POCETAK KRAJA MONOPOLA

Sarajevo Feb 6, 1998

Transformacija RTV BiH

AIM,SARAJEVO,06.02.98.
Od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma do danas, status sadasnje Radiotelevizije BiH vise puta doveden je u pitanje. Ova informativna kuca vise ni po kom osnovu nije se mogla tretirati kao drzavna. Pogotovo sto ustroj RTV na nivou Bosne i Hercegovine, Mirovnim sporazumom, nije predvidjen, a srpski predstavnici u vlasti jasno su stavili do znanja da ne zele zajednicki, drzavni medij.

Organizacija medija i javnih glasila, sukladno Daytonu, povjerena je kantonima. Sve to, nerijetko, bilo je povod ne samo hrvatskim, HDZ predstavnicima u vlasti, vec i mnogim opozicionim strankama da se javno upitaju je li RTV BiH glasilo vladajuce SDA stranke.

Takvim politickim uvjetima RTV BiH je gotovo dvije godine odolijevala, a kadrovi su, ponajvise urednicki, i to uglavnom oni srpske i hrvatske nacionalnosti, odlazili. Kako u potrazi za boljim i unosnijim poslom, tako i zbog neslaganja sa novom uredjivackom politikom kuce.

Nedefinisani status RTV BiH, nagnao je samostalni sindikat radnika ovog elektronskog medija da uputi pismo upozorenja Visokom predstavniku Carlosu Westendorpu, Forumu Federacije, premijeru Vlade F BiH, Edhemu Bicakcicu, predsjedniku Saveza sindikata BiH, Sulejmanu Hrli, te rukovodiocima kuce. U pismu se ukazuje na neperspektivnost u poboljsanju materijalnog polozaja javnog preduzeca RTV BiH u narednom periodu.

  • Postojeci strateski plan RTV BiH 1998.-2000. godine nema realnih mogucnosti i ekonomskih pretpostavki sve dok se ne izvrsi transformacija kuce i osigura zakonska regulativa o RTV BiH, vodeci racuna da je ova kuca i u programskom i u kadrovskom pogledu vanstranacka i multinacionalnog karaktera - stoji u pismu samostalnog sindikata RTV BiH.

Teska materijalna situacija zaposlenih u ovom mediju, te ucestali zahtjevi hrvatskih predstavnika u vlasti Federacije da se izvrsi njegova transformacija, nedavno su rezultirali dogovorom predsjedavajuceg Predsjednistva BiH, Alije Izetbegovica, i clana Predsjednistva, Kresimira Zubaka. Dogovoreno je da se konacno rijesi status ove informativne kuce, kao javnog federalnog medija. Time bi se prevazisla teska materijalna situacija i nezavidan polozaj zaposlenih u okviru ove kuce, ali i stvorio prostor za vece ucesce Hrvata u njenom radu i kreiranju programske i uredjivacke politike.

Cetveroclana komisija u sastavu Amila Omersoftic i Ahmet Hadzijamakovic, sadasnji celnici RTV BiH, te hrvatski predstavnici Martin Raguz i Neven Tomic, zaduzena je da pripremi prijedlog buduce transformacije ove informativne kuce. Oni bi trebali dati svoja vidjenja novog programskog Vijeca, Upravnog odbora, rukovodece strukture, izvora finansiranja, mogucnosti pokrivanja cjelokupnog prostora, uredjivacke politike i koristenja bosanskog i hrvatskog jezika u programima RTV.

Ured Visokog predstavnika podrzava inicijativu o ustroju RTV BiH po federalnom principu, zeleci vidjeti jaci uticaj hrvatske strane u ovoj informativnoj kuci. Njegov potparol Duncan Bullivant, licno smatra da RTV BiH do sada nije ni bila drzavna, iako je cinjenica da je program te tv-kuce gledan u Republici Srpskoj, bas kao sto se program iz RS gleda na teritoriji Federacije BiH. Sto se tice predstojece transformacije, po misljenju Bullivanta, u globalu bi mogla podrazumijevati i to da se dosadasnja TV BiH vise bavi pitanjima vezanim za RS, a da se Srpska RTV vise bavi situacijom u Federaciji. On je cak najavio da bi za nekoliko mjeseci TV BiH mogla otvoriti svoj ured u Banjaluci, dok bi SRT to isto mogao uraditi u Sarajevu.

Za dogovor federalnih partnera o transformaciji RTV BiH, direktorica ove televizije, Amila Omersoftic, izjavila je kako je to pokusaj da se zakonski regulise status medija u BiH, naglasivsi da se pri tome ne radi samo o RTV BiH nego o svim medijima koji djeluju na ovim prostorima. Po njenim rijecima radi se o donosenju zakona kojim ce Televizija dobiti svoj status i koji mora proci kroz federalni parlament. Odnosno, suglasnost o njemu moraju dati i kantoni.

Daytonskim mirovnim sporazumom ustroj medija predvidjen je na kantonalnom nivou, pa ce s pravom, saglasnost na rjesenje do kojeg dodje cetveroclana komisija o ustroju federalne RTV, morati dati kantoni. Odnosno, do donosenja odredjene zakonske regulative na nivou Federacije, svoje ovlasti kantoni ce prenijeti na Federaciju.

Omersofticeva je ukazala na niz pitanja koja treba rijesiti, pocev od objedinjavanja svih sredstava do kadrovskih promjena, koje, unutar same kuce nece biti znacajnije. Ona je istakla kako postoje procedure prema kojima odredjena mjesta podlijezu reizboru, kako ce trebati novi, dodatni kadrovi, te uskladjivanje programske seme. Ona se, medjutim, nije slozila sa zeljom Ureda Visokog predstavnika o vecem utjecaju hrvatske strane u TV BiH, smatrajuci da treba da bude veca zastupljenost ili prisutnost na primjer, podrucja Hercegovine u programu. U tom kontekstu ona je izrazila nadu da ce, na primjer Siroki Brijeg postati sastavni dio TV BiH.

Ukazujuci na veoma tesko i slozeno stanje u TV BiH, finansijsku i kadrovsku nezavidnu situaciju, hrvatski predstavnik u komisiji, Martin Raguz, smatra da generalna uposlenost zaposlenih treba da bude izdiferencirana. Da ovaj elektronski medij treba ojacati hrvatskim kadrovima, koji prije svega treba da budu profesionalci.

  • Profesionalnost mora biti u prvom planu, a toga na sadasnjoj RTV BiH nema - smatra Raguz. Ovaj problem, hrvatska strana, po njegovim rijecima spremna je rijesiti i dovodjenjem kadrova, poznatih novinara sa strane, iz susjedne drzave Hrvatske.

Nema sumnje sadasnjoj RTV BiH, odnosno, cetveroclanoj komisiji predstoji veliki i odgovoran posao transformacije i novog federalnog ustroja. Strah trenutno zaposlenih u ovoj kuci je kako ce se prevazici postojeci finansijski problemi i teskoce. Odnosno, rijesiti status svih onih koji ce se neminovno morati otpustati. Jedan takav zahvat vec je ucinjen na RBiH. Otpusteni su, za pocetak, volonteri i to s obrazlozenjem da se nisu dovoljno pokazali na poslu. Sta dalje predstoji kako u
cjelokupnom procesu transformacije tako i u kadrovskom pogledu, ostaje da se vidi.

Mirjana Micevska (AIM, Sarajevo)