KAKO DO JEDINSTVENOG TRZISTA BiH

Konferencija o ekonomiji BiH?

* Privrednici FBiH pokrenuli inicijativu za odrzavanje Konferencije o ekonomiji, cija sudbina zavisi od odluke Visokog predstavnika medjunarodne zajednice.

AIM, SARAJEVO, 05.02.98. Hoce li (uskoro) Bosna i Hercegovina postati jedinstven ekonomski prostor? Prema nekim dogadjanjima, a i izvjesnim najavama, to bi se moglo desiti mozda vec u prvoj polovini ove godine. Naime, u novembru 1997. godine u Banjaluci je, zahvaljujuci sarajevskoj i banjaluckoj komori, ali i dvjema nezavisnim novinama u ova dva grada - predstavljena privreda glavnog grada BiH na svojevrsnom sajmu, sto mnogi biznismeni ocjenjuju jednim od najvaznijih dogadjaja nakon Daytona. Ovo je, naravno, bio prvi korak. Drugi je uslijedio na samom Sajmu kad je uspostavljen direktan kontakt izmedju sarajevskih i banjaluckih preduzeca, sto je rezultiralo sklapanjem desetina ugovora o poslovnoj saradnji. No, da bi se ovi i drugi oblici saradnje nastavili, potrebno je da politicari uspostave (u vecoj mjeri) slobodan protok ljudi, kapitala i roba. Jer, ni nakon dvije godine od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma o BiH, stanje ovdasnje ekonomije nije zadovoljavajuce.

Proslogodisnji ostvareni rezultati o privrednim kretanjima, obnovi, rekonstrukciji i oporavku u Federaciji BiH (a prije svega u oblasti industrijske proizvodnje, iskoristenosti proizvodnih kapaciteta, zaposlenosti, visini prosjecne plate i sl.) povoljniji su od ostvarenja u 1996. godini, ali jos nisu ni blizu ocekivanih. Detaljnije analize pokazuju da je niz problema koji su privredu doveli u kriticno stanje. U Republici Srpskoj privreda je u daleko tezem polozaju, pocev od obima industrijske proizvodnje i iskoristenosti kapaciteta do visine prosjecne plate.

Ono sto posebno zabrinjava privrednike jeste cinjenica da ni nakon dvije godine mira nije bilo bitnih naznaka da su stvorene pretpostavke za funkcionisanje jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH i da postoji integralno trziste. Istina, u Federaciji koliko-toliko funkcionise jedinstveno trziste, ali nema saradnje ovog dijela drzave sa Republikom Srpskom. Jednostavnije receno, prostori dva entiteta u BiH su u medjusobnim odnosima zatvoreni. Iako medjunarodna zajednica nizom mjera pokusava da ih preko politickih odnosa otvori i uspostavi jedinstvene drzavne organe, jos uvijek nema pune slobode kretanja ljudi, robe i kapitala. To znaci da je u ovakvim okolnostima tesko ili gotovo nemoguce uspostaviti industrijsku ili neku drugu kooperaciju poslovnih partnera.

Kad bi krenuo zeljeznicki i cestovni promet i jedinstven PTT sistem, kad bi na granicama drzave funkcionisala carina, privrednici bi se brzo povezali.

Umjesto da se izgrade efikasni mehanizmi i institucije, sada izmedju entiteta caruju nedozvoljeni poslovi, sverc i lopovluk. Kako privreda ide ispred politike u saradnji, ocekivati je da privrednici u uspostavljanju cvrscih veza i integracije ekonomije na cijelom drzavnom prostoru prije to urade nego sto uspiju politicari. Pomenuti primjer odrzanog sajma u Banjaluci je najbolja ilustracija toga.

