-saci oboljelog, dakle udaljene metastaze. Zabiljezeno je i da veliki broj pacijenata stize sa vec uznapredovalom bolescu, kao i da je sve vise oboljele djece, cak u najranijoj dobi.

Najteze oboljenje kod najmladjih

I ljekari Klinike za hematologiju se u posljednje vrijeme cesce susrecu sa oboljelim od malignih oboljenja. Uz to, uocljivo je da pacijenti dolaze u tezim stadijima bolesti. -Vrsili smo istrazivanja ucestalosti malignih oboljenja krvi u ratu, govori prof. dr. Zlatko Robovic, sef Klinike. -Istina, podaci su tesko uporedivi sa slicnim, kao sto je to slucaj i na drugim klinikama. Ipak mnogo govore. Na primjer dvije bolesti Hockin i Non Hockin. Prije rata su se javljale u omjeru jedan prema tri u korist blaze. Tokom rata broj je izjednacen. Od Hockina je tokom prve poratne godine lijeceno 15 pacijenata, godinu kasnije 19, a Non Hockin je u jos vecem porastu. Takodje i akutne leukemije.

Klinika za abdominalnu hirurgiju takodje biljezi povecanje malignih oboljenja. Udvostrucen je, na primjer broj pacijenata sa rakom debelog crijeva, prema rijecima prof. dr. Dinka Radnica, sefa pomenute klinike, koji istice da je posebno tragicno sto sada bolest podjednako pogadja i starije i mladje osobe. Na ovoj su klinici registrovali i metastaze sa drugih organa na tankim crijevima. Prije rata takvih je slucajeva bilo najvise jedan do dva godisnje. Sad se javljaju u desetinama. Takodje su primijetili promjene na zucnim kesama. To su takozvana prekancerozna stanja. (Ovo potvrdjuje tvrdnju prof. Selaka, patologa, da se pojedina stanja upravo zbog dugotrajnosti pretvaraju u malignitete. - op.aut.)

Od najtezih oboljenja, kako vec rece prof. Busic, sa Klinike za uho, grlo i nos, nisu postedjeni ni najmladji. Prema izjavi dr. Ede Hasanbegovica kod djece otkrivaju razlicite oblike raka - leukemiju, Non Hockin, rak bubrega, limfne tumore, tumore takozvanih sistemskih tkiva...

Na Pedijatrijsku kliniku u Sarajevu stizu djeca od jedne do 14 godina zivota sa teskim dijagnozama. Tokom rata su mnoga djeca evakuisana jer nije bilo mogucnosti za njihvo lijecenje. Situacija, na zalost, nije mnogo bolja ni sada. Trenutno je aktuelno izmjestanje desetak malisana iz Sarajeva radi nastavka lijecenja koje je kod nas nemoguce provesti. Nerijetko ljekari Pedijatrijske klinike, ali i onih klinika koje primaju male pacijente imaju poteskoca pri odlucivanju koje dijete izmjestiti radi lijecenja, kojem je moguce efikasnije pomoci, ponekada i kojem je uopste moguce pomoci. Ponekada cak zbog transporta do sarajevske klinike biva izgubljeno dragocjeno vrijeme, kao nedavno za jednu cetvorogodisnju djevojcicu koja je mjesec i pol cekala transport iz Bihaca do Sarajeva.

Stanovnicima Bosne i Hercegovine (svi podaci su za Federaciju, iako je sasvim izvjesno da situacija u RS nije mnogo bolja, stavise) ocigledno nakon rata prijeti i rak. Gotovo da nije bitno da li je ili ne i to posljedica ratnih djejstava, sto ce izvjesno biti dokazano ili opovrgnuto. Ali jeste bitno da zdravstvena sluzba, ali i drugi, preduzmu sve sto je moguce kako bi oboljelih bilo sto manje. Naravno, i u ovom slucaju se ocekuju medjunarodne donacije, ciljane, radi detekcije raka u fazi u kojoj je moguce hirursko ili drugo lijecenje. Neke propise iz oblasti zdravstva bi takodje trebalo prilagoditi sadasnjoj situaciji. Jer, na primjer, lijecenje malignih oboljenja jeste besplatno, ali oboljeli treba potrositi dosta novca placajuci participaciju dok mu ne bude otkriveno oboljenje, izuzev ako je rijec o ciljanoj akciji na ranoj detekciji raka, kao sto je trenutno u Sarajevu akcija otkrivanja raka grlica materice. To, takodje, znaci da bi i ordinirajuci ljekari, pogotovo porodicni na kojem ce ubuduce pocivati zdravstveni sistem, trebalo da budu obuceni za otkrivanje oboljenja, ako ne u potpunosti, ono bar da znaju prepoznati znake raka. U svakom slucaju, procjene medicinskih strucnjaka da ce maligna oboljenja u godinama koje nam predstoje biti medju vodecim uzrocnicima smrti moraju se veoma ozbiljno shvatiti.

Amina AHMETASEVIC (AIM, Sarajevo)