DOKAPITALIZACIJA ILI SPEKULACIJA?!

Pripreme za privatizaciju u Hercegbosanskoj zupaniji

AIM, LIVNO, 21.02.98. U ocekivanju 6. ozujka, dana stupanja na snagu federalnog Zakona o privatizaciji, na podrucju Hercegbosanske zupanije odvija se svojevrsni tihi i neobjavljeni "gospodarski rat". O cemu se, zapravo, radi?

Bogati i utjecajni poduzetnici, koji su ujedno vlasnici privatiziranih drustvenih poduzeca u Hrvatskoj, dokapitalizacijom odnosno promjenom vlasnicke strukture, postaju vecinski vlasnici mjesovitih poduzeca i svega sto je imalo ili ima status privrednog subjekta na podrucju Federacije pod kontrolom hrvatskih vlasti.

Proces dokapitalizacije drustvenih poduzeca na podrucju ove zupanije ubrzano se privodi kraju i do stupanja na snagu Zakona o privatizaciji taj ce posao biti uglavnom zavrsen. Dosadasnja iskustva u ovoj oblasti govore da se promjena vlasnicke strukture poduzeca provodi najvecim dijelom unosom privatnog kapitala iz Republike Hrvatske, pa je vecina ovdasnjih drustvenih poduzeca vec dobila ili ce uskoro dobiti nove vlasnike.

Prva dokapitalizacija na podrucju HB zupanije izvrsena je u livanjskoj Tvornici vunenih tkanina "Livtex" prosle godine, na nacin da je osnovano "poduzece u poduzecu" koje je dobilo novo ime i novog vlasnika i koje zaposljava pedesetak bivsih radnika "Livtexa". Ostali radnici ovog poduzeca, njih oko 200, uglavnom su "na cekanju" posla i isplata zaradjenih osobnih dohodaka koje vec mjesecima nisu primili, a ostatak "Livtexa", kako se prica, kupuje poznati biznismen iz Hrvatske, Josip Gucic.

Prije rata uspjesno livanjsko poduzece modne konfekcije "Livko" zaposljavalo je 260 radnika, od cega 60 posto bosnjacke nacionalnosti. Prosle je godine dio proizvodnih kapaciteta ovog poduzeca iznajmljen u zakup privatnoj tvrtki "Lumik" iz Rijeke, koja trenutno uz "europske norme i africke place" zaposljava svega tridesetak radnika, a ostali su "na cekanju". Direktor i vlasnik "Lumika" nedavno je izjavio da ce "ovo privatno poduzece uskoro postati vecinski vlasnik livanjskog proizvodjaca modne konfekcije".

Krajem prosle godine u proces dokapitalizacije usla je i livanjska "Mljekara", najprofitabilnije drustveno poduzece u livanjskoj opcini i na podrucju cijele zupanije. Novi vecinski vlasnik ovog poduzeca je bjelovarska "Sirela", inace u vlasnistvu poznatog hrvatskog "tajkuna" Luke Rajica. Ukupna vrijednost livanjske "Mljekare", prema procjeni Agencije za restruktuiranje i razvoj Hercegbosanske zupanije iznosi 1,365 milijuna DEM, a prema potpisanom ugovoru Rajic ce postati vecinski vlasnik sa 51 posto udjela ulaganjem simbolicnim oko 700 tisuca DEM.

Proces dokapitalizacije do kraja prosle godine okoncan je u "Li-transu", "Lipeku", "Cincaru", "Livanjskom polju", a promjena vlasnicke strukture upravo se dovrsava u "Li-busu", "Dinari" i Tvornici krzna.

Na podrucju Drvara promjena vlasnicke strukture fiktivnom dokapitalizacijom izvrsena je prije dvije godine u tamosnjem najvecem drustvenom poduzecu "Grmec", koje je prije rata zaposljavalo oko tri tisuce, a sada zaposljava oko 500 radnika i koje je za male novce kupio poznati hrvatski poduzetnik Marijan Filipovic iz Cabra odmah po okoncanju vojnih operacija u jesen 1995. godine, promijenivsi mu ime u "Finvest". Po istom modelu spomenuti je gospodin postao vlasnikom i bivseg najveceg poduzeca drvne industrije "Sator" u Glamocu, te drvopreradjivackih kapaciteta i ostale imovine Pilane u Bosanskom Grahovu.