No, potezi povuceni ovih dana u privrednoj komori BiH najavljuju vedriju buducnost u integraciji (bar ekonomije) dva entiteta. Predsjednik Komore, Mensur Smajlovic, i predsjednik Upravnog odbora ove asocijacije, Mijo Misic, su u ime velikog broja privrednika, naucno-istrazivackih radnika i organa Privredne komore BiH pokrenuli inicijativu za organizovanje Konferencije o ekonomiji BiH. O kako se ozbiljnom pristupu radi, svjedoci i naziv predlozene teme: Programi ekonomske politike BiH i njenih entiteta u 1998. godini u svjetlu obnove, rekonstrukcije i ekonomskog oporavka, ali i izgradnje i funkcionisanja ekonomskog sistema i institucija. Predlaze se da na skupu ucestvuje stotinjak eksperata (clanovi Ministarskog vijeca, predsjednici i ministri vlada entiteta, vodeci ljudi iz privrede, nauke i komora, te predstavnici Centralne banke BiH, Svjetske i Evropske banke, USAID-a, Evropske komisije). U pismu upucenom Carlosu Westendorpu, Visokom predstavniku medjunarodne zajednice, povodom ove inicijative stoji da je "tema veoma aktuelna i prioritetna za dalju uspjesnu implementaciju civilnog dijela Mirovnog sporazuma u BiH, posebno zbog teskih problema u privredi i socijalnog polozaja najveceg broja gradjana u BiH, ukljucujuci i pitanje povratka izbjeglica i prognanika na svoja ognjista". Uz inicijativu je dostavljeno i nekoliko pitanja o kojima bi trebalo razgovarati na Konferenciji i cijim rjesenjem bi se omogucilo funkcionisanje jedinstvenog ekonomskog prostora u nasoj drzavi. Dakle, privrednici iz Federacije izrazavaju spremnost da ucestvuju u stvaranju povoljnog domaceg okruzenja za oporavak ekonomije.

Kada je ove sedmice na sjednici Upravnog odbora PKBiH objelodanjena inicijativa privrednika iz Federacije, Seadeta Ceric, pomocnik ministra za vanjsku trgovinu BiH, odmah je podrzala ovaj prijedlog, ali je istovremeno ukazala da je tesko razbiti jake tendencije oba entiteta koji zele da sto vise ovlastenja zadrze u svom okrilju, naglasavajuci kako postoje teznje (narocito u RS) da se od entiteta stvore drzave. Politicarima u prilog idu i neke ranije okolnosti kao sto je, recimo, potpisivanje sporazuma o trgovinskoj saradnji izmedju entiteta.

Jasno je da pocetak povezivanja dvije privrede predstavlja zacetak novog procesa u BiH kojim zapocinje (makar i korak po korak) ekonomska integracija drzave. U tom smislu treba posmatrati i krupne politicke promjene u RS, gdje novi premijer Milorad Dodik najavljuje podrsku ekonomskoj saradnji sa Federacijom. Zato je ocekivati da su dosadasnje barijere za uspostavljanje politickih i ekonomskih veza iz RS proslost, kao i cinjenica da se trgovina RS sa Federacijom (u srpskom entitetu) tretira kao izvoz.

Ipak, formiranje jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH - i uz obostranu dobru volju - nece ici bas tako lako. Zasto? Jednostavno sto, pored ostalog, postoje sankcije uvedene RS od medjunarodne zajednice. Koliko ce to opterecivati buduce odnose i ujedno kociti ekonomsku reintegraciju tesko je sada reci bez neke podrobnije analize. Ocito je da je na Visokom predstavniku medjunarodne zajednice sljedeci potez. A kako se radi o pocetku godine, moze se ocekivati da ce Carlos Westendorp brzo reagovati.

U tom slucaju i vecina zadataka u ovoj godini (poput definisanja i realizacije procesa tranzicije i privatizacije, obnove, rekonstrukcije i brzeg oporavka privrede, rjesavanja nezaposlenosti i ostalih gorucih problema) brze bi bila realizovana na integrisanom prostoru. Besumnje, tada bi i strani donatori i investitori imali vise motiva da svoj kapital uloze u BiH.

Raif CEHAJIC (AIM, Sarajevo)