VLADAJU BALKANSKI - NAPLACUJU EUROPSKI

Tuzla u skarama strujne elektropolitike

AIM, TUZLA, 07.02.98. U hladne zimske dane Elektrodistribucija BiH je jedino Tuzlacima pocela iskljucivati vitalne objekte iz elektromreze. Zbog dugova ili politike!?

U cetvrtak je tuzlanska Elektrodistribucija iskljucila struju dispecerskim centrima "Vodovoda i kanalizacije", te "Centralnog grijanja" u Tuzli. Kako su zvanicno saopcili predstavnici iz dva "iskljucena" preduzeca, elektricna energija je iskljucena zbog ratnih dugovanja drugih postrojenja preduzeca, dok su troskovi za dispecerske centre izmireni. Nadalje, Pero Tomic, direktor "Vodovoda", i Zeljko Ban, direktor "Centralnog grijanja", najavili su da ce grad uskoro ostati i bez grijanja i vode! Oglasio se potom gradonacelnik Tuzle, Selim Beslagic, koji je u otvorenom pismu gospodi Aliji Izetbegovicu, predsjedavajucem Predsjednistva, i Edhemu Bicakcicu, premijeru Vlade Federacije BiH, porucio da iskoriste svoja zakonska ovlascenja, te da sprijece Elektrodistribuciju BiH da "mimo svih zakonskih i moralnih normi najavljuje generalno iskljucenje elektricne energije za ratni dug iz perioda 1992-95. godine, jer ce ova protuzakonita akcija drzavnog preduzeca (Elektroprivrede) drzavi BiH napraviti stetu od milijardu dolara".

Reagovala je Elektrodistribucija Tuzla, ciji je direktor Zlatko Salkic porucio javnosti da su iskljucene upravne zgrade pomenutih preduzeca, a ne postrojenja za distribuciju vode i grijanja. U tom obracanju Salkic gradjane ubjedjuje da nema razloga za paniku, jer se toplotna energija i voda mogu distribuirati u stanove i preduzeca. Postupak je obrazlozio dugom "Centralnog grijanja" od 7,5 miliona DM, te "Vodovoda" od 3,7 miliona DM.

Na drugoj strani "iskljucena" preduzeca su opet reagirala porukom da zbog iskljucivanja dispecerskih centara, nemaju kontrolu nad distribucijom toplote i vode, te upozoravaju da Elektrodistribucija nezakonito i putem ucjene gradjana trazi ratne dugove, na sto po Zakonu o obligacijama nema pravo. Naime, dugove iz tog perioda otpisali su i "Vodovod" i "Grijanje".

Da li sinhroniziranom akcijom ili slucajno, vrh SDA iz Sarajeva i Elektrodistribucija Tuzla, u svojim saopcenjima porucuju da neko - valjda Selim Beslagic zbog otvorenog pisma - zeli "toboznjom zastitom gradjana da jeftino kupi politicke poene", kako to tumaci Centrala SDA, a Elektrodistribucija se ogradjuje, "ako nekome ide na ruku izazivanje svakovrsnih drustvenih nereda i 'dogadjanja naroda', radi jacanja sopstvenih pozicija".

Centrala SDA, u svom obracanju javnosti, zakonitost tumaci dvostrukim arsinima pa se zalaze "kada je rijec o velepotrosacima Elektrodistribucija svoja potrazivanja ne bi trebala osiguravati iskljucivanjem struje, nego kao i svi drugi - normalnim sudskim putem. Iskljucenje bi moglo uslijediti samo kao izvrsenje pravosnazne sudske odluke".

Iz ovog stava moze se izvuci zakljucak da Centrala SDA smatra da sudovi mogu stititi preduzeca, a gradjani nemaju pravo na sudsku zastitu. Dalje, isti taj vrh uopce ne pominje da po Zakonu o obligacionim odnosima Elektroprivreda nema prava iskljucivati struju za dugove starije od godinu dana, a pogotovo ratne dugove. S obzirom na sinhronizirane poruke Elektrodistribucije i Centrale SDA, svakom laiku je jasno da vlast - a ne drzava - posredstvom "svojih" preduzeca "cijedi" gradjane.

To je jedna dimenzija ovog problema. Druga se krije u cinjenici sto u Tuzli vlast drze opozicione stranke Federacije. Mnogi smatraju da vrh Federacije zbog toga vuce drugacije poteze nego prema ostalim gradovima. Podjecanja rati u predizbornoj kampanji prosloh izbora pojedini celnici SDA prijetili su Tuzlacima "pripremljenim mrakom" ako ponovno izaberu socijaldemokrate za vodje.

Inace, prema podacima Elektrodistribucije dug svih vodovoda na podrucju Tuzlansko-podrnjskog kantona je 3,7 miliona DM, a tuzlanskog, dakle gradskog, samo 272.066 DM. No, iskljucenjem vode prijeti se samo u Tuzli, dok su postedjene Zivinice, Banovici, Lukavac, Kalesija i druge opcine Kantona gdje je na vlasti SDA.

Nadalje, Tuzlaci - po pravilu - posljednji primaju penzije i druga primanja, a uvijek su prvi na "udaru" raznih iskljucenja pri koriscenju drzavnih dobara. U Sarajevu je koriscenje gasa proglaseno ratnim dugom, a u Tuzli grijanje nije ratni dug. U Sarajevu su borci sa knjizica mogli placati komunalije, a u Tuzli nisu. Ima I drugih parametara koji Tuzlacima "bodu oci", ali ih vrh vlasti u Federaciji nijece.

Slobodniji analiticari smatraju da je i "strujni udar" u Tuzli dio politike prema gradjanima koji podrzavaju opoziciju u BiH. Sam pristup ovom problemu pokazuje da vlast ne bira sredstva kako bi se zadrzala "u sedlu", jer Beslagica optuzuje da "prikuplja jeftine poene kod gradjana", iako se on zalaze za zakonska rjesenja (u ovom slucaju Zakon o obligacionim odnosima), dok Centrala SDA stiti preduzeca, a gradjane ostavlja na milost i nemilost Elektrodistribuciji.

Naredni dan "strujnog udara" u Tuzli, predstavnici opozicijske Zdruzene liste 97 u Tuzli su odrzali konferenciju za stampu, na kojoj su jos jednom osudili postupak Elektrodistribucije. Najavili su nove podatke o medjusobnim potrazivanjima, jer je i drzava duzna "Vodovodu" i "Centralnom grijanju", ali se to u raznim saopcenjima nije pominjalo. Prema nekim, jos nepotvrdjenim pokazateljima, razne institucije koje placa drzava, duzne su za vodu i grijanje mnogo vise nego sto su distributivna preduzeca duzna Elektrodistribuciji. Ali, posto drzava nije platila takva potrazivanja, zato ove potrosace upucuje na sud, a gradjane ostavlja na milost i nemilost "svojih" preduzeca. Predstavnici ZL 97 su jos jednom pozvali gradjane da ne placaju ratne dugove, jer su ta potrazivanja nezakonita, ali su sve subjekte pozvale na izmirenje dugova od pocetka 1996. godine do danas.

Vlast cesto porucuje - moramo se ponasati europski i na taj nacin placati obaveze. No, kako da gradjani placaju "europski", a imaju vlast "balkansku". U Europi sud stiti gradjane, kao i sve druge subjekte drzave, a tamosnje vlasti i ne pokusavaju "skidati" opoziciju u lokalnim sredinama, namecuci posebne rezime i "namete na vilajete".

Vehid JAHIC (AIM, Tuzla)