U tomislavgradskoj opcini jos nije okoncan proces dokapitalizacije u poduzecu za prijevoz putnika "Tomislav", jer su se radnici po saznanju tko ce biti buduci vlasnik ovog poduzeca i pod kojim uvjetima, krajem prosle godine pobunili i strajkom privremeno odgodili ovaj proces.

Zanimljivo je da su sva nekad uspjesna drustvena poduzeca na podrucju Livna, Tomislav Grada, Drvara i Glamoca dovedena do ekonomskog kolapsa, sto je njihovu realnu vrijednost visestruko umanjilo. Iako nisu pretrpjela nikakvu izravnu stetu u ratu pogodila ih je nevolja u miru: profiterstvo, korupcija, nepotizam, izdavanje pod sumnjive zakupe, otpustanje dobrih radnika s posla po etnickom principu, a zaposljavanje "zasluznih" i "podobnih" bez potrebnog znanja, iskustva i moralnih skrupula, nerad, javasluk...

Nesluzbeni izvori tvrde da pretvorbu drustvenog u privatno vlasnistvo na podrucju ove zupanije i podrucju Federacije gdje zivi vecinsko hrvatsko stanovnistvo, planski podupire politicki vrh Republike Hrvatske pod parolom "zastite nacionalnih interesa i borbe za opstanak hrvatskog naroda u BiH", te da se ovaj proces osim simbolicnog ulaganja "zivog" novca, najvecim dijelom odvija fiktivnom "papirologijom" i nerealnom procjenom vrijednosti poduzeca, sto je dobra prilika za novo nelegalno bogacenje hrvatskih kapitalista, ali i vjerna kopija neuspjesnog hrvatskog modela pretvorbe koji se prenosi na podrucje Federacije.

Treba reci da procjenu vrijednosti drustvenih poduzeca na podrucju Hercegbosanske zupanije vrsi Agencija za restrukturiranje i razvoj koja je u potpunosti jednonacionalna i jednostranacka. Naime, u Agenciji nema predstavnika manjinskog naroda, pa je predsjednik Kantonalnog odbora SDA, Jasenko Tufekcic, svojevremeno upozorio kako se pretvorba i dokapitalizacija na podrucju ove zupanije ne moze odvijati bez Bosnjaka koji su u velikoj mjeri sudjelovali u izgradnji i vodjenju gospodarskih kapaciteta na ovim prostorima.

On je nedopustivim i nezakonitim ocijenio to sto se na podrucju HB zupanije provodi promjena vlasnicke strukture drustvenih poduzeca, pri cemu, kako je rekao, privatizirana poduzeca iz Hrvatske preuzimaju imovinu BiH, prije stupanja na snagu federalnog Zakona o privatizaciji. Po njegovim rijecima, razlozi za takve postupke su prije svega politicki, jer dokapitalizacijom i promjenom vlasnicke strukture drustvenih poduzeca mimo federalne zakonske regulative iz ove oblasti, susjedna drzava zeli zadrzati gospodarsku i politicku prevlast nad ovim podrucjem. Celni covjek livanjskog i Kantonalnog odbora SDA najavio je pokretanje postupka revizije i ponistavanje dokapitalizacije primjenom Uredbe o reviziji prethodno obavljenih vlasnickih promjena koju je donijela federalna Vlada, cim federalni ministar financija donese uputstvo o nacinu prijavljivanja i postupku revizije.

Prema ovoj Uredbi, revizija je obvezna za sva poduzeca koja su 31. prosinca

1. imala dionickog kapitala ili udjela privatnog kapitala, odnosno poduzeca koja su provodila postupak vlasnickih promjena na temelju Zakona o drustvenom kapitalu i Zakona o isplati placa za neposrednu zajednicku potrsnju i sredstava za prehranu radnika. Postupkom revizije vec obavljenih vlasnickih promjena bit ce utvrdjena vlasnicka struktura kapitala poduzeca, odnosno udio drzavnih i privatnih sredstava u kapitalu poduzeca do 31. prosinca 1992. do 31. prosinca 1997. godine.

Bilo kako bilo, jedno je sigurno. Osim sto je vecina radnika drustvenih poduzeca u kojima je dovrsen proces dokapitalizacije na podrucju HB zupanije ostala bez posla ili je "na cekanju", cinjenica je da uneseni "zivi" novac, ako ga je negdje i bilo, ni u jednom slucaju nije pokrenuo proizvodnju i donio boljitak. O tome najbolje svjedoci vise nego sumorna slika ovdasnjeg gospodarstva.

Nedzad VREBAC (AIM, Livno)